KLASA: UP/II-008-07/16-01/638
URBROJ: 401-01/06-17-04
Zagreb, 11. srpnja 2017.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.) i članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.), povodom žalbe ………iz Rovinja, ………, podnesene protiv rješenja o prigovoru Županijskog državnog odvjetništva u Puli-Pola Posl. broj: PPI-DO-1/2016-4 od 3. kolovoza 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje o prigovoru Županijskog državnog odvjetništva u Puli-Pola Posl. broj: PPI-DO-1/2016-4 od 3. kolovoza 2016. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Posl. broj: PPI-DO-1/2016-4 od 3. kolovoza 2016. godine odbijen je prigovor ……… (dalje u tekstu: žaliteljica) podnesen protiv obavijesti službenice za informiranje Županijskog državnog odvjetništva u Puli Broj: PPI-DO-1/2016 od 3.svibnja 2026. godine, koju je zaprimio povodom svog zahtjeva za pristup informacijama od 28. travnja 2016. godine, kojim je od navedenog tijela javne vlasti zatražila informaciju o tome da li je Županijsko državno odvjetništvo u Puli-Pola pokrenulo postupak za utvrđivanje ništetnosti odluke Poglavarstva Općine Vodnjan o sklapanju ugovora s društvom Darija d.o.o. Poreč od 24 veljače 2000., ugovora o prodaji predmetnog zemljišta od 1. ožujka 2001. o prenamjeni predmetnog zemljišta, sve navedeno u presudi Županijskog suda u Puli-Pola Poslovni broj: K-68/1 i Vrhovnog suda Republike Hrvatske Poslovni broj: I Kž-1005/11-7 od 23. prosinca 2014. pod točkom 2..
Protiv citiranog rješenja o odbijanju prigovora žaliteljica je pravovremeno izjavila žalbu u kojoj u bitnome navodi da je osporenim rješenjem odbijen njezin prigovor protiv obavijesti Županijskog državnog odvjetništva u Puli-Pola, uz obrazloženje da informacije iz predmetnog zahtjeva može tražiti u okviru kaznenog postupka koji navedeno tijelo javne vlasti protiv nje vodi kod Županijskog suda u Puli-Pola. Žaliteljica navodi da je osporenim rješenjem ocijenjena kao pravilna i zakonita obavijest navedenog tijela javne vlasti koja joj je u postupku po zahtjevu za pristup informacijama kojim je zataražila određene informacije iz predmeta Posl. broj: K-DO-97/01 i K-DO-93/03 dostavljena temeljem članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Iste navode žaliteljica osporava, navodeći kako je istinito da se protiv nje vodi kazneni postupak od strane Županijskog državnog odvjetništva u Puli-Pola, ali da isti nema nikakve veze sa pravomoćno dovršenim postupcima iz kojih je zatražila informacije te kako bi bilo besmisleno traženje informacija korisnika iz postupaka u kojima isti jesu stranke. Žaliteljica stoga ponovo naglašava da se u predmetnom slučaju nikako ne može primijeniti odredba članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. U prilog navedenom navodi i to da rasprava u kaznenom postupku koji se vodi protiv nje još nije niti započela, pa joj i zbog te činjenice ne bi mogle biti dotupne tražene infomacije u okviru tog postupka, a u i u slučaju da jest započela i da je istu zatražila u okviru istog postupka, nije sigurno da bi sud takvo traženje uvažio odnosno smatrao relevantnim i usvojio njezin zahtjev da se pribave te informacije. Žaliteljica ističe i to da u svom zahtjevu nije niti trebala navoditi razloge svog traženja sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama te nadalje u žalbi navodi svoje zaključke o nesklonosti odgovaranja na zahtjeve i izbjegavanje postupanja Državnog odvjetništva, a koje je donijela pri podnošenju različitih podnesaka i kaznenih prijava istom tijelu, izrazivši sumnju na uzaludnost vlastitog obraćanja istom tijelu u svojstvu oštećenika i