KLASA: UP/II-008-07/17-01/142
URBROJ: 401-01/04-17-7
Zagreb, 31. kolovoza 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Broj: 01/2017 od 24. veljače 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Broj 01/2017 od 24. veljače 2017. godine u dijelu u kojem žalitelju nije omogućen pristup podacima o korisniku kredita, nazivu projekta i namjeni kredita, sadržanim u odlukama uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak.
2. Odobrava se ……… pravo na pristup odlukama uprave Hrvatske banke i obnovu razvitak u dijelu u kojem žalitelju nije omogućen pristup podatku o korisniku kredita, nazivu projekta i namjeni kredita.
3. Nalaže se Hrvatskoj banci za obnovu razvitak da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.
4. Odbija se žalba ……… u preostalom dijelu kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem djelomično je odbijen zahtjev za dopunu informacija ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. u vezi s člankom 15. stavak 2. točka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je tražio sadržaj prijedloga odluka o kojima je trebao odlučivati Nadzorni odbor HBOR-a tijekom 2016. godine, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da su predmetne informacije predstavljaju bankovnu tajnu.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu i to zbog bitne povrede odredaba upravnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Također citira relevantne propise koji reguliraju rad kreditnih institucija. Također smatra da je počinjena bitna povreda odredaba upravnog postupka iz članka 30. stavka 2. i članka 51. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku, jer se postupak može provesti bez sudjelovanja stranke samo ako se usvaja zahtjev stranke. Zaključno smatra da je povrijeđena odredba članka 156. Zakona o kreditnim institucijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 21. ožujka 2017. godine tražio sljedeće informacije:
1. Kada su tijekom 2016. godine održavane sjednice Nadzornog odbora HBOR-a?
2. Koji su bili dnevni redovi sjednica Nadzornog odbora HBOR tijekom 2016. godine?
3. Koji su bili prijedlozi odluka o kojima je raspravljao i trebao odlučivati Nadzorni odbor HBOR tijekom 2016. godine?
Dopunom zahtjeva za pristup informacijama od 13. veljače 2017. godine žalitelj je tražio pristup sadržaju prijedloga odluka o kojima je raspravljao i trebao odlučivati Nadzorni odbor tijekom 2016. godine, s obzirom da žalitelj smatra da mu prvostupanjsko tijelo dana 07. veljače 2017. godine nije dostavilo cjelovitu informaciju.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje, te joj je omogućen uvid u informacije koje su predmet postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Dana 23. kolovoza 2017. godine službenici ureda Povjerenice za informiranje temeljem članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama izvršili su uvid u informacije koje su predmet postupka. Prilikom uvida utvrđeno je da informacije koje su predmet postupka, odnosno zahtjeva za dopunu informacija, predstavljaju odluke uprave, te su žalitelju iste dostavljene na način da su na istim prekriveni podaci o korisniku kredita, nazivu projekta, namjeni projekta, podaci o sudužnicima i jamcima platcima, podaci o nekretninama (katastarska čestica, zemljišnoknjižni uložak, naziv suda) i brodovima kao sredstvima osiguranja, te podatak o brojevima ugovora (kredit, poslovna suradnja, osiguranje).
Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite bankovne tajne korisnika kredita, garancija i osiguranja izvoza HBOR-a.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak je razvojna i izvozna banka u 100% vlasništvu Republike Hrvatske osnovana sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskoga gospodarstva. Položaj, poslovi, vlasništvo, ovlaštenja i ustroj Hrvatske banke za obnovu i razvitak kao posebne financijske institucije uređeni su Zakonom o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak („Narodne novine“, broj 138/06. i 25/13.).
Sukladno članku 6. Statuta HBOR-a, objavljenog na web stranici https://www.hbor.hr/naslovnica/hbor/statut-hbor-a/, Republika Hrvatska jamči za obveze HBOR-a bezuvjetno, neopozivo i na prvi poziv te bez izdavanja posebne jamstvene isprave. Odgovornost Republike Hrvatske kao jamca za obveze HBOR-a je solidarna i neograničena.
U članku 10. navedenog Zakona uređen je predmet poslovanja, pa je tako propisano da su djelatnosti Hrvatske banke za obnovu i razvitak: financiranje obnove i razvitka hrvatskoga gospodarstva, financiranje infrastrukture, poticanje izvoza, potpora razvitku malog i srednjeg poduzetništva, poticanje zaštite okoliša, osiguranje izvoza hrvatskih roba i usluga od netržišnih rizika, te da u cilju obavljanja tih djelatnosti Hrvatska banka za obnovu i razvitak odobrava kredite i druge plasmane, izdaje bankarska i druga jamstva, zaključuje ugovore o osiguranju i reosiguranju,ulaže u dužničke i vlasničke instrumente, obavlja i druge financijske poslove i usluge u svrhu provedbe djelatnosti određenih ovim člankom. Također je propisano da djelatnost i poslove iz ovog članka Hrvatska banka za obnovu i razvitak obavlja sukladno propisima o državnim potporama.
Fiskalna transparentnost od velikog je značaja za makroekonomsku stabilnost i gospodarski rast jedne države. Fiskalni poticaji poput subvencija, poreznih izuzeća, udjela u vlasničkom kapitalu, povoljnih kredita, jamstava od šireg su društvenog značaja.
