KLASA: UP/II-008-07/17-01/264
URBROJ: 401-01/04-17-4
Zagreb, 04. svibnja 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ……… iz Đurmaneca, ………, izjavljene protiv rješenja Gimnazije Antun Gustav Matoš Zabok, KLASA: UP/I-602-03/17-01/41, URBROJ: 2197/01-380/1-6-17-3 od 15. ožujka 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ……… izjavljena protiv rješenja Gimnazije Antun Gustav Matoš Zabok, KLASA: UP/I-602-03/17-01/41, URBROJ: 2197/01-380/1-6-17-3 od 15. ožujka 2017. godine kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Točkom 1. osporenog rješenja prihvaćen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) za pristupom informacijama u dijelu u kojem se traži dostava preslike dokumentacije vezane uz objavu i odlučivanje po natječaju koja je opisana u navedenoj točki. Točkom 2. navedenog rješenja prihvaćen je zahtjev žalitelja u odnosu na natječajnu dokumentaciju izabranog kandidata te je istom dostavljena dokumentacija izabranog kandidata s prekrivenim zaštićenim osobnim podacima.
Točkom 3. osporenog rješenja odbijen je zahtjev žalitelja koji se odnosi na uvid u kompletne natječajne dokumentacije za svakog kandidata, dok je točkom 4. osporenog rješenja odbačen zahtjev žalitelja za uvidom u pozive ravnatelja, ocjene kandidata i testove temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer prvostupanjsko tijelo ne posjeduje navedene informacije.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da podnosi žalbu vezano za sve točke navedenog rješenja. Navodi da je zatražio uvid u kompletnu natječajnu dokumentaciju za sve kandidate, te smatra da prema Zakonu o pravu na pristup informacijama ima pravo uvida u dokumentaciju ostalih kandidata, a ne samo izabranog. Također traži da se sankcioniraju odgovorne osobe prvostupanjskog tijela zbog nedostavljanja navedene dokumentacije. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba nije osnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 03. ožujka 2017. godine tražio kompletnu natječajnu dokumentaciju za svakog prijavljenog kandidata na raspisanom natječaju za radno mjesto „nastavnik/nastavnica informatike od 15. veljače 2017. godine, objavljenog na web stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kao i kompletnu dokumentaciju o provedenom natječajnom postupku (odluke, pozivi i obavijesti ravnatelja, članovi izbornog povjerenstva, ocjena kandidata, testovi, kompletni zapisnici Školskog odbora, listu kandidata koji su zadovoljili uvjete i koji nisu zadovoljili uvjete, sklopljeni ugovori o radu i sve ostalo potrebno).
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žalitelja.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Prema odredbi članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti rješenjem će odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
S obzirom da se u konkretnom slučaju radi o natječaju u srednjoj školi, potrebno je razmotriti relevantne zakonske odredbe koje uređuju zasnivanje radnog odnosa u školskim ustanovama.
Prema članku 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14) radni odnos u školskoj ustanovi zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja, dok je člankom 114. stavkom 1. navedenog Zakona propisano da o zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost Školskog odbora.
Dakle, relevantne odredbe jasno propisuju da je ovlast ravnatelja škole da Školskom odboru predloži kandidata s kojim će se sklopiti ugovor o radu, a iz Zapisnika 24. Sjednice školskog odbora od 28. veljače 2017. godine jasno proizlazi da je Školski odbor dao svoju prethodnu suglasnost na predloženog kandidata.
Osim toga, iz gore citiranih odredbi ne proizlazi da prilikom raspisivanja natječaja u školama postoji obveza provođenja testiranja na način na koji to žalitelj ukazuje. S obzirom na navedeno, prvostupanjsko tijelo niti ne posjeduje poziv kandidatima na testiranje, testove kandidata te ocjenu kandidata, S obzirom na odredbu članka 114. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, očito je da ne postoje članovi izbornog povjerenstva za odabir kandidata, a podaci o članovima školskog odbora, kao i izvod iz zapisnika sa 24. sjednice Školskog odbora od 28. veljače 2017. godine javno su objavljeni na internet stranici škole www.gimagm.hr.
