KLASA: UP/II-008-07/16-01/653

URBROJ: 401-01/11-17-2

Zagreb, 5. lipnja 2017.              

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ……… iz Osijeka, ………, izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Osijek Broj: 26 Su-940/2016-4 od 17. studenoga 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1.    Poništava se rješenje Općinskog suda u Osijek Broj: 26 Su-940/2016-4 od 17. studenoga 2016. godine.

2.    Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za dopunu i ispravak informacije ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanje prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kao neosnovan.

Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje nije utemeljeno na Zakonu o pravu na pristup informacijama, a službenik za informiranje nije proveo test razmjernosti i javnog interesa. Nadalje, navodi da se službenik za informiranje u tijelu javne vlasti potpuno promašeno poziva na članak 145 i 184. Zakona o kaznenom postupku jer da korisnik pripada tzv. „krugu“ osoba kojima iz članka 184. Zakona o kaznenom postupku ne bi konkretne informacije tražio prema Zakonu o pravu na pristup informacijama. također, navodi da se zatražene informacije kao gotove informacije, osim u okončanom spisu K-639/08, moraju nalaziti i u računovodstvu suda koje nema veza sa Zakonom o kaznenom postupku te da službenik za informiranje ni u prvom rješenju Broj: Su-940/2016-2 od 26. listopada 2016. godine nije obrazložio koji su to „ostali slučajevi utvrđeni zakonom“ iz članka 15. stavka 2. točke 7. Zakona o pravu na pristup informacijama na temelju kojeg mu je uskratio tražene informacije. ističe da je javni interes da korisnik sazna je li lažni vještak ……… i koliko plaćan iz proračuna Suda i taj interes preteže nad skrivanjem informacije. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da žalitelj dana 14. listopada 2016. godine Općinskom sudu u Osijeku podnio zahtjev za pristup informacijama kojim je zatražio sljedeće: „Kome, kada i na koji iznos je ……… ispostavio račun za vještačenje koje mu je naložio sudac Davor Mitrović? Tko, kada i koliko je platio ……… za izvršeno naloženo vještačenje“ te je predmetni žaliteljev zahtjev odbijen rješenjem Općinskog suda u Osijeku Broj: 26 Su-940/2016-2 od 26. listopada 2016. godine. Nadalje, utvrđeno je da je žalitelj dana 2. studenoga 2016. godine Općinskom sudu u Osijeku podnio zahtjev za dopunu i ispravak informacije u kojem u bitnome navodi da svojim zahtjevom nije zahtijevao uvid u spis K-639/08 te da se zatražena informacija ne nalazi u navedenom spisu već u računovodstvu Općinskog suda u Osijeku, pa je to mjesto gdje bi službenik za informiranje trebao potražiti gotovu informaciju je li po nalogu za vještačenje tada suca (a sada predsjednika Općinskog suda u Osijeku) Davora Mitrovića u K-639/08 fizičkoj osobi ……… ili kasnije pravnoj osobi „Forus“ d.o.o. iz Uglješa kojoj je ……… bio jedini osnivač, isplaćen iznos troška ovog vještačenja kao što mu je isplaćeno 24.060,00kn za vještačenje u K-740/11, a koje vještačenje sutkinja Zdenka Leko nije mogla koristiti kao zakonit dokaz jer je nalaz i mišljenje izradio ……… kao lažni sudski vještak.

Postupajući po žaliteljevom zahtjevu za dopunu i ispravak informacije od 2. studenoga 2016. godine Općinski sud u Osijeku donio je rješenje Broj: 26 Su-940/2016-4 od 17. studenoga 2016. godine kojim je predmetni zahtjev odbijen. U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se da sukladno članku 145. Zakona o kaznenom postupku u troškove kaznenog postupka spadaju i troškovi za vještake o kojima odlučuje raspravni sudac, odnosno predsjednik vijeća posebnom odlukom. Nadalje, navodi se da, s obzirom da se te informacije odnosno odluke o troškovima za vještake nalaze u kaznenim spisima, moguće ih je dostaviti podnositelju jedino nakon uvida u spis, a podnositelj zahtjeva ne spada u krug osoba kojima je dopušten uvid u spis.

Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrila navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta, te je utvrdila da osporeno rješenje treba poništiti. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje Općinski sud u Osijeku je prilikom rješavanja predmetnog zahtjeva pogrešno i nepotpuno utvrdilo činjenično stanje te na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio odredbu materijalnog prava.

Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje  u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.

Člankom 23. Zakona o pravu na pristup informacijama su propisani načini rješavanja zahtjeva za pristup informacijama, a člankom 15. navedenog Zakona su propisana ograničenja pristupa informacijama.

U članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju na način na koji je to zatraženo i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku  riješiti ovu upravnu stvar.

Prilikom rješavanja zahtjeva tijelo javne vlasti treba utvrditi posjeduje li informaciju koju je žalitelj zatražio, uzimajući pritom u obzir da pristup informacijama uzimajući u obzir da pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji i ne predstavlja dužnost tijela javne vlasti da ulaže dodatni trud, povezivanje, tumačenje, odnosno izradu i stvaranje informacije, a neovisno o tome gdje se unutar tijela javne vlasti informacija nalazi, u računovodstvu ili kao dio spisa predmeta. Ako žalitelju sukladno odredbi članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama tražena informacije nije dostupna temeljem posebnog propisa, tijelo javne vlasti dužno je riješiti zahtjev temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama. Ukoliko tijelo javne vlasti utvrdi da posjeduje kao izrađene tražene informacije te da za iste postoje ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, potrebno je postupiti sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, uzimajući pritom u obzir odredbu članka 15. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama koja propisuje obvezu tijelu javne vlasti u slučaju kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, da preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima. Također je potrebno voditi računa da potrošnja javnih sredstava, kao što su isplate vještacima predstavlja raspolaganje javnim sredstvima.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.