KLASA: UP/II-008-07/16-01/255
URBROJ: 401-01/11-17-6
Zagreb, 28. travnja 2017.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13), povodom žalbe ……… iz Udruge za zaštitu okoliša i prirode Pan iz Karlovca, ………, izjavljene protiv rješenja Grada Karlovca KLASA: UP/I-008-02/15-02/01, URBROJ: 2133/01-03/06-15-2 od 30. travnja 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Karlovca KLASA: UP/I-008-02/15-02/01, URBROJ: 2133/01-03/06-15-2 od 30. travnja 2015. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem u točki 1. izreke istog djelomično je prihvaćen zahtjev za pristup informacijama ……… iz Udruge za zaštitu okoliša i prirode Pan (dalje u tekstu: žalitelj) kojim je zatražio presliku lokacijske i građevinske dozvole za zahvat izgradnje hidroelektrane Korana 1, nositelja zahvata Ekološki sistemi d.o.o., a u točki 2. izreke se žalitelj poziva na osobni uvid u zatraženu dokumentaciju.
Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je osporenim rješenjem odbijen njegov zahtjev za pristup informacijama te mu je uskraćeno zakonsko ostvarivanje prava na pristup informacijama. Nadalje, navodi da je tijelo javne vlasti dužno pružiti informaciju na način na koji je korisnik zatražio, a sukladno Aarhuškoj konvenciji ono što je dostupno za javnosti mora biti dostupno i za pravljenje preslika, dok je Grad Karlovac omogućio pružanje informacije neposrednim uvidom, bez prava umnožavanja te je na taj način uskraćeno ostvarivanje prava na pristup informaciji. Također, navodi da i ako postoje dijelovi koji predstavljaju intelektualno vlasništvo, tijelo javne vlasti mora omogućiti umnožavanje onih dijelova koji nisu zaštićeni. Ističe da je Zakon o prostornom uređenju u članku 147. stavku 1. propisao da kada se izdaje lokacijska dozvola za zahvat koji je bi predmetom ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ona se mora objaviti radi upoznavanja javnosti na mrežnim stranicama upravnog tijela koje je tu dozvolu izdalo, najmanje 30 dana, a dostupnost informacija o okolišu ne može ograničavati hipotetskim mogućim povredama prava intelektualnog vlasništva te je nejasno kako je moguće da upravno tijelo zabrani umnažanje onoga što mora biti dostupno javnosti objavljivanjem na Internet stranici tog tijela, a čak i kad se radi o slučaju izuzeća pristupa informaciji tijelo javne vlasti dužno je procijeniti razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa i razloga za njegovo ograničenje, dok je u ovom slučaju tijelo javne vlasti nije provelo test razmjernosti i javnog interesa kojeg je moralo provesti sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama i Aarhuškoj konvenciji. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 20. travnja 2015. godine od Grada Karlovca zatražio presliku lokacijske i građevinske dozvole za zahvat hidroelektrane Korana 1, nositelja zahtjeva Ekološki sistemi d.o.o. Nadalje, utvrđeno je da je Grad Karlovac, postupajući po navedenom zahtjevu, donio osporeno rješenje UP/I-008-02/15-02/01, URBROJ: 2133/01-03/06-15-2 od 30. travnja 2015. godine, kojim je u izreci djelomično usvojio zahtjev žalitelja i omogućio pristup zatraženim informacijama neposrednim uvidom u zatraženu dokumentaciju.
U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se da će prema članku 15. stavku 3. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti uskratiti pravo na pristup informaciji ako bi njeno objavljivanje povrijedilo pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitog pristanka autora ili vlasnika, što je slučaj kada se radi o projektnoj dokumentaciji koja je sastavni dio lokacijske dozvole, što je slučaj kada se radi o projektnoj dokumentaciji koja je sastavni dio lokacijske dozvole, pa neovlašteno umnožavanje može izazvati štetne zakonske i gospodarske posljedice. Nadalje, navodi se da tijelo javne vlasti djelomično prihvaća zahtjev žalitelja u smislu da se eventualni uvid u zatraženu dokumentaciju može izvršiti osobno u upravnom odjelu za provedbu dokumenata prostornog uređenja Grada Karlovca, Trg bana Josipa Jelačića, od 7 do 15 sati uz prethodnu najavu, ali se ne može omogućiti umnožavanje i iznošenje dokumentacije. Također, navodi se da su Ekološki sistemi d.o.o. ishodili lokacijsku dozvolu 26. srpnja 2012. godine za zahvat u prostoru rekonstrukcije postojećeg djela građevine i postrojenja ispod platoa na obali rijeke Korane i gradnju nove prizemne građevine iznad postojećeg postrojenja te izvedbu SN kabela od objekta male hidroelektrane do postojećih transformatorskih stanica, a nakon toga je izdano još jedno rješenje o izmjeni i dopuni lokacijske dozvole 6. veljače 2014. godine.
Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrila navode iz osporenog rješenja, predmetnu žalbu i postojeću dokumentaciju u spisu predmeta, te je utvrdila da osporeno rješenje treba poništiti. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje Grad Karlovac je prilikom rješavanja predmetnog zahtjeva pogrešno i nepotpuno utvrdilo činjenično stanje te na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio odredbu materijalnog prava.
