KLASA: UP/II-008-07/16-01/323
URBROJ: 401-01/06-17-07
Zagreb, 28. ožujka 2017.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ……… iz Donjeg Ogorja, ………, izjavljene protiv rješenja Općine Muć, KLASA: UP/I-008-02/16-01/07, URBROJ: 2180/02-03-16-2 od 29. lipnja 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Općine Muć, KLASA: UP/I-008-02/16-01/07, URBROJ: 2180/02-03-16-2 od 29. lipnja 2016. godine.
2. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što korisnik prava na pristup informacijama očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te opterećuje rad i funkcioniranje tijela javne vlasti.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu izjavljuje jer je osporenim rješenjem suprotno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama odbijen njegov zahtjev, kojim je zatražio informacije o bespovratnim sredstvima, sponzorstvima, donacijama i drugim pomoćima dodijeljenim od strane Općine Muć. Nadalje, žalitelj navodi kako je tijelo javne vlasti rješavajući njegov zahtjev nepotpuno i pogrešno utvrdilo činjenično stanje i pogrešno primijenilo zakon te mu osporenim rješenjem odbilo zahtjev ne navodeći nikakvo obrazloženje. Žalitelj ističe kako je sve u predmetnom zahtjevu zatražene informacije Općina dužna objaviti na svojim internetskim stranicama jer se radi o bespovratno dodijeljenim sredstvima, a sukladno članku 10. Zakona o pravu na pristup informacijama. Također, žalitelj izražava sumnju u namjerno skrivanje informacija od strane tijela javne vlasti zbog prikrivanja nezakonite dodjele sredstava te navodi da u svom zahtjevu nije tražio ništa što bi bilo suprotno zakonskim odredbama, pa mu je nejasno pozivanje na razlog odbijanja iz članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama koji je naveden u osporenom rješenju. Zaključno, žalitelj navodi kako je iz svega navedenog jasno da ne postoje razlozi za odbijanje zahtjeva za pristup informacijama i uskratu zatražene informacije te od Povjerenice za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup zatraženim informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da žalitelj dana 15. lipnja 2016. godine podnio Općini Muć zahtjev za pristup informacijama sljedećeg sadržaja: moli da mu se sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama omogući uvid i preslika odabranih dijelova u popis imena osoba i/ili pravnih subjekata koji su donirani u novcu i/ili materijalnim dobrom, plaćeni im računi, dobili drvarinu, dobili naknadu za novorođeno dijete, plaćene im knjige i slično: informaciju o dodijeljenim bespovratnim sredstvima, sponzorstvima ili drugim pomoćima, uključujući popis korisnika i visinu iznosa. Također je utvrđeno da je Općina Muć povodom navedenog zahtjeva donijela osporeno rješenje KLASA: UP/I-008-02/16-01/07, URBROJ: 2180/02-03-16-2 od 29. lipnja 2016. godine, kojim je odbila zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer smatraju kako korisnik očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te podnosi zahtjeve za pristup informacijama kojima opterećuje rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Iz osporenog rješenja Općine Muć razvidno je da je razlog odbijanja žaliteljeva zahtjeva zloupotreba prava na pristup informacijama, no bez navođenja razloga koji su doveli do navedene odluke. Kod utvrđivanja zloupotrebe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati.
