KLASA: UP/II-008-07/15-01/392
URBROJ: 401-01/05-17-7
Zagreb, 12. 6. 2017.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13), povodom žalbe ……… iz udruge Zelena Istra iz Pule, ………, izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d. d., URBROJ: E-6600/15/ZV od 11. 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d. d., URBROJ: E-2010/15/ZV od 6. 3. 2015. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… iz udruge Zelena Istra (u daljnjem tekstu: žaliteljica) od 17. 7. 2015. godine, kojim je žaliteljica od trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d.d. zatražila dostavu preslika: 1. nacrta ugovora kojeg trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. planira potpisati s tvrtkom Marubeni – preferentnim ponuditeljem u okviru postupka odabira strateškog partnera za izgradnju i upravljanjem blokom C Termoelektrane Plomin – a kojim se, između ostalog, definira da će trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. određeni postotak električne energije proizvedene u Termoelektrani Plomin C otkupljivati od tvrtke Marubeni, 2. zahtjeva koji je upućen Europskoj komisiji, a u kojem se traži izuzeće od pravila o državnim potporama, odnosno od pravila zaštite tržišnog poslovanja vezano za Termoelektranu Plomin C te presliku dokumenta iz kojeg proizlaze informacije o datumu slanja zahtjeva Europskoj komisiji. Trgovačko društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. (u daljnjem tekstu: HEP) odbilo je žaliteljičin zahtjev za pristup informacijama temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 5. i člankom 15. stavkom 3. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer bi objavljivanje informacije prije dovršetka pregovora moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluke, a objavljivanje informacije iz točke 2. zahtjeva ugrozilo bi učinkovito, neovisno i nepristrano vođene pravno uređenog postupka.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno izjavila žalbu u kojoj u bitnom navodi da je HEP njezin zahtjev za pristup informacijama suprotno odredbama članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, te da HEP ni formalno ni materijalno nije ispunio obvezu iz članka 16. navedenog Zakona, s obzirom na to da nije proveo test razmjernosti i javnog interesa. Žaliteljica navodi kako je HEP „nacionalna elektroenergetska tvrtka u stopostotnom vlasništvu Republike Hrvatske, a bude li projekt izgradnje TE Plomin C realiziran, javni će se novac ulagati u otkup struje od tvrtke Marubeni, odnosno tvrtke koja će upravljati termoelektranom, a novac građana u kupovinu električne energije proizvedene u Plominu C. Slijedom navedenog, žaliteljica smatra kako se tražene informacije ne smiju sagledavati kao posebno osjetljive poslovne informacije, već ih je potrebno sagledavati kao informacije o raspolaganju javnim sredstvima, pa je samim time jasno da umjesto gospodarskog interesa preteže interes javnosti te da je tražene informacije stoga potrebno učiniti dostupnima javnosti. Žaliteljica predlaže Povjerenici za informiranje da uvaži njezinu žalbu i omogući joj pristup traženim informacijama.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je HEP u obrazloženju pobijanog rješenja naveo kako bi objavljivanjem informacije iz točke 1. zahtjeva postojala velika vjerojatnost da će projekt odnosno investicija od najmanje 800 mil. € propasti. Jednako tako, u obrazloženju rješenja stoji kako prema trenutnim obvezana u pregovaračkom postupku, stranka koja objavi nacrt ugovora i slične podatke mora nadoknaditi štetu drugoj strani zbog otkrivanja podataka koji se sukladno poslovnim običajima smatraju poslovnom tajnom. HEP u obrazloženju pobijanog rješenja skreće pažnju na činjenicu da bi objavljivanjem nacrta ugovora konkurenti u ovom projektu došli do neprocjenjivih podataka, a HEP bi objavljivanjem nacrta ugovora ugrozio svoje pozicije na drugim projektima jer bi potencijalni partneri došli do važnih podataka te bi se time pregovaračke pozicije HEP-a sigurno dovele u nepovoljniji položaj. HEP nadalje navodi da s obzirom da je postupak pred Glavnom upravom za tržišno natjecanje pravno uređen i transparentan, objavljivanje informacija o zahtjevu koji je upućen Europskoj komisiji, a u kojem se traži izuzeće od pravila o državnim potporama, odnosno od pravila zaštite tržišnog poslovanja vezano za TE Plomin C, onemogućilo bi učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje pravno uređenog postupka. U slučaju da smatra opravdanim, Europska komisija će sama javno objaviti podatke o postupku.
