KLASA:  UP/II-008-07/16-01/74

URBROJ:  401-01/06-17-04

Zagreb, 27. ožujka 2017.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ………, vijećnika Općine Gradište, iz Gradišta, ………, izjavljene protiv rješenja Općine Gradište, KLASA: UP/I-008-02/15-01/01, URBROJ: 2212/06-03-15-1 od 8. prosinca 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1.    Poništava se rješenje Općine Gradište, KLASA: UP/I-008-02/15-01/01, URBROJ: 2212/06-03-15-1 od 8. prosinca 2015. godine.

2.    Djelomično se odobrava ……… pristup preslici tablice Isplata socijalne pomoći Općine Gradište od 1.1.-30.6.2015. godine, na način da se na istima prekriju kolone JMBG i OIB koje se odnose na imena i prezimena u istoj navedenih fizičkih osoba.

3.    Odbija se zahtjev ……… u preostalom dijelu.

4.    Nalaže se Općini Gradište da u roku od 8 dana od zaprimanja ovog rješenja omogući ……… pristup odobrenim informacijama, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem djelomično je omogućen pristup informacijama te u dijelu odbijen zahtjev za pristup informacijama ………, vijećnika Općine Gradište (dalje u tekstu: žalitelj), temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, u vezi s člankom 18. Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 157/13., 152/14. i 99/15.), a iz razloga što su dijelovi zatraženih informacija zaštićeni osobni podaci te zbog toga što tražene informacije predstavljaju profesionalnu tajnu sukladno članku 11. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije i dokumentacije te načinu i rokovima dostave izvješća jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu izjavljuje zbog nepotpuno i netočno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Nadalje, navodi da je 23. rujna 2015. godine podnio zahtjev kojim je tražio da mu se kao Općinskom vijećniku na uvid da popis osoba kojima je izvršena isplata sredstava općinskog proračuna (stavka 372 - ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna za razdoblje od 1.1. - 30.6.2015. godine) u svrhu provjere namjenskog utroška sredstava općinskog proračuna, a za koje se usmeno navodi da se radi o isplatama po osnovi socijalne skrbi, iako naziv stavke i način isplate to ničim ne potvrđuju. Također, navodi da mu je osporenim rješenjem omogućen tek djelomičan uvid u iskazane troškove i to na način da mu je dostavljen popis isplata samo po visini, pri čemu su u popis uključene i isplate kojima tamo nije mjesto, budući da se radi o stavkama o kojima je donesena odluka Općinskog vijeća te su kao takve i knjižene (subvencije za prijevoz učenika i plaćanje vrtića) za koje smatra da iste nije trebalo navoditi te izražava sumnju da se time pokušalo korigirati sporne isplate kako bi njihov zbroj dao iznos, kako navodi, „spornih isplata”. Ujedno navodi i da je zaključak do kojeg je tijelo javne vlasti došlo nakon provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, pozivajući se na Zakon o zaštiti osobnih podataka te Zakon o socijalnoj skrbi, nepravilan i suprotan važećim propisima. Ističe da kao na izborima izabrani općinski vijećnik ima pravo kontrolirati rad općinskog načelnika i drugih izvršnih tijela kao i opravdanu uporabu sredstava općinskog proračuna te da isto pravo podrazumijeva i niz obveza pa tako i obvezu čuvanja profesionalne tajne u smislu podataka koje sazna tijekom obavljanja vijećničke dužnosti te drži da se tijelo javne vlasti u osporenom rješenju nije moglo pozvati na moguću zlouporabu osobnih podataka te moguće kršenje profesionalne tajne. Žalitelj pojašnjava da Općinsko Vijeće nije tijekom svog rada donijelo nikakvu odluku o parametrima koji će se koristiti prilikom eventualne isplate neraspoređenih sredstava na ime socijalne skrbi, pa drži da je riječ o isplatama čija je opravdanost i transparentnost upitna. Nadalje, ističe da je u osporenom rješenju bilo nužno navesti imena i prezimena osoba kojima je isplata izvršena kako bi se moglo utvrditi radi li se o osobama  kojima pravo na istu pripada prema socijalnim kriterijima, a koji, kako