U žalbenom postupku Povjerenica za informiranje zatražila je od Općine Muć dostavu zahtjeva žalitelja zaprimljenih u 2015. i 2016. godini do trenutka donošenja osporenog rješenja, presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2015. godinu, kao i popunjavanje upitnika objavljenog na linku http://www.pristupinfo.hr/procjena-i-samoprocjena-uskladenosti-sa-zakonom-o-pravu-na-pristup-informacijama/. Uvidom u dokumentaciju dostavljenu od Općine Muć utvrđeno je kako je žalitelj u 2015. godini podnio navedenom tijelu javne vlasti 2, a u 2016. godini 5 zahtjeva za pristup informacijama. Izvršenim uvidom u sve navedene zahtjeve razvidno je da se istima od Općine Muć nisu tražile iste niti istovrsne informacije, kao niti velika količina informacija te kako se sve zatražene informacije odnose na raspolaganje sredstvima tijela javne vlasti. Nadalje, iz dokumentacije u spisu je utvrđeno da Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2015. godinu nije Povjerenici za informiranje dostavljen u cjelini, nego su dostavljeni dijelovi navedenog Upisnika koji se odnose na žalitelja pa se iz istog ne može utvrditi točan broj ukupno zaprimljenih zahtjeva za pristup informacijama. Međutim, u dostavljenom Upitniku o usklađenosti postupanja tijela javne vlasti sa Zakonom o pravu na pristup informacijama Općine Muć za period od 1. siječnja 2015. godine do 31. prosinca 2015. godine, navedeno tijelo javne vlasti navodi se da je u 2015. godini ukupno zaprimljeno 9 a u 2016. godini do dana ispunjavanja upitnika 18. srpnja 2016. godine, ukupno 7 zahtjeva za pristup informacijama. Također, uvidom u dokumentaciju u spisu predmeta utvrđeno je i da nedostaju informacije koje su se tražile predmetnim zahtjevom. Naime, Općina Muć je dostavila kao predmetnu informaciju - Popis korisnika sponzorstva i donacija za razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. godine, no navedena informacija predstavlja samo jedan manji dio žaliteljeva traženja, a utvrđeno je i da je ista javno objavljena na internetskim stranicama Općine Muć te očito dostupna žalitelju.
Procjenom svih činjenica i okolnosti, a osobito malog broja sveukupnih zahtjeva zaprimljenih u Općini Muć u 2015. i 2016. godini, ukupan broj žaliteljevih zahtjeva zaprimljen navedenom tijelu javne vlasti u istoj godini te informacija koje je žalitelj u istima zatražio, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama te je utvrđeno da osporeno rješenje treba poništiti.
Iz predmetnog zahtjeva žalitelja, kao i iz navoda osporenog rješenja, je razvidno da je žalitelj istim zahtjevom zatražio informacije koje se smatraju informacijama sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, a koje su u posjedu tijela javne vlasti. S obzirom da tijelo javne vlasti u prvostupanjskom postupku koji je prethodio predmetnoj žalbi nije meritorno odlučivalo o predmetnom zahtjevu jer je u osporenom rješenju odbilo zahtjev zbog tzv. zlouporabe prava, i jer u postupku po žalbi nije dostavilo u zahtjevu zatražene informacije, predmet je nužno vratiti na ponovno odlučivanje prvostupanjskom tijelu.
Tijelo javne vlasti je povodom zahtjeva korisnika dužno provjeriti koje već postojeće odnosno izrađene informacije na koje se odnosi zahtjev ima u svom posjedu, a nakon što utvrdi činjenice postupiti sukladno odredbama članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama te u slučaju uskrate informacija iz članka 15. navedenog Zakona donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva. U slučaju kada ograničava pristup zatraženoj informaciji, tijelo javne vlasti dužno prije donošenja odluke kod pojedinih ograničenja iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama (npr. osobni podaci) provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. istog Zakona. Navedeni test podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, mora procijeniti hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti je u obvezi donijeti obrazloženo rješenje o odbijanju zahtjeva, na koje bi korisnik imao pravo žalbe. Obveza donošenja rješenja postoji i u slučaju kada se korisniku omogućava djelomičan pristup informacijama (omogućavanje pristupa uz zaštitu određenih dijelova), a sukladno članku 23. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, prvostupanjsko tijelo posebno treba uzeti u obzir da se zatražene informacije odnose na raspolaganje javnim sredstvima te bi trebale biti javno dostupne, sukladno odredbi članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te voditi računa i o odredbama članka 10. stavka 1. navedenog Zakona. Ukoliko zatražene informacije iz zahtjeva sadrže osobne podatke fizičkih osoba odnosno ako postoji neki drugi razlog za ograničenje informacija, prvostupanjsko tijelo bi trebalo postupiti sukladno odredbi članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim, i to ime i prezime i iznos koji je uplaćen odnosno isplaćen, uzimajući u obzir da se radi o raspolaganju javnim sredstvima, konkretno iz općinskog proračuna.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju, vezano za žaliteljevo traženje iz predmetnog zahtjeva, činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
Pri rješavanju predmetnog zahtjeva u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo prije svega mora utvrditi koje sve izrađene informacije koje se odnose na u predmetnom zahtjevu navedeno traženje posjeduje odnosno dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.