U žalbenom postupku je utvrđeno kako je HEP prilikom rješavanja žaliteljičinog zahtjeva za pristup informacijama načinio pogreške u proceduri, potom je i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, nakon čega je neodgovarajuće primijenio zakonske odredbe.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.
Nastavno na citirane ustavne i zakonske odredbe, potrebno je istaknuti kako je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. U tom smislu, tijelo javne vlasti je dužno u rješenju kojim uskraćuje pristup informacijama dati jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente kojima podupire postojanje izuzetka od pristupa propisanog člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da onemogućavanje pristupa informaciji predstavlja iznimku od navedenog zakonskog cilja.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2. i 3., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija u postupku izrade unutar tijela javne vlasti, a njeno bi objavljivanje prije dovršetka izrade cjelovite i konačne informacije moglo ozbiljno narušiti proces donošenja odluke, dok je člankom15. stavkom 3. točkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.
Sukladno članku 16. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
HEP je po sudu Povjerenice za informiranje u ovoj upravnoj strani propustio prikazati činjenice i okolnosti koje opravdavaju uskratu zatražene informacije, te je ujedno propustio provesti test razmjernosti i javnog interesa, što pobijano rješenje predstavlja formalno nezakonitim.
Kako bi se u potpunosti zadovoljile procesne pretpostavke donošenja odbijajućeg rješenja, HEP treba uzeti u obzir da je u određenim slučajevima kada postoji razlog za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama obvezno provesti test razmjernosti i javnog interesa, što je slučaj iz članka 15. stavka 2. točke 5. i članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes. Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Uvidom u pobijano rješenje utvrđeno je kako se HEP niti u jednom dijelu rješenja jasno ne citira temeljem kojeg točno ograničenja uskraćuje žaliteljici pristup traženim informacijama, već se to može zaključiti jedino iz konteksta obrazloženja i citiranih dijelova iz članka 15. stavka 2. točke 5. i članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama. HEP, međutim, još dodatno uvodi u rješenje i elemente poslovne tajne i ugrožavanja pregovaračkih pozicija, tako da nije potpuno razumljiv zakonski temelj ograničenja.
Osim toga što je HEP u prvostupanjskom postupku bio dužan izrijekom navesti temeljem kojeg zakonskog članka ograničava žaliteljici pravo na pristup informacijama te prethodno provesti test razmjernosti i javnog interesa, HEP je u prvostupanjskom postupku također bio dužan razmotriti odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim
Uvidom u spis predmeta je djelomično razvidno kako je pregovarački postupak između tvrtke Marubeni i HEP-a u tijeku, te kako je Europskoj komisiji upućen zahtjev kojim se traži izuzeće od pravila o državnim potporama, odnosno od pravila zaštite tržišnog poslovanja vezano za TE Plomin C, međutim, HEP u obrazloženju pobijanog rješenja nije pružio nedvojbene argumente i dokaze kojima utvrđuje navedeno činjenično stanje da je u trenutku podnošenja zahtjeva za pristup informacijama postojala potreba ograničenja od prava na pristup informacijama.
U postupku rješavanja ove upravne stvari treba uzeti u obzir da je Republika Hrvatska jedini vlasnik HEP-a, dakle HEP predstavlja tijelo javne vlasti koje je obvezno postupati sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te je u njegovom radu potrebno osigurati maksimalnu transparentnost, a HEP je obvezan obavljati svoju djelatnost odgovorno i učinkovito u odnosu prema vlasniku, a time podredno i prema građanima Republike Hrvatske.
Slijedom navedenog, Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku utvrdila kako je u prvostupanjskom postupku nepotpuno utvrđeno činjenično stanje te su pogrešno primijenjene procesne i materijalne zakonske odredbe temeljem kojih je uskraćen pristup zatraženoj informaciji, stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
HEP je u ponovnom postupku dužan utvrditi činjenično stanje na način da razmotriti postoje li na predmetnoj informaciji ograničenja od pristupa propisana člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, imajući tom prilikom na umu i mogućnost djelomičnog omogućavanja pristupa informaciji, te da izrijekom navede zakonski temelj uskrate informacije ukoliko isti postoji. HEP je potom dužan prikazati utvrđeno činjenično stanje u spisu predmeta i potkrijepiti ga odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.
HEP također treba imati na umu odredbu članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, te u određenim, zakonom propisanim slučajevima ograničavanja pristupa informaciji, prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa na način da u konkretnom slučaju pruži argumente zašto bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji zaštićeni interes bio ozbiljno povrijeđen te zašto ograničenje od pristupa u konkretnom slučaju preteže nad interesom javnosti da se omogući pristup informaciji.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.