KLASA: UP/II-008-07/16-01/319
URBROJ: 401-01/04-17-7
Zagreb, 02. svibnja 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ………. iz Osijeka, ………, izjavljene protiv rješenja Državnog sudbenog vijeća, broj PPI-8/16-4 od 25. svibnja 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ……… izjavljena protiv rješenja Državnog sudbenog vijeća, broj PPI-8/16-4 od 25. svibnja 2016. godine kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj), kojim je tražio presliku stegovne prijave protiv sutkinje Jadranke Herceg s anonimiziranim prilozima, te dokument s informacijom da je sutkinja Jadranka Herceg, nakon 29. veljače 2016. godine zaprimila novu odluku o suspenziji, temeljem članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da bi objavljivanje navedene informacije onemogućilo učinkovito vođenje stegovnog postupka protiv navedene sutkinje.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da rješenje nije utemeljeno na zakonu. Ističe da nije zahtijevao da bude nazočan na sjednici DSV na kojoj će se saslušavati svjedoci. Navodi da prvostupanjsko tijelo nije navelo na koji bi to način žalitelj mogao ugroziti provođenje stegovnog postupka ako bi mu se dostavile anonimizirane informacije. Smatra da je interes javnosti da se zna što se stavlja na teret sucima koje se namjerava razriješiti. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 11. svibnja 2016. godine zatražio sljedeće informacije:
1. Je li predsjednik Općinskog suda u Osijeku Davor Mitrović osim protiv sutkinje Jadranke Herceg pokrenuo još neki stegovni postupak protiv nekog suca, sudskog savjetnika ili nekog trećeg i protiv koga?
2. Presliku stegovne prijave protiv sutkinje Jadranke Herceg s anonimiziranim prilozima, osim onih koji se odnose na podatke o zdravlju sutkinje
3. Je li u predmetu postoji dokument s informacijom da je sutkinja Jadranka Herceg nakon isteka roka od 3 mjeseca suspenzije nakon 29. veljače 2016. godine uredno zaprimila novu odluku o suspenziji (ako jest moli presliku s potpisom sutkinje)
Uvodno se ističe da je u odnosu na točku 1. zahtjeva za pristup informacijama žalitelju dostavljen odgovor prvostupanjskog tijela, broj PPI-8/16-2 od 25. svibnja 2016. godine kojim je žalitelj obaviješten o pokrenutim stegovnim postupcima, dok je u odnosu na pokretanje postupaka protiv sudskih savjetnika i trećih osoba predmet ustupljen Općinskom sudu u Osijeku, s obzirom da Državno sudbeno vijeće nema ovlasti nad navedenim osobama.
Dakle, predmet žalbenog postupka su točke 2. i 3. zahtjeva žalitelja za pristup informacijama.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis predmeta na odlučivanje po žalbi žalitelja.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 15. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bio njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da se pristup traženoj informaciji ograničava pozivom na odredbu članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer bi se manipuliranjem zatraženim informacijama moglo utjecati na svjedoke u postupku.
Sukladno članku 10. stavku 1. Poslovnika o radu Državnog sudbenog vijeća od 14. listopada 2015. godine javnost rada Vijeća osigurava se redovitim obavještavanjem o sjednicama, odlukama i drugim aktivnostima Vijeća.
Prema članku 10. stavku 4. navedenog Poslovnika u postupku razrješenja sudaca, udaljenja sudaca od obavljanja dužnosti, odobravanja lišenja slobode te u stegovnom postupku javnost je isključena. Na zahtjev suca protiv kojeg se vodi takav postupak, Vijeće može održati javnu sjednicu.
Iz odluke Državnog sudbenog vijeća koja je donesena na 66. sjednici od 22. prosinca 2016. godine proizlazi da se sutkinja Općinskog suda u Osijeku Jadranka Herceg razrješava sudačke dužnosti s danom 30. prosinca 2016. godine na vlastiti zahtjev, dok iz odluke Državnog sudbenog vijeća od 17. veljače 2017. godine proizlazi da je obustavljen stegovni postupak protiv navedene sutkinje, povodom zahtjeva predsjednika Općinskog suda u Osijeku da bi počinila stegovno djelo nanošenja štete ugledu suda.
