KLASA: UP/II-008-07/16-01/129

URBROJ: 401-01/06-17-06

Zagreb, 17. svibnja 2017.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv odgovora Fonda za naknadu oduzete imovine Klasa: 032-03/16-003/0001, Urbroj: 5630-04/2016-2 od 25. siječnja 2016. godine, a koji ima značenje odbijajućeg rješenja, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se odgovor Fonda za naknadu oduzete imovine, Klasa: 032-03/16-003/0001, Urbroj: 5630-04/2016-2 od 25. siječnja 2016. godine.

2. Odobrava se ……… pravo na pristup tablici - Pregled rješenja o naknadi za ………. iz koje su vidljivi podaci o visini isplaćenih naknada u novcu i u obveznicama po rješenjima Klasa: 942-01/02-01/36, Urbroj: 251-14-02/107-05-45 i Klasa: 942-01/97-01/204.

3. Odbacuje se zahtjev žalitelja u preostalom dijelu

4. Nalaže se Fondu za naknadu oduzete imovine da u roku od 8 dana postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim odgovorom koji ima značenje odbijajućeg rješenja odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 14. siječnja 2016. godine temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 2. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je zatražena informacija o svim materijalnim i nematerijalnim povratima oduzete imovine za vrijeme komunističke vladavine koje je Republika Hrvatska (Fond za naknadu oduzete imovine) isplatila i/ili namjerava isplatiti/povratiti ……… zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka te jer iste predstavljaju poslovnu tajnu.

Protiv osporenog odgovora žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi kako je tijelo javne vlasti u istom suprotno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev, pozivanjem na Zakon o zaštiti osobnih podataka i Zakon o tajnosti podataka te mu uskratilo zakonsko ostvarivanje prava na pristup informacijama. Nadalje, navodi kako navedeni odgovor osporava u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene zakona. Žalitelj ističe kako je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje iz razloga što javnost ima pravo znati kome se isplaćuju naknade/povrati novca i njihove iznose odnosno da je riječ o javnom novcu te podatak koji je zatražio mora biti javan. Također, žalitelj navodi kako je tijelo javne vlasti na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenilo Zakon o pravu na pristup informacijama jer nije provelo test razmjernosti i javnog interesa te uskratilo zatražene informacije ne procijenivši dobro važnost uvida u javne financije. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 14. siječnja 2016. godine zatražio od Fonda za naknadu oduzete imovine informaciju o svim materijalnim i nematerijalnim povratima oduzete imovine za vrijeme komunističke vladavine koje je Republika Hrvatska (Fond za naknadu oduzete imovine) isplatila i/ili namjerava isplatiti/povratiti ………, navodeći osobne podatke iste osobe. Također je utvrđeno da je Fond za naknadu oduzete imovine povodom predmetnog zahtjeva dostavio žalitelju osporeni odgovor Klasa: 032-03/16-003/0001, Urbroj: 5630-04/2016-2 od 25. siječnja 2016. godine, koji ima značenje odbijajućeg rješenja, kojim ga je izvijestio o tome da mu se tražena informacija ne može dostaviti iz razloga jer je ista zaštićena Zakonom o zaštiti osobnih podataka te Zakonom o tajnosti podataka.

Postupivši po žalbi žalitelja protiv osporenog odgovora, Fond za naknadu oduzete imovine dostavio je Povjerenici za informiranje prvostupanjski spis te je, sukladno traženju nadopune spisa dostavio pojašnjenje Klasa: 032-03/16-03/01, Urbroj: 5630-03/16-9 od 11. travnja 2016. godine  te u u prilogu istog presliku Pravilnika o poslovnoj tajni navedenog tijela javne vlasti Klasa: 024-04/06-02/01, Urbroj: 5630-03/2006-1 od 6. ožujka 2006. godine. Također, kao daljnju nadopunu spisa Fond za naknadu oduzete imovine je dopisom Klasa: 032-03/16-003/0001, Urbroj: 5630-04/2016-11 od 26. travnja 2016. godine dostavio Povjerenici za informiranje mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka KLASA: 004-02/16-01/135, URBROJ: 567-02/06-16-02 od 19. travnja 2016. godine, a vezano za dostavu podataka o visini isplaćene naknade za ovlaštenika naknade. Nadalje, iz dokumentacije u spisu predmeta je utvrđeno da je Fond za naknadu oduzete imovine dana 17. veljače 2017. godine kao predmetnu informaciju dostavio Povjerenici za informiranje tablicu naslova - Pregled rješenja o naknadi - ………., iz koje je vidljiv dio u predmetnom zahtjevu zatraženih informacijama, a vezano za iznose isplaćene naknade u novcu i obveznicama. U žalbenom postupku utvrđeno je i to kako je Fond za naknadu oduzete imovine uskratio žalitelju zatraženu informaciju, a da nije proveo test razmjernosti i javnog interesa, sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U drugostupanjskom postupku je utvrđeno kako je Fond za naknadu oduzete imovine postupivši po predmetnom zahtjevu pogrešno utvrdio činjenično stanje nakon čega je pogrešno primijenio materijalno pravo.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine″ broj 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14. - pročišćeni tekst) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Odredbom članka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano kako je cilj ovog Zakona omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti, dok je člankom 6. navedenog Zakona propisano da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

U članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama propisana su ograničenja pristupa informacijama.

