KLASA: UP/II-008-07/17-01/439

URBROJ: 401-01/06-17-01

Zagreb, 9. lipnja 2017.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ………, profesorice Veleučilišta „Marko Marulić” u Kninu, Petra Krešimira IV. 30, izjavljene protiv rješenja Veleučilišta „Marko Marulić” u Kninu, Petra Krešimira IV. 30, Klasa: 008-04/16-01/08, Urbroj: 2182/1-12/3-2-16-1-2 od 7. studenoga 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama,  donosi sljedeće

RJEŠENJE

1.    Poništava se rješenje Veleučilišta „Marko Marulić” u Kninu Klasa: 008-04/16-01/08, Urbroj: 2182/1-12/3-2-16-1-2 od 7. studenoga 2016. godine.

2.    Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ………, profesorice Veleučilišta „Marko Marulić” u Kninu (dalje u tekstu: žaliteljica), kojim je zatražila preslike ugovora i aneksa ugovora o studiranju na doktorskim studijima sklopljenih između Veleučilišta Marko Marulić i djelatnika - ………, ………, ………, ……… i ………, temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga što tražene informacije sadrže osobne podatke a žaliteljica nije navela svrhu svoga traženja.

Protiv osporenog rješenja žaliteljica je pravovremeno izjavila žalbu u kojoj u bitnome navodi kako smatra da su javni natječaji za izbor i prijem na radna mjesta u Veleučilištu „Marka Marulića” u Kninu provedeni krajnje netransparentno, a osobito natječaj od 24. lipnja 2016. godine, kada je Stručno vijeće navedenog Veleučilišta glasovalo o izboru u suradničko zvanje i za radno mjesto asistenta isključivo na temelju Zapisnika stručnog povjerenstva, koji je članovima Stručnog vijeća dostavljen 24 sata prije održavanja izvanredne sjednice, a koji u sadržaju osim imena i prezimena pristupnika nije sadržavao niti jednu relevantnu informaciju o pristupnicima na temelju koje bi se mogla donijeti objektivna odluka o najboljem pristupniku, pa je stoga zahtjevima za pristup informacijama zatražila natječajnu dokumentaciju svih pristupnika na navedeni natječaj. Također, navodi da je kao član Stručnog vijeća u više navrata na sjednicama istog Vijeća tražila izvješće o radu doktoranada koji godinama studiraju na teret Veleučilišta „Marka Marulića” u Kninu, s kojima su sklopljeni ugovori studiranju na 4,5 godine, a nakon toga sklapani aneksi ugovora te im produljivani rokovi studiranja bez ikakvih izvješća Stručnom vijeću o navedenom. Žaliteljica stiče da se unatoč obećanjima navedena izvješća nikad nisu dostavila Stručnom vijeću, pa je stoga putem zahtjeva za pristup informacijama zatražila preslike navedenih ugovora i aneksa istih. Žaliteljica navodi da joj je tijelo javne vlasti oba zahtjeva odbilo sa gotovo identičnim obrazloženjem, navodeći kao razlog svoju obvezu zaštite osobnih podatka te kako u zahtjevima nije navela svrhu svog traženja. Navedena rješenja tijela javne vlasti žaliteljica smatra nezakonitim te od drugostupanjskog tijela traži da postupi sukladno svojim ovlastima. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da žaliteljica 25. listopada 2016. godine podnijela Veleučilištu „Marko Marulić” u Kninu, kao tijelu javne vlasti, zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražila dostavu preslika ugovora i aneksa ugovora o studiranju na doktorskim studijima (ugovore i anekse koji još nisu realizirani) sa sljedećim djelatnicima Veleučilišta: 1. ………, v. pred., 2. ………, pred., 3. ………, v. pred., 4. ………, v. pred. i ………, v. pred., a ukoliko postoji još istoznačnih ugovora i aneksa ugovora sklopljenih sa djelatnicima Veleučilišta koji nisu navedeni na popisu, moli dostavu i njihovih preslika. Također je utvrđeno da je po predmetnom zahtjevu Veleučilište „Marko Marulić” u Kninu donijelo osporeno rješenje Klasa: 008-04/16-01/08, Urbroj: 2182/1-12/3-2-16-1-2 od 7. studenoga 2016. godine, kojim je odbila predmetni zahtjev temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, a iz razloga što tražene informacije sadrže osobne podatke a žaliteljica nije navela svrhu svoga traženja.