okrivljenika. Žaliteljica ponavlja da ona nije stranka u postupcima iz kojih traži informacije te neobičnom smatra činjenicu da se povodom njezinog traženja informacija iz kaznenih predmeta odredbe Zakona o pravu na pristup infromacijama različito tumače od strane Županijskog suda u Puli-Pola koji joj je dosatvio informaciju te od strane Županijskog državnog odvjetništva u Puli-Pola koje joj odbija omogućiti pristup informacijama. Slijedom svega navedenog žaliteljica od Povjerenice za informiranje traži da joj omogući pristup u predmetnom zahtjevu zatraženim informacijama odnosno da naloži prvostupanjskom tijelu da postupi sukladno Zakonu. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Iz spisa predmeta proizlazi da je žaliteljica 28. travnja 2016. godine podnijela Županijskom državnom odvjetništvu u Puli-Pola zahtjev za pristup informacijama sljedećeg sadržaja: da li je Županjsko državno odvjetništvo u Puli-Pola kao nadležno tijelo u postupanju u kaznenom predmetu koji se kod istog tijela vodi u predmetu pod poslovnim brojem: K-DO-97/01 i K-DO-96/03, u kojem je donesena pravomoćna osuđujuća presuda Županijskog suda u Puli-Pola Posl. broj: K-68/01 i Vrhovnog suda RH Posl. broj: I Kž 1005/11-7 od 23. prosinca 2014. godine, pokrenulo postupak za utvrđivanje ništetnosti odluke Poglavarstva Općine Vodnjan o sklapanju ugovora s društvom Darija d.o.o. Poreč od 24 veljače 2000., ugovora o prodaji predmetnog zemljišta od 1. ožujka 2000., aneksa tog ugovora broj 1, 2 i 3 te Odluke županiojske skupštine od 19. ožujka 2001. o prenamjeni predmetnog zemljišta, sve navedeno u presudi Županijskog suda u Puli-Pola Poslovni broj: K-68/1 i Vrhovnog suda Republike Hrvatske Poslovni broj: I Kž-1005/11-7 od 23. prosinca 2014. pod točkom 2.. Nadalje, iz spisa predmeta je utvrđeno da je povodom predmetnog zahtjeva Županijsko državno odvjetništvo dopisom Broj: PPI-DO-1/2016 od 3. svibnja 2016. godine, sukladno članku 23. stavku 1. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, obavijestilo žaliteljicu da se sukladno članku 1. stavku 3. navedenog Zakona odredbe istog Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom. Iz spisa predmeta je također razvidno da se žaliteljica nakon primitka citirane obavijesti podneskom nazvanim ″žalba″, a koji ima karakter prigovora, obratila Povjerenici za informiranje, koja je isti dopisom KLASA: 008-04/16-01/209, URBROJ: 401-01/06-16-02 od 22. srpnja 2016. godine, s upozorenjem dostavila čelniku Županjskog državnog odvjetništva u Puli-Pola na nadležno odlučivanje. Također je utvrđeno da je Županijsko državno odvjetništvo u Puli-Pola o prigovoru žaliteljice odlučilo osporenim rješenjem Posl. broj: PPI-DO-1/2016-4 od 3. kolovoza 2016. godine, kojim je odbilo predmetni prigovor kao neosnovan.
U članku 156. Zakona o općem upravnom postupku je propisano da osoba koja smatra da joj je drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može izjaviti prigovor sve dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice.
Prema članku 122. Zakona o općem upravnom postupku, prigovor se izjavljuje čelniku tijela, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Odredbe o obliku, sadržaju i predaji žalbe na odgovarajući se način primjenjuju i na prigovor. Čelnik tijela odlučuje o prigovoru rješenjem u roku od osam dana od dana izjavljivanja prigovora. Protiv rješenja prvostupanjskog tijela o prigovoru može se izjaviti žalba, a protiv rješenja drugostupanjskog tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor. Ako nema drugostupanjskog tijela, protiv rješenja tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor.