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak. Dakle, kada se informacija odnosi na raspolaganje javnim sredstvima, ona je automatski dostupna javnosti ukoliko ne predstavlja klasificirani podatak.

Prema članku 13. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine” 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.) određeni su obveznici naknade, pa je tako stavkom 3. navedenog članka propisano da je obveznik naknade u novcu i obveznicama Republike Hrvatske Fond za naknadu oduzete imovine (u daljnjem tekstu: Fond), glede ostale oduzete imovine.

U članku 69. stavku 1. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine je propisano da nakon provedenoga postupka u kojem se utvrđuju činjenice odlučne za odlučivanje o zahtjevu, nadležna služba ureda državne uprave donosi rješenje o naknadi za oduzetu imovinu. Stavkom 2. istog članka je propisano da rješenje iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatke o prijašnjem vlasniku odnosno njegovom zakonskom nasljedniku kojem se utvrđuje pravo na naknadu, podatke o imovini, o rokovima za provedbu odluke te o troškovima postupka.

Člankom 1. Zakona o Fondu za naknadu oduzete imovine („Narodne novine” 69/97., 105/99., 64/00. i 141/13.) je propisano da se ovim Zakonom uređuje ustrojstvo, nadležnost, prava i obveze te izvori sredstava Fonda za naknadu oduzete imovine (u daljnjem tekstu: Fond). Stavkom 2. istog članka propisano je da je Fond nadležan za isplatu naknade u novcu i obveznicama Republike Hrvatske kada je prema odredbama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ("Narodne novine", broj 92/96.) prijašnjem vlasniku propisana naknada u ovom obliku.

U članku 3. Zakona o Fondu za naknadu oduzete imovine je propisano da ispunjavanje obveza iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona Fond izdaje obveznice osobi kojoj je pravomoćnom odlukom nadležnog tijela utvrđeno pravo na naknadu za oduzetu imovinu u obliku obveznica Republike Hrvatske.

Nesporno je da je zatražena informacija iz djelokruga rada Fonda za naknadu oduzete imovine te da je isti, kao tijelo javne vlasti, u obvezi postupati po odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, kao i da se radi o raspolaganju proračunskim sredstvima odnosno o slučaju opisanom u članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

U drugostupanjskom postupku Fond za naknadu oduzete imovine je u dopisu dostavljenom Povjerenici za informiranje Klasa: 032-03/16-03/01, Urbroj: 5630-03/16-9 od 11. travnja 2016. godine pojasnio da je člankom 1. stavkom 2. Zakona o fondu za naknadu državne imovine propisano da je Fond za naknadu oduzete imovine nadležan za isplatu naknade u novcu i obveznicama Republike Hrvatske, kada je prema odredbama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine prijašnjem vlasniku propisana naknada u ovom obliku. Nadalje, u citiranom dopisu je pojašnjeno postupanje navedenog Fonda sukladno pravomoćnom djelomičnom rješenju Grada Zagreba, Gradskog ureda za imovinsko pravne poslove, Odjela za upravno pravne poslove, od 3. kolovoza 2001. godine te po pravomoćnom rješenju Grada Zagreba, Gradskog ureda za imovinsko pravne poslove i imovinu grada, Odjela za pravne poslove, Središnjeg odsjeka, od 25. studenoga 2005. godine. Iz spisa predmeta je također razvidno da je vezano da davanje podataka o visini isplaćene naknade po pravomoćnom rješenju za pojedine ovlaštenike naknade, Fond za naknadu oduzete imovine tijekom žalbenog postupka zatražio mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka te da je mišljenje navedene Agencije KLASA: 004-02/16-01/135, URBROJ: 567-02/06-16-02 od 19. travnja 2016. godine dostavio Povjerenici za informiranje. Uvidom u citirano mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka utvrđeno je da se u istom navodi kako se isto daje povodom traženja Fonda za naknadu oduzete imovine, a vezano za odluku istog u postupku u kojem je uskratio zatraženu informaciju u pogledu fizičke osobe koja se navodi u zahtjevu za pristup informacijama. Također je utvrđeno da je Agencija za zaštitu osobnih podataka u citiranom mišljenju navela da je visina isplaćene naknade po pravomoćnom rješenju za pojedinog ovlaštenika naknade osobni podatak koji se ne bi trebao davati trećim osobama, jer se u konkretnom slučaju ne može utvrditi postojanje javnog interesa, a niti zakonite svrhe i pravnog temelja da bi se isti osobni podatak učinio dostupnim. U citiranom se mišljenju naglašava kako bi u svrhu transparentnosti rada i trošenja proračunskih sredstava Fond za naknadu oduzete imovine mogao, primjerice, dati zbirni podatak o visini isplaćene naknade po pravomoćnim rješenjima za sve ovlaštenike naknada za određeni period.