navodi nije utvrđen niti jednim općinskim aktom. Također, smatra da je pri odlučivanju o ovoj vrsti isplata bilo nužno donijeti odluku na Općinskom vijeću te utvrditi kriterije po kojima bi neka osoba ostvarivala pravo na pomoć u vidu isplate po socijalnom kriteriju, a koji bi pak bili javno određeni navodeći da je, kako takve odluke nema, nužno znati tko su osobe kojima je isplata izvršena i koji su kriteriji primijenjeni. Žalitelj ponovno naglašava da je u svojstvu općinskog vijećnika obvezan na čuvanje tajne o podacima koje dozna u obavljanju vijećničke dužnosti, pa nema mogućnosti zlouporabe osobnih podataka, jer se ne radi o namjeri javne objave istih nego o razmatranju tih podataka u svrhu obavljanja poslova koji su mu povjereni kao općinskom vijećniku. Navodi i da se tijelo javne vlasti u osporenom rješenju pogrešno poziva na odredbe Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije i dokumentacije te načinu i rokovima dostave izvješća jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o čuvanju profesionalne tajne, jer se ista ne može primijeniti na općinske vijećnike budući da su oni svojim mandatom zainteresirane stranke u postupku u kojem na zakonom određeni način zastupaju općinski proračun i prate trošenje proračunskih sredstava. Zaključno žalitelj navodi odredbe članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama o obvezi objavljivanja informacija na  internetskoj stranici tijela javne vlasti te kako je zbog transparentnosti podataka i otklanjanja sumnje u nepravilno odnosno proizvoljno korištenje sredstava proračuna nužno poništiti osporeno rješenje te mu omogućiti potpuni uvid u zatražene informacije i dokazati opravdanost stavki o isplatama na osnovi socijalnih naknada, jer sama usmena izjava donositelja osporenog rješenja nema pravnu podlogu i nije vjerodostojna. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 23. rujna 2015. godine zatražio od Općine Gradište da mu se pisanim putem dostavi popis korisnika s iznosima, klasifikacijskog stavka 372 (ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna) iz izvještaja o prihodima i rashodima Općine Gradište za period od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. godine. Nadalje je utvrđeno da je Općina Gradište dopisom KLASA: 011-01/15-01/01, URBROJ: 2212/06-03-15-1 od 6. listopada 2015. godine žalitelju odgovorila vezano za njegov zahtjev da mu nisu u mogućnosti dostaviti traženu informaciju pozivajući se na Zakon o socijalnoj skrbi i Zakon o zaštiti osobnih podataka. Također je utvrđeno da je Općina Gradište postupajući po zaključku Povjerenice za informiranje KLASA: UP/II-008-07/15-01/488, URBROJ: 401-01/04-15-01od 16. studenoga 2015. godine donijela osporeno rješenje, kojim je djelomično žalitelju omogućila pristup zatraženim informacijama te u dijelu odbila predmetni zahtjev od 23. rujna 2015. godine, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, u vezi s člankom 18. Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 157/13., 152/14. i 99/15.), jer su dijelovi zatraženih informacija zakonom zaštićeni osobni podaci te zbog toga što tražene informacije predstavljaju profesionalnu tajnu sukladno članku 11. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja evidencije i dokumentacije te načinu i rokovima dostave izvješća jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Iako se u osporenom rješenju navodi kako je prije donošenja odluke proveden test razmjernosti i javnog interesa, iz dostavljene dokumentacije spisa predmeta u žalbenom postupku nije razvidno na koji način je isti proveden s obzirom da ista ne sadrži dokumentaciju iz koje bi isto bilo vidljivo.

Općina Gradište je u žalbenom postupku kao predmetnu informaciju dostavila tabelarni prikaz Isplate socijalne pomoći od 1.1.-30.6.2015. godine, u kojoj su navedeni redni brojevi zahtjeva, datumi podnošenja zahtjeva, imena i prezimena podnositelja zahtjeva, JMBG navedenih osoba, OIB navedenih osoba te iznos koji je isplaćen temeljem zahtjeva.

