KLASA: UP/II-008-07/17-01/65
URBROJ: 401-01/06-17-06
Zagreb, 28.9.2017.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ……… iz Jakovlja, ………, ………, izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Broj: 26 Su-1349/2016 od 4.11.2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općinskog suda u Splitu, Broj: 26 Su-1349/2016 od 4.11.2016. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Općinskog suda u Splitu odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 24.3.2016. godine, kojim je od navedenog tijela javne vlasti zatražila podatke o broju zaprimljenih i neriješenih predmeta po godinama, statusu predmeta na dan podnošenja zahtjeva po više parametara za Stalnu službu istog suda u Supetru, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga jer se ne radi o informaciji u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. navedenog Zakona.
Protiv osporenog rješenja žaliteljica je pravovremeno izjavila žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako je tijelu javne vlasti dana 24.3.2016. godine podnijela zahtjev za pristup informacijama u kojem je tražila informacije o redovnim zemljišnoknjižnim predmetima oznake „Z”. Nadalje, navodi kako tijelo javne vlasti u osporenom rješenju netočno navodi kako se njezin zahtjev odnosi na predmete „RZ”. Žaliteljica pojašnjava da je istom tijelu javne vlasti podnijela dva zahtjeva za pristup informacijama od kojih se prvi koji je podnijela u veljači odnosno na predmete s oznakom „RZ” a da je predmetni zahtjev podnijela kasnije te kako se isti odnosi na predmete oznake „Z”. Nadalje, žaliteljica navodi kako osporeno rješenje pobija u cijelosti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene zakona i pogrešne primjene odredaba postupka te ističe kako rješenje ne sadrži valjano obrazloženje te da joj je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarivanje prava na pristup informacijama. Žaliteljica pojašnjava da je zahtjevom zatražila podatke koji nesporno predstavljaju osnovne statističke podatke i koji nisu objavljeni na internet stranici suda te kako nije točan navod tijela javne vlasti o nepostojanju zatraženih informacija, budući da s eu sudovima ustrojavaju evidencije raznih oblika o pojedinačnom radu sudaca, sudskih savjetnika, ovlaštenih zemljišno knjižnih referenata te da se vode pojedinačne evidencije na temelju kojih se donose ocjene sudaca i sudskih službenika koji rješavaju zemljišnoknjižne predmete te se vode i zbirni podaci pa smatra da je stoga jednostavno doći do informacija u obliku izlista iz računalnog programa, evidencije ili sličnog oblika kojim tijelo javne vlasti raspolaže. Također, dodaje da statistička izvješća svaki Općinski sud dostavlja za svaku Stalnu službu i zbirno za cijeli sud neposredno višem sudu i Ministarstvu pravosuđa koje ima ustrojen poseban odjel za praćenje rada zemljišnoknjižnih odjela. Naglašava da ne postoji ni jedan valjan zakonski razlog za odbijanje zahtjeva te kako je općenito od Općinskog suda u Splitu otežan pristup informacijama odnosno kako navedeno tijelo javne vlasti namjerno odugovlači postupke vezane za pristup informacijama. Zaključno žaliteljica dodaje da ima saznanja da je Općinski građanski sud u Zagrebu po sličnom zahtjevu za pristup informacijama također prvo odbio zahtjev za pristup informacijama, ali je nakon izjavljene žalbe rješenjem Povjerenice za informiranje naloženo da se dostave traženi podaci s uputom da se radi o statističkim podacima, pa predlaže Povjerenici za informiranje da poništi osporeno rješenje i omogući joj pristup zatraženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana
Iz spisa predmeta je razvidno kako je žaliteljica dana 24.3.2016. godine podnijela zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražila sljedeće informacije: podatke vezane za redovne zemljišnoknjižne predmete (oznaka: Z) - 1. Broj zaprimljenih predmeta po godinama, od 2010.-2015., za svaku godinu pojedinačno, 2. Broj neriješenih predmeta, specificirano po godini zaprimanja, stanje na dan 31.12.2015., 3. Broj neriješenih predmeta, specificirano po godini zaprimanja, stanje na dan 31.12.2016.; 4. Broj primljenih predmeta u 2016. godini, 5. Stanje neriješenih predmeta na dan 31.3.2016.: ukupan broj neriješenih predmeta, po godini zaprimanja predmeta, s tim da se označi broj neriješenih predmeta po svakoj osobi zaduženoj za rješavanje predmeta, i to: sudac-samostalno, sudac-kao mentor, sudski savjetnik-samostalno, sudski savjetnik-izrada nacrta odluka koje potpisuje sudac kao mentor, ovlašteni zk. referent, zk. referent-izrada nacrta odluka koje potpisuje sudac kao mentor, zk. referent – izrada nacrta odluka koje potpisuje ovlašteni zk. referent kao mentor. Također je utvrđeno da je Općinski sud u Splitu postupivši po zaključku Povjerenice za informiranje KLASA: UP/II-008-07/16-01/304, URBROJ: 401-01/21-16-01 od 29.6.2016. godine donio osporeno rješenje o odbijanju predmetnog zahtjeva žaliteljice, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 4. iz razloga što se istim traže informacije koje se ne mogu smatrati informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Članak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u bitnom propisuje kako se ovim Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, dok članak 5. stavak 1. točka 3. navedenog Zakona propisuje kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Slijedom navedenog, ostvarivanje prava na pristup informaciji u smislu citirane odredbe predstavlja pristup već gotovoj, postojećoj informaciji i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da daje odgovore na pitanja. Pristup informaciji znači dobivanje preslike određenog dokumenta, snimke ili nekog drugog zapisa podataka i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da obavlja određene radnje, odnosno izrađuje novu informaciju ili mišljenje, vrši analize, daje tumačenja i slično.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Naime, u drugostupanjskom postupku je utvrđeno da je Općinski sud u Splitu odbio predmetni zahtjev žaliteljice temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, u obrazloženju navodeći kako se informacije koje je u zahtjevu zatražila žaliteljica ne bi mogle smatrati informacijom, jer da kao takve ne postoje nego bi se iste trebalo stvarati odnosno provesti analizu podataka i postupaka koji su se vodili pred Stalnom službom u Supetru u u predmetnom zahtjevu navedenom razdoblju. U istom obrazloženju također se navodi kako informacija kao takva ne postoji u tijelu javne vlasti te da navedeni sud ne vodi posebnu bazu podatka iz koje se lako mogu utvrditi tražene informacije, pa su iz navedenog razloga odbili predmetni zahtjev kao neosnovan.
