KLASA: 008-08/16-01/16

URBROJ: 401-01/04-16-02

Zagreb, 05.02.2016.

Korisnik

Povjerenica za informiranje zaprimila je Vaš upit u kojem navodite da Vas zanima na koji način i od koga možete zatražiti službeno i pismeno očitovanje o problemu vezano za pravo na pristup informacijama o natječajnoj dokumentaciji kandidata primljenog na javnom natječaju u osnovnoj ili srednjoj školi.

Pismeno i službeno očitovanje vezano za primjenu Zakona o pravu na pristup informacijama možete dobiti tako što pošaljete upit bilo putem kontakt obrasca dostupnog na našim internetskim stranicama, bilo putem e-maila: ppi@pristupinfo.hr ili upit pošaljete putem pošte na adresu Povjerenik za informiranje, Jurišićeva 19, Zagreb. Napominjemo da Povjerenica za informiranje odlučuje o žalbama protiv prvostupanjskih rješenja povodom zahtjeva za pristup informacijama i zahtjeva za ponovnu uporabu informacija, kao i o žalbama zbog tzv. šutnje uprave kada prvostupanjsko tijelo ne odluči o zahtjevu podnositelja, stoga Povjerenica za informiranje ne može davati uputu tijelima javne vlasti kako da riješe konkretni zahtjev za pristup informacijama.

Sukladno navedenom, a budući da ste u Vašem upitu naveli da se radi o natječajnoj dokumentaciji, u nastavku se daje načelno mišljenje vezano za pristup istoj.

Odredbom članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) propisano je kako se odredbe ovog Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.

Načelno govoreći svaki kandidat natječaja ima pravo na obavijest o rezultatu natječaja te pravo uvida u natječajnu dokumentaciju, ali ne i pravo na pravljenje preslike iste radi zaštite osobnih podataka i on bi to trebao ostvariti temeljem propisa kojima se reguliraju natječaji. U tom slučaju se ne primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama jer je toj osobi-kandidatu dostupna informacija temeljem drugog propisa.

Za razliku od kandidata, treća osoba, bilo fizička, bilo pravna, temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama može doći do informacija u vezi nekog natječaja u tijelu javne vlasti. Naime, Zakonom o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Ograničenja prava na pristup informacijama propisana su u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, pa je tako između ostalog kao ograničenje navedeno da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka. Ukoliko tijelo javne vlasti ograničava pristup zatraženoj informaciji dužno je prije donošenja odluke kod pojedinih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama. Test razmjernosti i javnog interesa podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, procijeni hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Zakonodavac je u članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisao obvezu tijelu javne vlasti da kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima. Dakle, tijelo javne vlasti kod rješavanja zahtjeva za pristup informacijama treba također razmotriti je li moguće omogućiti djelomičan pristup traženoj informaciji.

Natječajna dokumentacija kandidata koji su se natjecali, a nisu izabrani, zaštićena je odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka te u odnosu na tu dokumentaciju, načelno govoreći, ne prevladava javni interes za omogućavanje iste, s obzirom da se ne radi o osobama koje su zaposlene u tijelu javne vlasti, niti se radi o potrošnji javnog novaca. U odnosu natječajnu dokumentaciju izabranog kandidata načelno prevladava javni interes za omogućavanjem iste. Osobni podaci, kao što su primjerice ime i prezime izabranog kandidata, njegove kvalifikacije i vještine zahtijevane raspisanim natječajem, ne bi bili zaštićeni, kao ni svi drugi osobni podaci koji se odnose na uvjete natječaja, ako je primjerice uvjet natječaja bio da osoba ima hrvatsko državljanstvo, tada taj podatak ne bi u konkretnom slučaju zaštićen. Međutim, postoje i osobni podaci izabranog kandidata koji uživaju zaštitu, odnosno koji se ne bi trebali omogućiti, kao što su datum i mjesto rođenja, adresa stanovanja, e-mail adresa, broj telefona, osobni identifikacijski broj, bračno stanje i slično, a koje bi trebalo zaštititi i koji bi trebali biti izuzeti od dostavljanja korisniku koji je podnio zahtjev za pristup informacijama.