KLASA: UP/II-008-07/17-01/154
URBROJ: 401-01/04-17-2
Zagreb, 26. lipnja 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15) povodom žalbe ………, Ulica Marije Jurić Zagorke 51, ………, izjavljene protiv rješenja Centra za socijalnu skrb Zabok, KLASA: 011-02/17-02/1, URBROJ: 2197-33-03/08-17-4 od 22. veljače 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Centra za socijalnu skrb Zabok, KLASA: 011-02/17-02/1, URBROJ: 2197-33-03/08-17-4 od 22. veljače 2017. godine.
2. Odobrava se ……… pravo na pristup zapisniku Centra za socijalnu skrb Zabok, KLASA: 551-01/16-01/123. URBROJ: 2197-33-03/09-16-2 od 15. prosinca 2016. godine u kojem je sadržan Zaključak Centra za socijalnu skrb Zabok.
3. Predmet se vraća na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu u dijelu zahtjeva za pristup informacijama u kojem žaliteljica traži svu ostalu dokumentaciju koja je vezana uz zaključak (relevantna dokumentacija) Centra za socijalnu skrb Zabok i svih ostalih sudionika, a koja je služila kao temelj za donošenje spomenutog zaključka.
4. Nalaže se Centru za socijalnu skrb Zabok da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica) temeljem članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na zaključak Centra za socijalnu skrb KLASA: 551-01/16-01/123. URBROJ: 2197-33-03/09-16-2 od 15. prosinca 2016. godine, budući da prvostupanjsko tijelo smatra da bi objavljivanje cjelovite informacije moglo ozbiljno narušiti proces izrade konačne informacije, dok iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da su ostale informacije koje žaliteljica traži (dokumentacija koja je služila kao temelj za donošenje Zaključka) javno objavljene.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da u konkretnom slučaju postoji veliki interes javnosti budući da se radi o ispunjavanju uvjeta Bolnice za pružanje usluga rane intervencije i usluga savjetovanja i pomaganja djeci s teškoćama u razvoju. Navodi da se iz Bolnice izdvojila organizacijska jedinica koja je zadovoljavala dio odgovarajućih uvjeta. Ističe da se u pobijanom rješenju ne navodi gdje mogu biti pronađene informacije koje su navodno javno objavljene. Traži da Povjerenik za informiranje kao drugostupanjsko tijelo zatraži na uvid potrebnu dokumentaciju i na osnovu Zakona o pravu na pristup informacijama izda novo rješenje. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 09. veljače 2017. godine zatražila presliku kompletnog zaključka Centra za socijalnu skrb Zabok, Klasa: 551-01/16-01/123, Urbroj: 2197-33-03/09-16-2 od 15. prosinca 2016. godine, te svu ostalu dokumentaciju koja je vezana uz spomenuti zaključak (relevantna dokumentacija) Centra za socijalnu skrb Zabok i svih ostalih sudionika, a koja je služila kao temelj za donošenje spomenutog zaključka.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija u postupku izrade unutar jednog tijela javne vlasti, a njeno objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo bi ozbiljno narušiti proces donošenja odluke.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. i 4. ovog Zakona dužno prije donošenje odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Nadalje, stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4., da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da se žaliteljici onemogućava pristup traženoj informaciji temeljem članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama iz razloga što bi objava informacije, odnosno zapisnika Centra za socijalnu skrb Zabok, mogla ozbiljno ugroziti proces izrade konačne i cjelovite informacije, odnosno pozitivnog ili negativnog mišljenja nadležnog Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Navedeni zaključak prvostupanjskog tijela ne može se prihvatiti iz sljedećih razloga.
Naime, bit odredbe članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je u tome da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je ista u postupku izrade, a uvidom u predmetni zapisnik proizlazi da je isti sačinjen dana 15. prosinca 2016. godine, što znači da je isti u trenutku podnošenja zahtjeva za pristup informacijama žaliteljice (09. veljače 2017. godine) predstavljao već izrađenu informaciju koju je tijelo javne vlasti posjedovalo.
Činjenica što se na temelju navedenog zapisnika donosi odluka Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, ne znači da odluka Ministarstva predstavlja konačnu i cjelovitu informaciju u odnosu na predmetni zapisnik, budući da oboje predstavljaju samostalnu informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Osim toga, članak 15. Zakona o pravu na pristup informacijama ne predviđa da bi se mogao ograničiti pristup već gotovoj informaciji, a koja bi mogla utjecati na drugu informaciju koja još nije izrađena.
S obzirom da je Povjerenica za informiranje utvrdila da u konkretnom slučaju ne postoji zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 4. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, ne može se prihvatiti zaključak prvostupanjskog tijela iz provedenog testa razmjernosti i javnog interesa: KLASA: 011-02/17-02/1, URBROJ: 2197-33-03/08-17-3 od 20. veljače 2017. godine.
Uvidom u navedeni zapisnik Centra za socijalnu skrb Zabok, u kojem je sadržan predmetni zaključak koji žaliteljica traži zahtjevom za pristup informacijama, utvrđeno je da je isti izradilo tijelo javne vlasti vezano za postupak ispitivanja ispunjavanja zakonom propisanih uvjeta za pružanje usluga rane intervencije i usluga savjetovanja i pomaganja djeci s teškoćama u razvoju od strane Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice kao tijela javne vlasti.