Iz navedenog proizlazi da tijelo javne vlasti uopće nije uzelo u obzir mogućnost da se po predmetnom zahtjevu žaliteljici omoguće one informacije koje vezano za njezino traženje posjeduje, a na koji način bi ostavilo istoj mogućnost da sama iščita podatke koji je zanimaju. Nadalje, uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je Općinski sud u Splitu po ranijem zahtjevu žaliteljice, kojim je zatražila gotovo identične statističke podatke Stalne službe u Supetru vezano za predmete druge oznake „RZ”, omogućio istoj pristup zatraženim informacijama, pa iz navedenog proizlazi da bi isto tijelo javne vlasti moralo imati takve ili slične informacije o Stalnoj službi u Supetru i za predmete oznake „Z”. S obzirom na navedenu činjenicu Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku dopisom KLASA: UP/II-008-07/17-01/65, URBROJ: 401-01/06-17-02 od 17. veljače 2016. godine, zatražila od Općinskog suda u Splitu da, uzimajući u obzir da je ranije po sličnom zahtjevu žaliteljici omogućen pristup zatraženim informacijama, utvrdi koje izrađene informacije a koje se odnose na predmetno traženje ima u posjedu te da nakon što navedeno utvrdi iste informacije dostavi Povjerenici za informiranje. S obzirom da Općinski sud u Splitu nije sukladno svojim zakonskim obvezama Povjerenici za informiranje dostavilo cjelovit spis predmeta, čiji su sastavni dio i informacije koje su se tražile predmetnim zahtjevom, što je bilo dužno učiniti sukladno odredbi članka 113. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) te članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, a koji je nužan u drugostupanjskom postupku po žalbi protiv rješenja prvostupanjskog tijela te nije pružilo nikakve dokaze koji potkrepljuju navode iz osporenog rješenja, osporeno je rješenje nužno poništiti i vratiti predmet na prvostupanjski postupak.
Prvostupanjsko tijelo je pri rješavanju predmetnog zahtjeva prije svega dužno provjeriti da li zatraženu informaciju iz zahtjeva posjeduje kao izrađenu informaciju ili ne, odnosno mora točno utvrditi koje od zatraženih informacija ima u svom posjedu, a nakon što utvrdi činjenice postupiti sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Slijedom navedenog, u ponovnom postupku po zahtjevu za pristup informacijama žaliteljice od 24.3.2016. godine, Općinski sud u Splitu je u obvezi provjeriti ima li u svom posjedu izrađene informacije (u nekom od zakonski propisanih oblika informacije), a iz kojih se mogu iščitati podaci vezane za pojedinačne dijelove zahtjeva korisnice u kojima se traži broj primljenih i neriješenih predmeta te današnji status predmeta po naznačenim parametrima. Naime, po logici stvari proizlazi da bi Općinski sud u Splitu trebao imati statističke podatke o svom radu, iz kojih bi se morali moći iščitati i podaci koji se traže u predmetnom zahtjevu. Slijedom navedenog Općinski sud u Splitu je nakon što u ponovnom postupku utvrdi sve relevantne činjenice, u obvezi donijeti odluku o mogućnosti pristupa u pogledu svih zatraženih informacija navedenih u pojedinim točkama predmetnog zahtjeva.
U slučaju kada tijelo javne vlasti posjeduje traženu informaciju iz zahtjeva te ograničava pristup istoj, dužno je prije donošenja odluke kod pojedinih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. istog Zakona. Navedeni test podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, mora procijeniti hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je u obvezi donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva, na koje bi korisnik imao pravo žalbe. Obveza donošenja rješenja postoji i u slučaju kada se korisniku omogućava djelomičan pristup informacijama (omogućavanje pristupa uz zaštitu određenih dijelova), a sukladno članku 23. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. U slučaju kada tijelo javne vlasti utvrdi da nije u posjedu u zahtjevu zatražene informacije u obvezi je postupiti sukladno odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku je propisano kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.
S obzirom na sve navedeno te da je iz spisa predmeta razvidno da je u predmetnom slučaju tijelo javne vlasti postupajući po zahtjevu žaliteljice propustilo utvrditi ključne činjenice te je propustilo riješiti predmetni zahtjev u cijelosti, na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žaliteljici i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.