U žalbenom postupku razmotreni su razlozi ograničenja pristupa informacijama koje je tijelo javne vlasti navelo u osporenom odgovoru, no Povjerenica za informiranje nije našla razloge za ograničenje pristupa predmetnoj informaciji.

Naime, u žalbenom je postupku utvrđeno da se omogućavanjem pristupa zatraženoj informaciji može identificirati određenu fizičku osobu, no budući da ista od osobnih podataka sadrži samo ime i prezime te osobe. U odnosu na zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada utvrdimo da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u svakom slučaju zaštićen. U predmetnom je slučaju utvrđeno i da se radi o raspolaganju proračunskim sredstvima odnosno o isplati naknade iz državnog proračuna, pa u tom slučaju neće doći do povrede osobnih podataka, ako se omogući pristup imenu i prezimenu osobe kojoj je ista isplaćena te iznosu naknade, jer bi navedene informacije, obzirom na razlog isplate navedene naknade radi transparentnosti rada tijela javne vlasti trebale biti svima dostupne.

Nadalje, Fond za naknadu oduzete imovine se u obrazloženju osporenog odgovora pozvao i na zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu. S obzirom da se u predmetnom zahtjevu za pristup informacijama tražio podatak o svim materijalnim i nematerijalnim povratima oduzete imovine za određenu fizičku osobu te je razvidno da se navedeni podaci ne mogu smatrati poslovnom tajnom sukladno zakonskoj definiciji poslovne tajne iz članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine”, broj 108/96), iako se kao takvi navode u članku 3. Pravilnika o poslovnoj tajni Fonda za naknadu oduzete imovine Klasa: 024-04/06-02/01, Urbroj: 5630-03/2006-1 od 7. ožujka 2006. godine kojim je propisano koje se sve informacije smatraju poslovnom tajnom, jer je uvidom u navedeni Pravilnik o poslovnoj tajni Fonda za naknadu oduzete imovine zaključeno da je isti neusklađen sa člankom 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka, budući da proširuje definiciju poslovne tajne i na informacije koje ne predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese.

Slijedom svega navedenog Povjerenica za informiranje nije utvrdila razloge za ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 2. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama u predmetnom slučaju, jer se traženi podaci ne mogu smatrati informacijama zaštićenim Zakonom o zaštiti osobnih podataka odnosno poslovnom tajnom sukladno zakonu, a osobito uzimajući u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Uvidom u tablicu koja je Povjerenici za informiranje u žalbenom postupku dostavljena kao predmetna informacija, razvidno je kako se u istoj navode podaci o naknadama koje se isplaćuju iz državnog proračuna, a s obzirom da iste informacije nisu klasificirane stupnjem tajnosti, utvrđeno je da bi iste trebale automatski biti dostupne javnosti, budući da određuju način i visinu isplate javnih sredstava odnosno raspolaganje istima, a s obzirom na činjenicu da javnost ima pravo uvida u javne financije i raspolaganja državnom imovinom. Slijedom svega navedenog Povjerenica za informiranje nije našla zakonske razloge za ograničenje pristupa informacijama.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da  kad  utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u točki 1., 2. i 4. izreke ovog rješenja.

U pogledu dijela predmetnog zahtjeva u kojem je žalitelj zatražio informaciju o svim materijalnim i nematerijalnim povratima oduzete imovine za vrijeme komunističke vladavine koje Republika Hrvatska (Fond za naknadu oduzete imovine) namjerava isplatiti/povratiti ………, izvršenim uvidom u dokumentaciju u spisu predmeta utvrđeno je kako iz iste proizlazi da tijelo javne vlasti ne posjeduje izrađene informacije o eventualnim budućim povratima odnosno isplatama. Naime, iz dopisa Fonda za naknadu oduzete imovine Klasa: 032-03/16-03/01, Urbroj: 5630-03/16-9 od 11. travnja 2016. godine dostavljenog Povjerenici za informiranje u drugostupanjskom postupku, proizlazi da navedeno tijelo javne vlasti nema u posjedu informaciju o naturalnom povratu odnosno o eventualnim budućim isplatama naknade za oduzetu imovinu u odnosu na ……… odnosno nema saznanja da li takva informacija igdje postoji, osim što se u citiranom dopisu razmatra koja bi je tijela javne vlasti, ukoliko ista postoji, eventualno mogla imati, a s obzirom na odredbe Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.

Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

S obzirom na navedeno Povjerenica za informiranje je zaključila kako u dijelu predmetnog zahtjeva u kojem je žalitelj zatražio informaciju o svim materijalnim i nematerijalnim povratima oduzete imovine za vrijeme komunističke vladavine koje Republika Hrvatska (Fond za naknadu oduzete imovine) namjerava isplatiti/povratiti ………, isti zahtjev valja odbaciti s obzirom da Fond za naknadu oduzete imovine kao tijelo javne vlasti navedene informacije nema u svom posjedu te nema saznanja da li iste posjeduje neko drugo tijelo javne vlasti.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u točki 3. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                            POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.