Slijedom navedenog, a s obzirom da je žaliteljica podnijela prigovor protiv obavijesti Županijskog državnog odvjetništva u Puli-Pola Broj: PPI-DO-1/2016 od 3. svibnja 2016. godine, o kojem je odlučeno osporenim rješenjem Posl. broj: PPI-DO-1/2016-4 od 3. kolovoza 2016. godine, kojim je odbijen predmetni prigovor kao neosnovan, Povjerenica za informiranje je analognom primjenom članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama nadležno drugostupanjsko tijelo.
U članku 1. stavku 3. Zakona o pravu na pristup infrmacijama je propisano da da se odredbe ovog Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.
Člankom 23. stavkom 1. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, je propisano da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje kad obavještava korisnika da mu je kao stranci u postupku dostupnost informacija iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena
S obzirom da iz spisa predmeta proizlazi da žaliteljica nije stranka u postupku za koji su vezane u zahtjevu zatražene informacije te joj iste nisu dostupne sukladno odredbi članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama i da joj iste također nisu dostupne u okviru postupka koji se vodio vezano za nju samu, u drugostupanjskom postupku je utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo u osporenom rješenju pogriješilo odbijajući prigovor žaliteljice protiv obavijesti Broj: PPI-DO-1/2016 od 3. svibnja 2016. godine. Naime, u spisu predmeta nalazi se službena bilješka Županijskog državnog odvjetništva u Puli-Pola Broj: PPI-DO-206/2016 od 7. studenoga 2016. godine, u kojoj je navedeno da je uvidom u K-DO upisnike istog tijela utvrđeno da žaliteljica ni u kojem svojstvu nije sudjelovala u pravomoćno riješenim postupcima koji se navode u predmetnom zahtjevu za pristup informacijama. Stoga je prvostupanjsko tijelo predmentni zahtjev trebalo riješiti sukladno oredbama Zakona o pravu na pristup iformacijama, a ne joj dostavljati obavijest protiv koje je prema mišljenju Povjernice za informiranje žaliteljica osnovano uložila prigovor.
Članak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u bitnom propisuje kako se ovim Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, dok članak 5. stavak 1. točka 3. navedenog Zakona propisuje kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).
Slijedom navedenog, ostvarivanje prava na pristup informaciji u smislu citirane odredbe predstavlja pristup već gotovoj, postojećoj informaciji i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da daje odgovore na pitanja. Pristup informaciji znači dobivanje preslike određenog dokumenta, snimke ili nekog drugog zapisa podataka i ne predstavlja obvezu tijela javne vlasti da obavlja određene radnje, odnosno izrađuje novu informaciju ili mišljenje, vrši analize, daje tumačenja i slično.
Naime, tijelo javne vlasti je povodom zahtjeva korisnika dužno provjeriti da li zatraženu informaciju iz zahtjeva posjeduje kao izrađenu informaciju ili ne, a nakon što utvrdi činjenice postupiti sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama. U slučaju kada tijelo javne vlasti posjeduje traženu informaciju iz zahtjeva te ograničava pristup istoj, dužno je prije donošenja odluke kod pojedinih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. istog Zakona. Navedeni test podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, mora procijeniti hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je u obvezi donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva, na koje bi korisnik imao pravo žalbe. Obveza donošenja rješenja postoji i u slučaju kada se korisniku omogućava djelomičan pristup informacijama (omogućavanje pristupa uz zaštitu određenih dijelova), a sukladno članku 23. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U slučaju kada tijelo javne vlasti utvrdi da nije u posjedu u zahtjevu zatražene informacije u obvezi je postupiti sukladno odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
S obzirom na sve navedeno te da je iz spisa predmeta razvidno da je u predmetnom slučaju tijelo javne vlasti postupajući po zahtjevu žaliteljice bilo u obvezi primijeniti odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, jer žaliteljici zatražene informacije nisu dostupne temeljem drugog posebnog propisa odnosno kao stranci u nekom drugom zakonom uređenom postupku, na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.