KLASA: 008-08/16-01/04

URBROJ: 401-01/05-16-18

Zagreb, 18.01.2016.

Tijelo državne uprave - ministarstvo

Povjerenica za informiranje zaprimila je Vaš upit u kojem Vas u bitnom zanima stav Ureda povjerenice o zatraženom dokumentu koji sadrži osobne podatke, odnosno treba li takav dokument dostaviti podnositelju zahtjeva bez obzira na osobne podatke fizičkih osoba navedenih u zapisniku i izvještaju ili bi se u tom slučaju pristup informaciji mogao ograničiti temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15).  U nastavku odgovaramo kako slijedi.

Prvenstveno treba naglasit kako je Povjerenik za informiranje drugostupanjsko tijelo koje rješava u žalbenom postupku, stoga Vam nećemo moći dati konkretne odgovore u navedenom slučaju, budući da bi mogao biti pokrenut  žalbeni postupak.

Pitanje hoće li se ili neće dati osobni podaci koji se navode u određenom zatraženom dokumentu ovisi o kontekstu unutar kojega se osobni  podaci nalaze.

Primjerice, ukoliko se traži bruto iznos plaće djelatnika tijela javne vlasti, ugovor o radu, naknada putnih troškova, imena zaposlenih djelatnika, naziv njihovog radnog mjesta, uključujući njihove kvalifikacije, naknadu troškova stručnog usavršavanja i sl. – takvi podaci predstavljaju javno dostupne informacije, odnosno imena i prezimena predmetnih fizičkih osoba, i ostali navedeni podaci, ne predstavljaju zakonom zaštićeni osobni podatak, te se ne mogu uskratiti odbijajućim rješenjem sukladno članku 23. stavku 5. točki 2. Zakona  pravu na pristup informacijama), a vezano uz članak 15. stavak 2. točku 4. navedenog Zakona.

Isto tako, ukoliko tijelo javne vlasti isplaćuje određeni novčani iznos, ugovorom o djelu primjerice, fizičkoj osobi koja nije djelatnik predmetnog tijela, utoliko njezino ime i prezime i iznos isplaćenog honorara također ne predstavljaju zakonom zaštićeni osobni podatak.

S druge strane, OIB ili JMBG  fizičkih osoba, njihov datum rođenja, broj mobitela, privatna adresa i sl., ne bi trebali biti dostupni javnosti, odnosno predstavljaju zakonom zaštićene osobne podatke, jer bi se njihovim davanjem izašlo iz okvira javnog interesa, a ušlo bi se u privatnu sferu. U tom dijelu bi se mogla djelomično uskratiti informacija, zacrnjivanjem spomenutih podataka.

U ovom slučaju  je važno citirati odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, koja propisuje kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak. Drugim riječima, bilo kakvo raspolaganje javnim sredstvima, ukoliko nije klasificirani podatak, trebalo bi biti automatski dostupno javnosti.

U slučaju dvojbe treba imati na umu odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim. Pritom treba paziti na odredbu članka 16. Zakona i u slučaju eventualnog ograničenja provesti test razmjernosti i javnog interesa. (…)