Kako je predmetna žalba dostavljena direktno Povjerenici za informiranje, dopisom KLASA: 008-04/16-01/564, URBROJ: 401-01/06-16-02 od 22. studenoga 2016. godine, ista je dostavljena Veleučilištu „Marko Marulić” u Kninu kao prvostupanjskom tijelu te je zatražena dostava spisa predmeta sukladno članku 113. Zakona o općem upravnom postupku.

Dostavu spisa predmeta od Veleučilišta „Marko Marulić” u Kninu kao prvostupanjskog tijela Povjerenica za informiranje je ponovo zatražila dopisima KLASA: 008-04/16-01/564, URBROJ: 401-01/06-16-03 od 6. prosinca 2016. godine, KLASA: 008-04/16-01/564, URBROJ: 401-01/06-17-06 od 1. veljače 2017. godine te KLASA: 008-04/16-01/564, URBROJ: 401-01/06-17-07 od 9. svibnja 2017. godine, no isti do dana izrade ovog rješenja nije dostavljen.

Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje  u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima. Naime, u drugostupanjskom postupku utvrđeno je da je Veleučilište „Marko Marulić” u Kninu odbilo predmetni zahtjev jer zatražene informacije sadrže osobne podatke. Kako Veleučilište „Marko Marulić” u Kninu nije sukladno svojim zakonskim obvezama Povjerenici za informiranje dostavilo spis predmeta, što je bila dužno učiniti sukladno odredbi članka 113. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) te članka 25. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, a koji je nužan u drugostupanjskom postupku po žalbi protiv rješenja prvostupanjskog tijela te nije pružilo nikakve dokaze koji potkrepljuju navode iz osporenog rješenja, niti je iz osporenog rješenja razvidno da je tijelo javne vlasti provelo test razmjernosti i javnog interesa, nužno je poništiti osporeno rješenje te vratiti predmet na prvostupanjski postupak.

Prema članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. i 4. ovog Zakona dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

U člankom 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Prvostupanjsko tijelo u ponovnom postupku pri rješavanju predmetnog zahtjeva prije svega mora točno utvrditi koje sve od zatraženih informacija ima u svom posjedu. Nadalje, pri rješavanju predmetnog zahtjeva prvostupanjsko tijelo treba uzeti u obzir da bi informacije koje se odnose na raspolaganje javnim sredstvima trebale biti javno dostupne, sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Stoga, ukoliko zatražene informacije iz zahtjeva sadrže osobne podatke fizičkih osoba odnosno ako postoji neki drugi razlog za ograničenje informacija, prvostupanjsko tijelo bi trebalo postupiti sukladno odredbi članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3.  ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Naime, kada se upotrebljava zaštita osobnih podataka kao razlog za ograničenje informacija po zahtjevu korisnika prava na informaciju, potrebno je razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta nezakonitom upotrebom nečijih osobnih podataka jer ukoliko neki podatak predstavlja osobni podatak to ne znači da je on i u navedenom slučaju zaštićen. Određeni podaci o zaposlenima u tijelima javne vlasti poput imena i prezimena, stručne kvalifikacije, njihovog radnog mjesta i opis poslova te podaci o bruto plaćama, stimulacijama, dodacima i drugim isplatama, iako predstavljaju osobne podatke, predstavljaju podatke od javnog interesa, budući da se radi o raspolaganjima javnim sredstvima. U pogledu informacija kakve su ugovori i aneksi (dodaci) ugovora o radu koje s pojedinim zaposlenicima sklapa tijelo javne vlasti, potrebno je ukazati da isti sadrže prava i obveze iz ugovora i aneksa (dodatka) ugovora o radu te da se dostavljanjem traženih podataka ne zadire u privatnost pojedinca, s obzirom da su radna mjesta, opis poslova radnog mjesta, određivanje plaće i materijalnih i ostalih prava, trajanje radnog odnosa, mjesta rada, radno vrijeme koji se navode u ugovorima i aneksima ugovora o radu, informacije čija dostupnost korisnicima pridonosi otvorenosti i javnosti rada istog tijela.

Slijedom svega navedenog je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku  riješiti ovu upravnu stvar.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                            POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.