KLASA: UP/II-008-07/17-01/357
URBROJ: 401-01/04-17-4
Zagreb, 29. lipnja 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ………, ………, Maruševec, izjavljene protiv rješenja Opće bolnice Varaždin br. 03-109/10-2017 od 04. travnja 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Opće bolnice Varaždin br. 03-109/10-2017 od 04. travnja 2017. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem djelomično je odbijen zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama, kojim je tražila audio zapise i pisane zapisnike svih sjednica Upravnog vijeća Opće bolnice Varaždin za razdoblje od 12. svibnja 2016. godine do 28. veljače 2017. godine, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da isti predstavljaju poslovnu tajnu za vrijeme postupanja Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu, a temeljem Odluke ravnatelja Opće bolnice Varaždin od 20. ožujka 2017. godine.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnom smatra da ne postoji niti jedan razlog za odbijanje njezina zahtjeva za dostavu audio zapisa sa sjednica Upravnog vijeća, odnosno da nije ispunjen niti jedan uvjet iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ističe da tijelo javne vlasti nije provelo test razmjernosti i javnog interesa i da se njezin zahtjev odbija samo na temelju odluke ravnatelja bolnice. Smatra da je malo vjerojatno da su audio zapisi poslovna tajna, s obzirom da pisani zapisnici, koji su joj dostavljeni, nisu proglašeni poslovnom tajnom. Dalje navodi da su predmetni audio zapisi već predani novinarima i određenim članovima Upravnog vijeća. Ističe da audio zapisi ne mogu biti poslovna tajna sukladno odredbama članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka. Ističe da ako bi nešto trebalo biti proglašeno poslovnom tajnom, isto mora biti proglašeno s početkom postupanja državnog odvjetništva. Dalje navodi da tijelo javne vlasti uopće nije obrazložilo u kojoj fazi je postupak pred Županijskim državnim odvjetništvom u Varaždinu. Smatra da je u konkretnom slučaju trebalo razmotriti članak 15. stavak 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba prihvati.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 21. ožujka 2017. godine tražila audio zapise kao i pisane zapisnike sa svih sjednica Upravnog vijeća Opće bolnice Varaždin počev od 12. svibnja 2016. godine do 28. veljače 2017. godine.
Uvodno se ističe da je prvostupanjsko tijelo omogućilo žaliteljici uvid u pisane zapisnike sa sjednica Upravnog vijeća, pa su predmet žalbenog postupka audio zapisi sa navedenih sjednica.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
člankom 15. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijela javne vlasti ograničiti pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku za vrijeme trajanja tih postupaka.
Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da se zahtjev žalitelja odbija, s obzirom da su odlukom ravnatelja Opće bolnice Varaždin, broj: 03-665/2-2017 od 20. ožujka 2017. godine audio zapisi svih sjednica Upravnog vijeća Opće bolnice Varaždin proglašeni poslovnom tajnom za vrijeme postupanja Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu.
Navedeni stav prvostupanjskog tijela ne može se prihvatiti iz sljedećih razloga.
Sukladno članku 11. Statuta Opće bolnice Varaždin od 17. veljače 2017. godine (pročišćeni tekst) Upravno vijeće upravlja Općom bolnicom i nadzire rad Opće bolnice, dok sukladno članku 2. Poslovnika o radu Upravnog vijeća od 09. svibnja 2016. godine Upravno vijeće radi i razmatra pitanja iz svog djelokruga na sjednicama.
Dakle, Upravno vijeće Opće bolnice Varaždin predstavlja službeno tijelo tijela javne vlasti i za isto vrijedi načelo transparentnosti postupanja sukladno članku 12. stavku 1. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da su tijela javne vlasti obvezna informirati javnost o broju osoba kojima se može osigurati neposredni uvid u rad tijela javne vlasti, osim kad se radi o pitanjima u kojim se javnost po zakonu mora isključiti, odnosno o informacijama za koje postoje zakonska ograničenja (članak 12. stavak 2. Zakona o pravu na pristup informacijama), a što ovdje nije slučaj.
Osim toga, iz odluke ravnatelja Opće bolnice Varaždin, Broj: 03-665/2-2017 od 20. ožujka 2017. godine proizlazi da se isprave i podaci koje posjeduje Opća bolnica Varaždin kao „informaciju“, koja se izvodi sukladno značenju izraza u Zakonu o pravu na pristup informacijama, a koji su dostavljeni nadležnom tijelu Županijskom državnom odvjetništvu i Varaždinu, broj KR-DO-68/17-3, radi provjere navoda iz predstavke Hrvatske udruge bolničkih liječnika kojom se ukazuje na nezakonitosti u postupcima smjene ravnateljice Opće bolnice Varaždin Sanje Zember, dr. med., osim verificiranih odluka i zapisnika sa sjednica Upravnog vijeća Opće bolnice Varaždin u razdoblju od 12. svibnja 2016. godine do 27. siječnja 2017. godine, smatraju poslovnom tajnom.
Uzimajući u obzir činjenicu da žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama traži audio zapise sa sjednica Upravnog vijeća za razdoblje od 12. svibnja 2017. godine do 28. veljače 2017. godine, Povjerenica za informiranje smatra da je u konkretnom slučaju prvostupanjsko tijelo pogrešno utvrdilo činjenično stanje.
Naime, iz spisa predmeta proizlazi da su nakon sjednice Upravnog vijeća od 27. siječnja 2017. godine, održane sjednice Upravnog vijeća dana 31. siječnja 2017. godine, 17. veljače 2017. godine i 22. veljače 2017. godine (elektroničkim putem), pa proizlazi da prvostupanjsko tijelo nije u cijelosti riješilo zahtjev za pristup informacijama žaliteljice.