Informacije o javnim sredstvima trebaju biti transparentne, što znači da sve informacije koje se odnose na načine na koji se javna sredstva prikupljaju, raspodjeljuju, troše, te nadziru trebaju biti dostupne javnosti na pristupačan način. To pridonosi kvalitetnoj javnoj raspravi, sprječava se pogrešno korištenje javnih sredstva, osigurava se da se javni novac koristi u konačnici za javno dobro. Kontrola trošenja sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske od interesa je svih građana Republike Hrvatske. Imajući u vidu činjenicu da je gospodarstvo od osobitog značaja za rast i razvoj društva u cjelini tim više dolazi do izražaja potreba kontrole sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske na tom području. Pitanja poput da li su sredstva državnog proračuna uistinu utrošena na jačanje poduzetničke klime u Republici Hrvatskoj, da li se tim sredstvima uistinu pomoglo gospodarskom rastu i razvitku, povećanju dobara, životnog standarda, zaposlenosti, konkurentnosti ekonomije ili se ipak pogodovalo privatnim interesima pojedinaca na štetu društva u cjelini, pitanja su od javnog interesa. U tom smjeru je zakonodavac primjerice u članku 10. stavku 1. točki 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisao da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama objaviti na lako pretraživ način informacije o dodijeljenim potporama, bespovratnim sredstvima ili donacijama uključujući popis korisnika i visinu iznosa. Također je kod odredbi o testu razmjernosti i javnog interesa propisao izuzetak od provođenja navedenog testa kada se radi o informacijama o raspolaganju javnim sredstvima osim u slučaju kada informacija predstavlja klasificirani podatak. Sukladno navedenim odredbama omogućavanje javnosti uvida u popis tvrtki koje su dobile povoljniji kredit, državnu potporu, kao i iznos koji su zaprimile od javnog je interesa.
Slijedom navedenog, ne može se prihvatiti rezultat provedenog testa razmjernosti iz osporenog rješenja da u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite bankarske tajne u odnosu na javni interes.
Polazeći od utvrđenja iz rješenja Povjerenice za informiranje, Klasa: UP/II-008-07/17-01/141, Urbroj: 401-01/04-17-6 od 24. kolovoza 2017. godine prema kojem podaci o korisnicima kredita, te iznosi kredita, predstavljaju podatke o raspolaganju javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, koji stav je zauzet i presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, broj: UsII-101/15 od 02. rujna 2015. godine, u odnosu na korisnika kredita koji je naznačen u prijedlozima odluka uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Povjerenica za informiranje ističe da navedeni podatak predstavlja dio informacije o raspolaganju javnim sredstvima (uz iznos kredita), što znači da u odnosu na navedeni podatak prvostupanjsko tijelo nije niti bilo dužno provoditi test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. stavku 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U odnosu na podatke o namjeni kredita i nazivu projekta, Povjerenica za informiranje smatra da u odnosu na navedene podatake prevladava javni interes u odnosu na potrebe zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da javnost ima pravo biti upoznata u koju svrhu se koriste proračunska sredstva.
Naime, samom dostavom podataka o korisniku i vrsti kredita bilo bi narušeno načelo transparentnosti u djelovanju tijela javne vlasti, jer bi se bez podataka o namjeni i vrsti projekta za koji se koriste proračunska sredstava onemogućilo preispitivanje od strane javnosti svrhovitosti korištenja javnih sredstava.
Osim toga, treba imati u vidu odredbu članka 2. stavka 2. Zakona o Hrvatskoj banci za obnovi i razvitak prema kojoj je cilj Hrvatske banka za obnovu i razvitak poticanje razvitka hrvatskog gospodarstva, jer upravo navedeno upućuje na zaključak da za poslovanje iste postoji interes javnosti, iz kojeg razloga se ne mogu prihvatiti drugačiji navodi prvostupanjskog tijela iz odgovora na žalbu od 05. travnja 2017. godine.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkom 1., 2., i 3. izreke.
U odnosu na preostale podatke koji su prekriveni (podaci o katastarskim česticama, zemljišnoknjižnom ulošku, vlasniku nekretnina i njegovu osobnom identifikacijskom broju, te podaci potrebni za točno određenje predmeta osiguranja (npr. brod), brojevi ugovora o kreditu i poslovnoj suradnji, podaci o sudužnicima, jamcima platcima i poslovnim partnerima) Povjerenica za informiranje smatra da u odnosu na navedene podatke prevladava potreba zaštite prava na ograničenje u odnosu na javni interes.
Navedene informacije nisu informacije od javnog značaja, a u konkretnom slučaju je javni interes zadovoljen dostavom žalitelju informacije o korisniku kredita, iznosu kredita (koji nije niti bio prekriven), namjeni kredita i nazivu projekta koji se kreditira, iz kojeg razloga je prvostupanjsko tijelo pravilno zaključilo da preostali podaci predstavljaju podatke koje je kreditna institucija saznala u obavljanju poslova s pojedinačnim klijentom, odnosno bankovnu tajnu u smislu članka 156. Zakona o kreditnim institucijama (“Narodne novine”, 159/13, 19/15, 102/15).
Naime, dostava ovih podataka bi bila relevantna u pojedinom konkretnom slučaju, ako bi se utvrdilo da u odnosu na iste prevladava javni interes u odnosu na zaštitu prava na ograničenje, (ako bi primjerice postojale javne rasprave vezano za odobrenje konkretnog kredita, ukazivanje na eventualne nepravilnosti i sl.), a što ovdje nije slučaj.
Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom 4. izreke.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.