Naime, s obzirom na u spisu dostavljenu dokumentaciju Povjerenica za informiranje je zaključila kako je prvostupanjsko tijelo u odnosu na zatražene informacije pogrešno primijenilo materijalni propis. Također, u žalbenom postupku sa spisom predmeta Povjerenici za informiranje nisu dostavljene sve predmetne informacije koje je Grad Karlovac bio dužan dostaviti sukladno svojim zakonskim obvezama, a sukladno članku 25. stavku 2. navedenog Zakona te članku 113. Zakona o općem upravnom postupku. Naime, vezano uz predmetne informacije Grad Karlovac je dopisom KLASA: 008-02/16-02/13, URBROJ: 2133/01-03/06-17-10 od 18. siječnja 2017. godine izvijestio Povjerenicu za informiranje da se radi o vrlo obimnoj projektnoj građi od 21 mape projekta za I fazu obnove i rekonstrukcije, još devet projektnih mapa za I izmjene i dopune projekta te dodatne dvije projektne mape za II izmjene i dopune projekta. Isto tako, omogućavanjem pristupa informacijama u točki 2. izreke osporenog rješenja na način različit od traženog, Grad Karlovac, kao tijelo javne vlasti nije udovoljio svojoj obvezi omogućavanja pristupa informacijama. Naime, presudom Poslovnog broja: Us-10523/2011-6 od 16. veljače 2011. godine, Visoki upravni sud Republike Hrvatske je potvrdio stajalište da se informacija zahtjevom mora identificirati, te je u obrazloženju presude naveo kako se uvid u spis predmeta ne može smatrati informacijom u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama.
Iz izreke osporenog rješenja je razvidno da se žalitelju,omogućavanjem neposrednog uvida u zatražene informacije, omogućava pristup traženim informacijama bez ograničenja, dok se u obrazloženju istoga navodi da u odnosu na informacije koje su predmet žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama postoje ograničenja propisana člankom 15. stavkom 3. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te stoga nije dopušteno njihovo umnožavanje.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Člankom 23. Zakona o pravu na pristup informacijama su propisani načini rješavanja zahtjeva za pristup informacijama, a člankom 15. navedenog Zakona su propisana ograničenja pristupa informacijama.
U članku 15. stavku 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
Člankom 17. Zakona o pravu na pristup informacijama propisani su načini ostvarivanja prava na pristup informacijama, te je člankom 17. stavkom 1. točkom 2. navedenog Zakona propisano da su tijela javne vlasti obvezna omogućiti pristup informacije neposrednim davanjem informacije, davanjem informacije pisanim putem, uvidom u dokumente i izradom preslika dokumenata koji sadrže traženu informaciju, dostavljanjem preslika dokumenta koji sadrži traženu informaciju, na drugi način koji je prikladan za ostvarivanje prava na pristup informaciji. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da korisnik može u zahtjevu za pristup informaciji naznačiti prikladan način dobivanja informacije, a ako ne naznači informacija će se dostaviti na način na koji je podnesen zahtjev.
Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da korisnik može naznačiti željeni način dobivanja informacije, a uvid u dokumente koji sadrže traženu informaciju je vezan s pravom na izradu preslika, odnosno ukoliko se korisniku prava na pristup informacijama omogućava da bez ograničenja izvrši uvid u zatraženu dokumentaciju, treba mu se omogućiti i pravo na izradu preslika istih. Odnosno, ukoliko u odnosu na zatražene informacije postoje neka od zakonom propisanih ograničenja, tijelo javne vlasti omogućava izradu preslika onih dijelova zatraženih informacija koji ne podliježu ograničenjima, a sukladno odredbi članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Naime, citirane odredbe odnose se na situacije u kojima je očito da ne postoje zakonska ograničenja od pristupa informacijama i da podnositelj zahtjeva ima pravo na pristup zatraženoj informaciji. Različiti načini omogućavanja pristupa informaciji su propisani kako bi korisnik mogao u zahtjevu naznačiti prikladan način dobivanja informacije, jer informacija prema Zakonu o pravu na pristup informacijama ne može biti uvjetno dostupna korisnicima nego je ili dostupna svima ili nije, a sukladno načelu jednakosti iz članka 8. navedenog Zakona.
U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju na način na koji je to zatraženo i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
Prilikom rješavanja zahtjeva tijelo javne vlasti treba utvrditi postoje li u odnosu na zatražene informacije eventualna ograničenja propisana člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, a ukoliko se radi o ograničenjima iz stavka 2. i 3. citiranog članka Zakona, provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama te prilikom odlučivanja uzeti u obzir i odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Ukoliko tijelo javne vlasti u ponovnom postupku utvrdi da ne postoje ograničenja pristupa informacijama, žalitelju treba omogućiti pristup istima izradom preslika. Zaključno, tijelo javne vlasti dužno je o zahtjevu donijeti odluku propisanu u članku 23. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Također je, s obzirom na obimnost zatraženih informacija što proizlazi iz dopisa Grada Karlovca KLASA: 008-02/16-02/13, URBROJ: 2133/01-03/06-17-10 od 18. siječnja 2017. godine, potrebno imati u vidu i odredbu članka 19. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojemu tijela javne vlasti imaju pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova nastalih pružanjem informacije te dostavom informacije, a sukladno Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14. i 15/14.) koje je donijela Povjerenica za informiranje.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.