KLASA: 008-08/16-01/04
URBROJ: 401-01/04-16-186
Zagreb, 22.02.2016.
Ustanove - obrazovanje
Povjerenica za informiranje zaprimila je Vaš upit vezano za zahtjev koji ste zaprimili od glavne povjerenice Sindikalne podružnice Fakulteta ……… kojim traži uvid u visinu i strukturu plaća svih zaposlenika Fakulteta, unazad 5 godina na način da se traženo dostavi u pisanom obliku. Navodite da se imenovana poziva na članak 53. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, kojim je propisano da sindikalni povjerenik ima pravo najmanje jednom mjesečno na temeljiti i neometani uvid u isplatu plaća s pravom na uvid u uplatu poreza i doprinosa za svakog zaposlenika. Nadalje navodite da bi Zakonom o zaštiti osobnih podataka struktura plaće trebala bi biti zaštićeni podatak, te niste sigurni imate li pravo, bez obzira na Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, omogućiti Sindikalnom povjereniku uvid, a kamo li ispis takvih podataka. Molite za mišljenje kako postupiti po tom pitanju.
Također navodite da po Zakonu o pravu na pristup informacijama bruto plaća zaposlenika tijela javne vlasti smatra se javnom informacijom, te iste možete dostaviti u obliku naznačenom od strane podnositelja zahtjeva. Međutim, zanima Vas ukoliko i zanemarite zahtjev povjerenika Sindikalne podružnice Fakulteta te uzmete u obzir pravo pristupa javnim informacijama (u ovom slučaju to bi bili svi iznosi bruto plaća svih zaposlenika unazad pet godina, oko 120 zaposlenika te za svakog zaposlenika obračuni za dvije mjesečne plaće iz državnog proračuna i vlastitih sredstava), morate li odgovoriti i na takav zahtjev.
Napominjete kako imate razloga vjerovati kako zahtjev Sindikalnog povjerenika nije dobronamjeran, a s druge strane da bi se ti podaci dostavili potrebno je da netko od zaposlenih u Službi računovodstva Fakulteta napusti svoje radno mjesto na par dana i bavi se pretragom u arhivi, izvlačenjem podataka zaštićenih Zakonom o zaštiti osobnih podataka iz dokumentacije, kopiranjem iste, slaganjem i slično.
S obzirom na navedeno dajemo sljedeći odgovor.
Odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama ne primjenjuju se kada su zatražene informacije dostupne temeljem drugog propisa. Iz Vašeg upita razvidno je da je člankom 53. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama propisano da sindikalni povjerenik ima pravo najmanje jednom mjesečno na temeljiti i neometani uvid u isplatu plaća s pravom na uvid u uplatu poreza i doprinosa za svakog zaposlenika, a da je glavna povjerenica Sindikalne podružnice Fakulteta zatražila da joj se traženo dostavi u pisanom obliku. Najprije je potrebno utvrditi da li uvid u smislu odredbi Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama obuhvaća i pravo na pravljenje preslika tražene dokumentacije. Vezano za nedoumice oko odredbi navedenog kolektivnog ugovora savjetujemo da zatražite mišljenje od tijela nadležnog za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama. Ukoliko uvid ne bi obuhvaća pravo na pravljenje preslika u smislu odredbi Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, tada bi se u odnosu na zahtjev za dostavom preslika tražene dokumentacije primjenjivale odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, bilo koja osoba fizička ili pravna, domaća ili strana može zatražiti informacije o visini i strukturi plaća svih zaposlenika Fakulteta, a da li će te informacije biti omogućene ovisi da li postoji neko od ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama odnosno o rezultatu testa razmjernosti i javnog interesa koji se provodi u slučaju postojanja zakonskog ograničenja (primjerice osobni podatak, poslovna tajna, profesionalna tajna itd.). Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje, te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes. Dakle, kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen, te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iznimka od provođenja testa razmjernosti i javnog interesa su informacije o raspolaganju javnim sredstvima koje su dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija ne predstavlja klasificirani podatak.
Stajalište Povjerenice za informiranje je da bruto iznosi plaća, stimulacije zaposlenika tijela javne vlasti predstavljaju podatke o raspolaganju javnim sredstvima, stoga se test razmjernosti i javnog interesa u odnosu na iste ne primjenjuje, kao ni na imena i prezimena zaposlenika, koja tada nisu zakonom zaštićeni osobni podatak. Na obračunskoj listi plaća se nalazi čitav niz informacija koje se ne odnose na raspolaganje javnim sredstvima (osobni odbitak za uzdržavane članove obitelji, porezne olakšice, razne obustave na plaću – krediti, alimentacije, članarine i dr.) i koje predstavljaju zaštićeni osobni podatak, u kojem slučaju bi se onda trebao primijeniti test razmjernosti i javnog interesa.
Vezano za obimnost dokumentacije ističemo kako se rokovi za ostvarivanje prava na pristup informaciji mogu produžiti za 15 dana računajući od dana kada je tijelo javne vlasti trebalo odlučiti o zahtjevu ako se jednim zahtjevom traži veći broj različitih informacija, te je o produženju rokova tijelo javne vlasti obvezno bez odgode, a najkasnije u roku od 8 dana, obavijestiti podnositelja zahtjeva i navesti razloge zbog kojih je taj rok produžen. Nadalje ističemo da su osobe koje su zaposlene u tijelima javne vlasti plaćene za svoj rad u tim tijelima, te da vrijeme koje službenik za informiranje utroši na rješavanje zahtjeva, izradu preslika traženih informacija i slično spada u njegov redovan rad i on se ne može naplatiti od korisnika prava na pristup informacijama, već samo stvarni materijalni troškovi i troškovi dostave informacija sukladno Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14 i 15/14), kojima je propisana visina naknade stvarnih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije, kao i visina naknade troškova dostave tražene informacije koje plaća korisnik prava na pristup informacijama, a koji nastaju pružanjem informacije prema Zakonu o pravu na pristup informacijama.