Osim što činjenično stanje nije potpuno utvrđeno, pogrešno je primijenjena i odredba članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka, a na što osnovano ukazuje žaliteljica u svojoj žalbi.
Svrha navedene odredbe je u tome da se zaštite određene informacije, koje su vezane za poslovanje pravne osobe, a zbog čijeg bi neovlaštenog priopćavanja trećoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.
Uvidom u zapisnik sa 14. sjednice Upravnog vijeća Opće bolnice Varaždin od 31. siječnja 2017. godine, zapisnik sa 13. sjednice Upravnog vijeća Opće bolnice Varaždin od 27. siječnja 2017. godine te zapisnik sa 12. sjednice Upravnog vijeća Opće bolnice Varaždin od 16. siječnja 2017. godine utvrđeno je da je na početku svakog zapisnika konstatirano da su na istim sjednicama nazočni predstavnici medija.
Imajući u vidu navedeno, očito je da je za sjednice Upravnog vijeća Opće bolnice Varaždin postojao interes javnosti, pa je sama činjenica prisustvovanja javnosti navedenim sjednicama nespojiva s institutom poslovne tajne, svrha koje odredbe je zaštititi određene podatke od neovlaštenog pristupa trećim osobama.
Osim toga, nejasno je zbog čega bi samo audio zapisi sa sjednica koje žaliteljica traži zahtjevom za pristup informacijama predstavljali poslovnu tajnu, a ne i verificirani pisani zapisnici sa sjednica, pa Povjerenica za informiranje smatra da je u konkretnom slučaju pogrešno primijenjen pravni propis, odnosno odredba članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku.
Sukladno navedenoj odredbi obrazloženje rješenja mora sadržavati razloge koje su bili odlučujući za donošenje rješenja, uključujući i navođenje propisa na temelju kojih je riješena upravna stvar.
Sukladno članku 25. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama Povjerenik za informiranje u postupku po žalbi dužan je ispitati pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa. Međutim navedena odredba ne znači da Povjerenik za informiranje ispituje pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa neovisno o prvostupanjskom rješenju, jer je u slučaju ograničavanja pristupa informaciji sukladno članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama test razmjernosti i javnog interesa odlučna činjenica koja mora biti sadržana u prvostupanjskom rješenju.
Kako se iz gore navedenih razloga za sada ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog tijela da bi predmetne informacije predstavljale poslovne tajnu, ne može se niti prihvatiti zaključak iz testa razmjernosti i javnog interesa Broj: 03-109/10-2017 od 04. travnja 2017. godine.
Posebno se ukazuje na činjenicu da iako iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da se pristup traženim informacijama uskraćuje iz razloga su iste proglašene poslovnom tajnom, iz uvoda osporenog rješenja proizlazi da se zahtjev žaliteljice odbija temeljem članka 15. stavka 1. u vezi s člankom 23. stavkom 5. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Uvidom u dopis Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu, broj: KR-DO-68/17-3 od 24. veljače 2017. godine upućen Općoj bolnici Varaždin proizlazi da je, radi provjere navoda predstavke Hrvatske udruge bolničkih liječnika, u kojoj se ukazuje na nezakonitosti u postupku smjene ravnateljice Opće bolnice Varaždinu dr. Sanje Zember, temeljem članka 206. g stavak 2. Zakona o kaznenom postupku zatražena cjelokupna dokumentacija koja se odnosi na razrješenje Sanje Zember s mjesta ravnateljice Opće bolnice Varaždin.
Iz dopisa Opće bolnice u Varaždinu Broj: 03-665/1-2017 od 17. ožujka 2017. godine upućenog Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu proizlazi da se istom dostavlja zatražena informacija, uz napomenu da se u popisu dokumentacije nalaze i svi audio snimci sjednica, od 1. do 13. sjednice, dakle ne svi zapisi koje žaliteljica traži, s obzirom da je 13. sjednica Upravnog vijeća održana 27. siječnja 2017. godine.
Prema članku 261. stavku 2. Poslovnika državnog odvjetništva („Narodne novine“, 5/14, 123/15) u Kazneni upisnik za razne kaznene predmete (“KR-DO”) upisuju se podaci o podnositelju pritužbe i predmetu koji bi bio predmetom raspravljanja i odluke državnog odvjetništva, kao i drugi podaci propisani obrascem broj 8 u Dodatku Poslovnika državnog odvjetništva.
Slijedom navedenog, iz stanja spisa za sada se ne može utvrditi da bi predmetne informacije predstavljale informacije koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u prethodnom i kaznenom postupku, s obzirom da nema dokaza da se u konkretnom slučaju vodi kazneni, odnosno prethodni postupak, jer samo Županijsko državno odvjetništvo u Varaždinu navodi da se u konkretnom slučaju radi o predstavci.
Osim toga, treba uzeti u obzir činjenicu da je na pojedinim sjednicama Upravnog vijeća bila nazočna javnost, i da su žaliteljici dostavljeni pisani zapisnici sa sjednica Upravnog vijeća.
Uzimajući u obzir navedeno, prvostupanjsko tijelo nije obrazložilo zbog čega bi primjerice audio snimke sa sjednica Upravnog vijeća predstavljale informacije iz članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno zbog čega pisani zapisnici ne bi predstavljali takve informacije, iako su isti također kao prilog broj 1. također dostavljeni Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu dopisom Opće bolnice u Varaždinu Broj: 03-665/1-2017 od 17. ožujka 2017. godine.
Uzimajući u obzir sve navedeno, valjalo je zbog pogrešne primjene pravnog propisa, i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku poništiti prvostupanjsko rješenje, te riješiti kao u izreci ovog rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno vodeći računa o primjedbama na koje je ukazano ovim rješenjem, odnosno da su obrazloženje i uvod prvostupanjskog rješenja proturječni.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.