Iz svega proizlazi da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje informacije koje predstavljaju pozive ravnatelja, ocjenu kandidata i testove, pa je pravilno postupilo prvostupanjsko tijelo kad je točkom 4. osporenog rješenja odbacilo zahtjev žalitelja u navedenom dijelu.
Vezano za navode žalitelja o namještanju natječaja, ističe se da Povjerenica za informiranje nije nadležna ispitivati pravilnost provedenog postupka u dijelu koji se odnosi na činjenicu ispunjava li odabrani kandidat uvjete iz natječaja, s obzirom da je navedeno u nadležnosti prosvjetnog inspektora, koji sukladno članku 114. stavku 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi može poduzeti mjere iz svoje nadležnosti ako smatra da ravnatelj sklapa ugovore protivno odredbama navedenog Zakona.
U konkretnom slučaju, iz spisa predmeta proizlazi da je žalitelj bio kandidat u postupku natječaja, što znači da je prvostupanjsko tijelo bilo dužno razmotriti je li istom u smislu članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama omogućen uvid u informacije koje su predmet postupka.
Budući da kandidat, nakon što je natječaj završen, ima pravo podnijeti zahtjev za pristup informacijama kao i bilo koja treća osoba, tada primjenom testa razmjernosti i javnog interesa treba utvrditi prevladava li u konkretnom slučaju javni interes za dobivanjem traženih podataka ili prevladava potreba za zaštitom prava na ograničenje, imajući u vidu da natječajna dokumentacije sadrži osobne podatke kandidata.
Pri tome treba imati u vidu činjenicu da kada kandidat zahtjevom za pristup informacijama traži određene informacije vezano za postupak natječaja, tada isti ima pravo dobiti samo one informacije koje bi se omogućile bilo kojoj trećoj osobi, koja nije bila kandidat u natječajnom postupku, a zbog načela jednakosti propisanog člankom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, ako tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju sukladno stavcima 2. i 3. navedenog članka.
U odnosu na točku 1. osporenog rješenja kojim je žalitelju dostavljena natječajna dokumentacija (osim dokumentacije kandidata), Povjerenici za informiranje je u žalbenom postupku dostavljena sljedeća dokumentacija: dopis Uredu državne uprave u Krapinsko-zagorskoj županiji i Krapinsko-zagorskoj županiji o potrebi za radnicima od 09. veljače 2017. godine s pripadajućom tablicom, odgovor Ureda državne uprave Krapinsko-zagorske županije na dopis o potrebi za radnicima od 15. veljače 2017. godine, PR obrazac prijave potrebe za radnicima Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, tekst natječaja, zapisnik sa 24. sjednice Školskog odbora kojom se daje suglasnost za sklapanje ugovora o radu sa odabranim kandidatom od 28. veljače 2017. godine, listu prijavljenih kandidata na natječaj iz informatike, obavijest ravnateljice o rezultatima provedenog natječaja za nastavnika informatike, te listu upućivanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 20. veljače 2017. godine.
Navedena dokumetacija identična je dokumentaciji koja se navodi u točki 1. osporenog rješenja i koja je dostavljena žalitelju, a što isti u svojoj žalbi niti ne osporava, pa Povjerenica za informiranje smatra da je točka 1. osporenog rješenja pravilna i zakonita, jer je žalitelju omogućen uvid u svu natječajnu dokumentaciju, dok je o natječajnoj dokumentaciji kandidata odlučeno točkama 2. i 3. osporenog rješenja.
Uvidom u tekst natječaja za nastavnika/icu informatike od 15. veljače 2017. godine utvrđeno je da su kandidati dužni priložiti životopis, presliku diplome, domovnice, rodnog lista, osobne iskaznice, potvrde HZMO-a o dosadašnjem stažu te uvjerenje o nekažnjavanju u smislu članka 106. Zakona o odgoju i obrazovanju.