Sukladno članku 184. stavku 2. Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, 157/13, 152/14, 99/15, 52/16) ispunjavanje minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga ispituje povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.
Prema članku 5. stavku 3. Zakona o socijalnoj skrbi socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku, čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim odnosima.
Imajući u vidu sve navedeno, te činjenicu da Povjerenica za informiranje ne nalazi postojanje zakonskih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, te s obzirom na načelo transparentnosti djelovanja tijela javne vlasti, Povjerenica za informiranje smatra da nema zapreke da se žaliteljici omogući pristup zapisniku prvostupanjskog tijela u kojem je sadržan zaključak koji žaliteljica traži.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkom 1., 2., i 4. izreke.
U odnosu na preostali dio zahtjeva za pristup informacijama žaliteljice, kojim se traži ostala relevantna dokumentacija Centra za socijalnu skrb Zabok i svih ostalih sudionika, koja je služila kao temelj za donošenje Zaključka, ističe se sljedeće.
Na stranicama 2. i 3. obrazloženja osporenog rješenja navodi se dokumentacija koju je Povjerenstvo prvostupanjskog tijela zaprimilo prilikom i nakon terenskog očevida u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, te se navodi da je nepotrebno od prvostupanjskog tijela tražiti navedenu dokumentaciju priloženu od strane Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, jer je ista dostupna podnositeljici zahtjeva temeljem članka 10. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Navedeni zaključak prvostupanjskog tijela nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Naime, odredba članka 23. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kada obavještava korisnika da je informacija javno objavljena, što znači da bi u primjeni navedene odrede tijelo javne vlasti trebalo korisnika točno uputiti gdje su navedene informacije objavljene, primjerice upućivanjem na određenu poveznicu, na što osnovano žaliteljica ukazuje u svojoj žalbi.
Uvidom u internetsku stranicu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice http://www.sbkt.hr/opciakti.php utvrđeno je da je na istoj objavljen Statut Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice s njegovim izmjenama i dopunama.
U odnosu na ostalu dokumentaciju koja se navodi na stranici 2. i 3. osporenog rješenja, nejasno je temeljem koje odredbe članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama bi postojala obveza tijela javne da na lako pretraživ način, u strojno čitljivom obliku, javno objavi primjerice dopis Specijalne bolnice o ukupnoj površini prostora na dječjem odjelu kao i opremi terapijskog prostora-dječje prizemlje, popis opreme i didaktičkih materijala u radnoj terapiji od 19. prosinca i 16. prosinca 2016. godine ili primjerice zahtjev Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju za utvrđivanjem ispunjavanja minimalnih uvjeta za pružanje usluga rane intervencije i usluge savjetovanja i pomaganja.
Nadalje, nejasno je i temeljem koje bi odredbe članka 10. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama i za koje tijelo javne vlasti, postojala obveza javne objave Ugovora o međusobnim odnosima između Ministarstva rada i socijalne skrbi i Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice.
Dakle, u konkretnom slučaju pogrešno su primijenjene odredbe članka 23. stavak 1. točke 3. Zakona pravu na pristup informacijama iz razloga što prvostupanjsko tijelo u odnosu na informacije koje su javno objavljene nije uputilo žaliteljicu gdje su navedene informacije objavljene, te odredba članka 10. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se za sada ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog tijela da su sve informacije navedene na stranicama 2. i 3. osporenog rješenja, a koje je Povjerenstvo prvostupanjskog tijela zaprimil prilikom i nakon terenskog očevida Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, javno objavljene.
Slijedom navedenog, valjalo je zbog pogrešne primjene pravnog propisa na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) poništiti prvostupanjsko rješenje u dijelu zahtjeva za pristup informacijama u kojem žaliteljica traži svu ostalu dokumentaciju koja je vezana uz zaključak (relevantna dokumentacija) Centra za socijalnu skrb Zabok i svih ostalih sudionika, a koja je služila kao temelj za donošenje spomenutog zaključka, a predmet se zbog prirode upravne stvari vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar, posebno uzimajući u obzir sljedeće.
Iz osporenog rješenja jasno proizlazi da prvostupanjsko tijelo posjeduje informacije koje su bile temelj za donošenje zaključka kojeg žaliteljica traži zahtjevom za pristup informacijama, dakle radi se o informacijama u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Dakle, od navedenih informacija prvostupanjsko tijelo će točno utvrditi koje su informacije i gdje javno objavljene, te će u smislu članka 23. stavak 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama o tome obavijestiti žaliteljicu, sa poveznicom gdje su navedene informacije javno objavljene.
Ako pojedina informacija nije javno objavljena, prvostupanjsko tijelo će o pristupu istoj odlučiti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, uzimajući u obzir postojanje eventualnih zakonskih ograničenja za pristup informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno obvezu eventualnog provođenja testa razmjernosti i javnog interesa iz članka 16. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, te će za svoju odluke dati jasne i valjane razloge koji su u konkretnom slučaju izostali.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.