S obzirom da je za odlučivanje o zahtjevu za pristup informacijama relevantan datum podnošenja istog (u konkretnom slučaju 11. svibnja 2016. godine), za odlučivanje o zakonitosti i pravilnosti prvostupanjske odluke nije od utjecaja činjenica na koji je način okončan predmetni stegovni postupak.
Dakle, osnovano prvostupanjsko tijelo navodi da u konkretnom slučaju prevladava interes vođenja stegovnog postupka i zaštite vrijednosti i načela samog postupka, odnosno da za zatraženu informaciju ne postoji širi interes javnosti.
Činjenica da je iz navedenog postupka isključena javnost ukazuje da u konkretnom slučaju, osim potrebe zaštite načela stegovnog postupka, preteže i potreba zaštite osobnih podataka sudaca protiv kojih se vodi postupak, jer je interes javnosti zadovoljen činjenicom da prvostupanjsko tijelo sukladno članku 11. stavku 1. Poslovnika na svojoj internetskoj stranici objavljuje bitne podatke o postupcima koje vodi, relevantne materijale na temelju kojih se raspravljalo i odlučivalo te donesene odluke, a što je vidljivo iz gore navedenih odluka dostupnih na internetskoj stranici www.dsv.hr.
Osim toga, potrebno je ukazati na sljedeće.
Člankom 15. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da informacije iz stavka 2. i 3. ovog članka postaju dostupne javnosti nakon što prestanu razlozi na temelju kojih je tijelo javne vlasti ograničilo pravo na pristup informaciji.
Povjerenica za informiranje smatra da navedenu odredbu treba tumačiti na način da se tijelo javne vlasti ne bi s uspjehom moglo pozivati na odredbu članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama kao razlog za ograničenje pristupa informaciji, kada bi korisnik podnio informaciju nakon okončanja stegovnog postupka.
Međutim, ako bi žalitelj ponovno podnio zahtjev tražeći informacije koje su predmet ovog postupka, treba imati u vidu činjenicu da je stegovni postupak protiv sutkinje Jadranke Herceg obustavljen, dakle u istom nije donesena meritorna odluka, upravo zbog činjenice da je ista sama zatražila razrješenje od obavljanja sudačke dužnosti.
U tom slučaju, nije jasno u čemu bi se sastojao interes javnosti za dobivanjem preslike zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka protiv sutkinje, odnosno preslike dostavnice iz koje bi bilo razvidno kad je sutkinja primila odluku o udaljenju od obavljanja dužnosti.
Zahtjev za provođenje postupka je podnesak kojim se pokreće postupak sukladno članku 68. Zakona o držanom sudbenom vijeću („Narodne novine, 116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13, 82/15) te isti sadrži činjenični i pravni opis stegovnog djela te obrazloženje iz kojeg proizlazi osnovanost sumnje.
Dakle, imajući u vidu činjenicu da informacije koje daju tijela javne vlasti moraju biti potpune i točne, Povjerenica za informiranje smatra da se interes javnosti očituje u tome da javnost bude obavještena o ishodu stegovnog postupka, a ne o pojedinim procesnim radnjama u postupku kao što su zahtjev za pokretanjem istog (koji samo sadrži određene tvrdnje koje ovlašteni tužitelj mora dokazati pred prvostupanjskim tijelom), ili dostavnica iz koje je vidljivo je li sutkinja zaprimila odluku o udaljenju od obavljanja dužnosti.
Naime, cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je osigurati pravnim i fizičkim osobama pristup informacijama od javnog značaja, što je vidljivo iz odredbe članka 9. Zakona prema kojoj korisnik takvu informaciju može javno iznositi, a dostavnica i zahtjev za pokretanjem stegovnog postupka ne predstavljaju takve informacije.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr.sc. Anamarija Musa, dipl.iur.