S obzirom da će se sredstva za rad izabranog kandidata financirati iz javnih sredstava, Povjerenica za informiranje smatra da javnost ima pravo biti upoznata s činjenicom ispunjava li izabrani kandidat uvjete iz natječaja.
Uvidom u natječajnu dokumentaciju izabranog kandidata, koja je dostavljena žalitelju po njegovu zahtjevu za pristup informacijama (točka 2. osporenog rješenja), utvrđeno je da su na prijavi na natječaj odabranog kandidata za nastavnika informatike prekriveni adresa stanovanja, broj mobitela i potpis kandidata, na životopisu su prekriveni datum i mjesto rođenja, adresa, telefon, broj mobitela i adresa elektroničke pošte, na diplomi je prekriven podatak o datumu rođenja, na uvjerenju o stjecanju akademskog naziva magistra informatike prekriven je datum rođenja, na domovnici podatak o osobnom identifikacijskom broju, datumu rođenja i adresi prebivališta, na rodnom listu podatak o matičnom području rođenja, godini, redni broj, dan, JMBG, dan, mjesec, godina i sat rođenja, ime i prezime oca i majke, državljanstvo te podatak o primjedbama i naknadnim upisima.
Također je utvrđeno da je na preslici osobne iskaznice prekriven broj osobne iskaznice, datum rođenja, prebivalište, osobni identifikacijski broj i potpis odabranog kandidata, na Potvrdi o stjecanju pedagoško-psihološko-didaktičko-metodične izobrazbe prekriven je datum rođenja odabranog kandidata, na potvrdi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prekriven je datum rođenja, osobni broj i osobni identifikacijski broj, na Uvjerenju da se ne vodi kazneni postupak prekriven je podatak o imenu i prezimenu roditelja, djevojačkom prezimenu majke, datumu i mjestu rođenja, adresi prebivališta, adresi boravišta, broju osobne iskaznice, koje tijelo i kojeg datum je izdalo osobnu iskaznicu i na ugovoru o radu prekriven je podatak o prebivalištu, osobnom identifikacijskom broju i potpisu odabranog kandidata.
Napominje se da je u žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljena natječajna dokumentacija svih kandidata u izvorniku, bez prekrivanja osobnih podataka.
Slijedom navedenog, Povjerenica za informiranje smatra da u odnosu na podatke koji su prekriveni, vezano za natječajnu dokumentaciju izabranog kandidata, ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje. Naime, u konkretnom slučaju interes javnosti je zadovoljen dostavom žalitelju dokumenata iz kojih se može vidjeti jesu li ispunjeni uvjeti određeni natječajem, iz čega proizlazi da je prvostupanjsko tijelo postupilo u skladu s člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime, dostavom podataka o osobnom identifikacijskom broju, datumu i mjestu rođenja, podacima o roditeljima izabranog kandidata i ostalim osobnim podacima koji su prekriveni, došlo bi do nepotrebnog zadiranja u privatni život izabranog kandidata. Dakle, pravilno je prvostupanjsko tijelo provelo test razmjernosti i javnog interesa u odnosu na dokumentaciju izabranog kandidata, iz kojeg razloga su žalbeni navodi žalitelja neosnovani u odnosu na točku 2. osporenog rješenja.
Što se tiče točke 3. osporenog rješenja kojim je odbijen zahtjev za pristup informacijama u dijelu koji se odnosi na natječajnu dokumentaciju ostalih kandidata, ističe se sljedeće.
Osnovano prvostupanjsko tijelo navodi da u odnosu na natječajnu dokumentaciju neizabranih kandidata ne prevladava javni interes, već prevladava potreba zaštite prava na ograničenje. S obzirom da navedeni kandidati nisu primljeni na radno mjesto i neće biti plaćeni za svoj rad iz javnih sredstava, te da se za konkretni natječajni postupak ne vode javne rasprave, ne postoji interes javnosti za dobivanjem navedenih informacija, već postoji žaliteljev osobni interes.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.