KLASA: 008-08/16-01/121

URBROJ: 401-01/05-16-02

Zagreb, 17.06.2016.

Korisnik

Temeljem Vašeg upita u kojem Vas zanima "je li podatak o bolovanju suca koji vodi konkretan predmet, informacija koju tijelo javne vlasti mora dati osobi koja tu informaciju traži, a ujedno je i stranka u predmetu koji vodi dotični sudac za kojeg se traže podaci o bolovanju", u nastavku odgovaramo kako slijedi.

Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), u članku 15. stavku 2. točki 4. propisuje da tijela javne vlasti mogu ograničiti pravo na pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka. Prije donošenja takve odluke tijelo javne vlasti dužno je provesti test razmjernosti i javnog interesa koji je propisan člankom 16. navedenog  Zakona, kojim procjenjuje hoće li objavljivanje tih informacija biti u interesu javnosti ili bi od njihovog objavljivanja bilo više štete nego koristi po zaštićene interese.

Načelnog smo mišljenja da se temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama ne može dobiti podatak o bolovanju zaposlenika tijela javne vlasti, odnosno u konkretnom slučaju podatak o bolovanju suca koji vodi konkretan predmet, budući da bi taj popis predstavljao osobne podatke za čiju javnu objavu nisu ispunjeni uvjeti iz članka 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12 – pročišćeni tekst). Potrebno je naglasiti da podaci o nečijem zdravlju spadaju u posebnu kategoriju osobnih podataka (članak 8. Zakona  o zaštiti osobnih podataka), čije je prikupljanje zabranjeno, odnosno  samo u iznimnim, zakonom propisanim slučajevima, se takvi podaci mogu dobiti.

Međutim, uvijek postoji mogućnost da se nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa u konkretnom slučaju utvrdi da javni interes preteže nad potrebom zaštite osobnih podataka zbog opravdanih razloga, npr. korupcije, zlouporabe položaja i sl., stoga bi se u navedenom slučaju mogli omogućiti podaci za konkretnu osobu.

S obzirom da se Zakonom o pravu na pristup informacijama propisuje jednaka dostupnost informacija svim osobama, činjenica da je neko stranka u sudskom postupku ne omogućuje toj stranci veće pravo na pristup informacijama temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, budući da se kod rješavanja zahtjeva  razmatra postoji li ili ne postoji na traženoj informaciji ograničenje propisano člankom 15. navedenog Zakona.

Štoviše, ako se netko poziva da mu je kao stranci u postupku informacija dostupna temeljem posebnog propisa, u tom slučaju se, sukladno članku 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, ne bi primjenjivale odredbe navedenog Zakona.

Zaključno, smatramo kako se podaci o bolovanju suca  ne mogu dobiti temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da predstavljaju posebnu kategoriju zaštićenih osobnih podataka, odnosno mogli bi se dobiti u iznimnim slučajevima, ovisno o ishodu provedenog testa razmjernosti i javnog interesa.