U žalbenom postupku Općina Gradište također je dostavila Povjerenici za informiranje primjerak rješenja o isplati socijalne pomoći (za jednu od fizičkih osoba koje su navedene u predmetnoj tablici) koje je donio Jedinstveni upravni odjel Općine Gradište sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi i Odluci o socijalnoj skrbi Općine gradište od 22. prosinca 2012. godine te je dostavio i navedenu Odluku, uvidom u koju je utvrđeno da je istu donijelo Općinsko vijeće na svojoj 14-oj sjednici 22.12.2011. godine, a na temelju člnaka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, članka 14. Zakona o socijalnoj skrbi (57/2011), članka 16. i 30. Statuta Općine Gradište te članka 34. Poslovnika Općinskog vijeća.

S obzirom na navedeno Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku izvršila uvid u predmetnu informaciju te razmotrila razloge za omogućavanje pristupa istoj, kao i eventualne razloge za ograničenje pristupa traženoj informaciji.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak. Dakle, kada se informacija odnosi na raspolaganje javnim sredstvima, ona je automatski dostupna javnosti ukoliko ne predstavlja klasificirani podatak.

Člakom 15. stavkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama su propisana ograničenja prava na pristup informacijama.

Odredbom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano  je ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Jedno od načela socijalne skrbi je načelo tajnosti i zaštite osobnih podataka, koje je propisano u članku 18. Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj 157/13., 152/14. i 99/15.). Tako je navedenim člankom propisano da se korisniku prava u sustavu socijalne skrbi mora osigurati tajnost i zaštita svih osobnih podataka, sukladno posebnom propisu, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano. Zakonom o socijalnoj skrbi propisano je i načelo poštivanja privatnosti, i to u članku 19. stavku 1., koji propisuje da korisnik prava u sustavu socijalne skrbi ima pravo na poštivanje privatnosti prilikom pružanja usluga socijalne skrbi, a stavak 2. istog članka da osoba koja pruža uslugu u djelatnosti socijalne skrbi ne smije narušavati privatnost korisnika preko mjere nužne za pružanje usluge ili osiguravanje prava korisniku. Člankom 203. stavkom 1. Zakona o socijalnoj skrbi je propisano da se za prikupljanje, obradu, pohranjivanje, posredovanje i korištenje podataka koje sadrže zbirke podataka te za zaštitu informacijske privatnosti pojedinca primjenjuju odredbe propisa kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Stavkom 2. istog članka je propisano da se podaci u sustavu socijalne skrbi vode i u elektroničkom obliku sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka.

Članak 100. stavak 2. Zakona o socijalnoj skrbi propisuje da o priznavanju prava na naknadu za troškove stanovanja rješenjem odlučuje jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb, sukladno odredbama ovoga Zakona i posebnih zakona, a stavak 3. navedenog članka propisuje da o priznavanju prava na naknadu za troškove ogrjeva rješenjem odlučuje jedinica područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb, sukladno odredbama ovoga Zakona.

U članku 15. stavku 2. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija  zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Prema članku 2. stavku 1. točki 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130 /11. i 106/12., - pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Odredbom članka 7. stavka 1. podstavka 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka.

Člankom 11. stavkom 3. Zakona o zaštiti osobnih propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Vezano za navedeno potrebno je nagasiti činjenicu da korisnici prilikom davanja Izjave o točnosti podataka o njihovim prihodima i imovini daju i suglasnost da Centar za socijalnu skrb izvrši uvid u njihove osobne i druge u Izjavi nabrojane podatke, te da iste može obrađivati i koristiti u svrhu ostvarivanja prava u sustavu socijalne skrbi i razmjenjivati s drugim tijelima u tu svrhu. Dakle, pristanak korisnika prava na novčane naknade i novčane potpore iz sustava socijalne skrbi nije dan u svrhu za koju to traži žalitelj te se iz navedenog razloga ne može omogućiti pristup informacijama u cijelosti. Međutim, u odnosu na zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada utvrdimo da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u navedenom te u svakom slučaju zaštićen. Uvidom u tablicu koja je dostavljena kao predmetna informacija utvrđeno je da ista sadrži više osobnih podataka, stoga je u žalbenom postupku razmotreno da li je žalitelju moguće odobriti djelomičan pristup zatraženim informacijama i u kojoj mjeri, a uz zaštitu određenih osobnih podataka. 

