KLASA: 008-08/16-01/04

URBROJ: 401-01/04-16-125

Zagreb, 12.02.2016.

 

Ustanove – socijalna skrb

Povjerenica za informiranje zaprimila je Vaš upit vezano za zaprimljeni zahtjev za pristup informacijama u kojem se traži popis članova upravnog i nadzornog  odbora te njihova godišnja primanja po osnovi članstva. Napominjete da ustanova ima samo upravno vijeće kao upravljačko tijelo prema Zakonu o socijalnoj skrbi. Navodite da je zahtjev zaprimljen putem e-maila i da ste na isti način tražili od podnositelja da zahtjev dopuni svojom adresom što je podnositelj i učinio, međutim naknadno ste doznali da je riječ o izmišljenoj osobi, koja se krije iza tuđeg imena i prezimena, a sumnje su se potvrdile kad Vam se dopis u kojem ste ga putem pošte obavijestili da će njegov zahtjev biti riješen u zakonskom roku, vraćen uz obrazloženje pošte o nepostojećoj adresi. Zanima Vas da li je Dom u obvezi odgovoriti na postavljeni zahtjev premda je riječ o osobi sa lažnim imenom i prezimenom, te lažnom adresom odnosno kako dalje postupiti u ovom slučaju.

S obzirom na navedeno dajemo sljedeći odgovor.             

Člankom 18. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15)  propisano je da korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu. Ako je zahtjev podnesen usmeno ili putem telefona, sastavit će se službena bilješka, a ako je podnesen putem elektroničke komunikacije, smatrat će se da je podnesen pisani zahtjev. Pisani zahtjev sadrži: naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.

Iz navedenog je razvidno kako zahtjev za pristup informacijama treba sadržavati, između ostalog, ime i prezime i adresu fizičke osobe.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona. Odredbom članka 9a. istog Zakona propisano je da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći, te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe.

Dakle, tijelo javne vlasti odnosno službenik za informiranje i korisnik trebaju surađivati i međusobno se uvažavati.

Člankom 17. stavkom 2. istog Zakona propisano je da korisnik može u zahtjevu za pristup informaciji naznačiti prikladan način dobivanja informacije, a ako ne naznači, informacija će se dostaviti na način na koji je podnesen zahtjev, odnosno na najekonomičniji način.

Sukladno svemu navedenom, ukoliko podnositelju zahtjeva omogućujete pristup traženim informacijama, a podnositelj nije izričito zatražio da mu se informacije dostave na kućnu adresu, za rješavanje zahtjeva Vam nije potrebna adresa podnositelja, jer imate e-mail adresu podnositelja zahtjeva i putem iste mu možete dostaviti tražene informacije. Naime, kod rješavanja zahtjeva za pristup informacijama potrebno je imati na umu načelo učinkovitosti i ekonomičnosti te nastojati što jednostavnije, brže i bez odgode provesti postupak ostvarivanja prava na pristup informacijama.

Istraživanje tko stoji iza e-maila predstavlja opterećenje za tijelo javne vlasti, a kako se kod  primjene Zakona o pravu na pristup informacijama polazi od načela javnosti, što znači da bilo tko može tražiti informaciju, pa i anonimna javnost, osobito što dolazi do izražaja kod informacija koje se trebaju objaviti sukladno članku 10. Zakona o pravu na pristup informacijama (proaktivna objava informacija), nije potrebno da tijelo kada primi zahtjev kojem će udovoljiti u smislu omogućavanja informacija, istražuje da li je podnositelj zahtjeva stvarna fizička ili pravna osoba.

Međutim utvrđivanje radi li se o stvarnoj fizičkoj ili pravnoj osobi bit će relevantno ukoliko se donosi rješenje odnosno u postupku po žalbi. Primjerice kada postoji neko od ograničenja prava na pristup informacija iz Zakona o pravu na pristup informacijama i ne prevlada javni interes pa je potrebno donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva ili se radi djelomičnom odbijanju zahtjeva gdje se dio informacija korisniku omogućava, a dio mu se rješenjem odbija ili pak rješenje o odbacivanju zahtjeva  kada tijelo ne posjeduje tražene informacije pa donosi rješenje o odbacivanju zahtjeva i sl.

Ukoliko ćete o podnositeljevu zahtjevu odlučiti rješenjem, mišljenja smo da trebate ponovno kontaktirati podnositelja putem e-maila i obavijestiti ga da adresa koju je dostavio nepoznata i zatražiti da Vam dostavi točnu adresu u određenom roku (navesti broj dana u kojem je dužan otkloniti nedostatak), uz upozorenje da ako ne otkloni nedostatak u određenom roku, da ćete njegov zahtjev odbaciti rješenjem.

Napominjemo da za dostavljanje rješenja stranci vrijede pravila o dostavi propisana odredbama Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09).