S obzirom na činjenicu da je člankom 10. stavkom 1. točkom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama na lako pretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati informacije o dodijeljenim bespovratnim sredstvima, sponzorstvima, donacijama ili drugim pomoćima, uključujući popis korisnika i visinu iznosa, odnosno da se u pogledu ztraženih informacija zakonom podrazumijeva javni interes, a nakon izvršenog uvida u sadržaj preslike predmetne informacija/ispisa tablice, Povjerenica za informiranje ne nalazi razloga za ograničenje iste informacije u pogledu raspolaganja sredstvima te je mišljenja da se žalitelju može omogućiti preslika tablice u kojoj su vidljivi svi iznosi isplate socijalne pomoći Općine Gradište te imena i prezimena korisnika (kolone redni broj, datum zahtjeva, prezime, ime i ukupno). Naime, kod davanja potpora određenim fizičkim osobama radi se o trošenju proračunskog novca, u predmetnom slučaju jedinice lokalne samouprave, pa u tom slučaju neće doći do povrede osobnih podataka navedenih fizičkih osoba, ako se daju njihova imena i prezimena te iznosi novčanih raspolaganja u njihovu korist. Navedene informacije bi radi transparentnosti rada tijela javne vlasti trebale biti svima dostupne.

Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku uzela u obzir da je u slučaju kada zatražena informacija sadrži osobne podatke fizičkih osoba određene podatke potrebno zaštititi odnosno da tijelo javne vlasti može određene podatke prekriti i omogućiti djelomični pristup zatraženoj informaciji. Uvidom u predmetnu informaciju zaključeno je da bi davanjem osobnih podataka koji su sadržani u navedenoj tabeli, poput JMBG-a i OIB-a u istoj navedenih fizičkih osoba, došlo do povrede interesa tih osoba odnosno odredbe članka 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka, te je stoga odlučeno kao u točki 3. izreke rješenja. 

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će kad utvrdi da je žalba osnovana Povjerenik rješenjem korisniku omogućiti  pristup informaciji.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u točki 1. i 2.  izreke ovog rješenja.

Također, s obzirom na žalbene navode žalitelja da predmetne informacije treba vezano za funkciju koju obnaša te kako je u svojstvu Općinskog vijećnika obvezan na čuvanje tajne o podacima koje dozna u obavljanju vijećničke dužnosti, pa nema mogućnosti zlouporabe osobnih podataka, jer se ne radi o namjeri javne objave istih nego o razmatranju tih podataka u svrhu obavljanja poslova koji su mu povjereni kao Općinskom vijećniku, smatramo potrebnim naglasiti da Općinski vijećnici u svom radu mogu postavljati vijećnička pitanja te bi im traženi podaci iz djelokruga rada Općine trebali biti dostupni temeljem odredbi općih akata Općine odnosno Poslovnika Općinskog Vijeća Općine, a ukoliko su im po takvom propisu isti nedostupni potrebno je naglasiti da za područje primjene propisa koji se odnose na rad lokalne i područne (regionalne) samouprave nije nadležna Povjerenica za informiranje već Ministarstvo uprave. Isto tako, vezano za navode žalitelja o tome da tijelo javne vlasti ne posjeduje opće akte kojima je regulirano ostvarivanje pojedinih prava iz sustava socijalne skrbi (iz dostavljene dokumentacije u žalbenom postupku proizlazi da Općina Gradište iste posjeduje), posebno se naglašava da nije u nadležnosti Povjerenice za informiranje da utvrđuje obvezu tijelima javne vlasti na posjedovanje ili neposjedovanje informacija te da li je neka dokumentacija tijela javne vlasti u skladu sa zakonskim ili podzakonskim propisima i slično.

Naime, sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama Općinski vijećinici ne mogu biti stavljeni u povoljniji položaj u odnosu na ostale korisnike sukladno načelu javnosti i slobodnog pristupa iz članka 6. navedenog Zakona. Tijela javne vlasti su po zahtjevu korisnika u obvezi utvrditi posjeduju li ili ne zatraženu informaciju odnosno može li se ista sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti svim korisnicima koji bi je zatražili, bez iznimke, a koju isti ukoliko im je pristup informaciji omogućen, ako to žele dobivenu informaciju mogu javno iznositi, sukladno načelima jednakosti iz članka 8. i raspolaganja informacijom iz članka 9. istog Zakona.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                            POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.