KLASA: UP/II-008-07/17-01/1

URBROJ: 401-01/04-17-4

Zagreb, 22. ožujka 2017. godine

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ………, izjavljene protiv rješenja Prekršajnog suda u Vukovaru, Broj: Su-313/16 od 30. prosinca 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ……… izjavljena protiv rješenja Prekršajnog suda u Vukovaru, br. Su-313/16 od 30. prosinca 2016. godine kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 3., Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da prvostupanjsko tijelo smatra da nema osnove za dopunu informacije.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnom navodi da ima pravni interes doznati kretanje i podatke o izvršenju predmeta za koje je bila zadužena od dana prispijeća na sud pa sve do naredbe za izvršenje. Navodi da je za izvršenje zadužen sudac izvršenja i još dva službenika koji rade u referadi te da spis za vrijeme izvršenja dobije novi broj IKP, te se ponovno dostavlja u referadu suca. Navodi da njezinu zahtjevu od 02. i 05. prosinca 2016. godine nije udovoljeno, već je u formi dopisa obaviještena da takve informacije posjeduje i da su joj vidljive kroz osnovni broj predmeta upisnika JCMS. Dalje ističe da nije tražila uputu o kretanju spisa, već je tražila konkretno podatak za određenog osuđenika gdje je donijela pravomoćnu presudu o broju predmeta IKP koji je broj predmet dobio na izvršenju. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba nije osnovana.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 02. prosinca 2016. godine tražila podatak o broju predmeta izvršenja (IKP) za sljedeće predmete u kojima je postupala kao sudac: Pp1.J-437/14, PpP-1146/16, PpJ-654/16, PpG-381/16, PpG-299/16, PpG-318/16, PpP-1795/16, PpP-898/16, PpJ-174/16, PpP-1715/16, PpJ-775/16, PpP-1789/16, PpP-1138/16, PpP-1128/16, PpP-967/16, PpG-112/16, PpP-1265/16, PpG-334/16, PpP-1791/16, PpP-1280/16, PpuJ-289/15, PpJ-575/16, PpJ-291/16, PpG-354/16, PpP-378/15, PpP-1553/16, PpJ-586/16, PpG-101/16, PpG-99/16, PpJ-189/15, PpJ-461/16, PpJ-732/15, PpJ-206/15, PpJ-166/15, PpJ-716/16, PpJ-716/16, Ppu G-293/15, Ppu G-282/15, PpuP-236/16, Pp1.J-205/15, Pp1.J-54/15, PpG-277/16, PpJ-106/16, PpP-1163/16, PpJ-159/16, Ppu G-146/16, PpP-118/16, PpP-915/16, PpP-435/16, Ppu P-163/16, Pp J-539/16 i Pp P-906/16.

Također je utvrđeno da je dana 05. prosinca 2016. godine žaliteljica zatražila izvješće kad je i je li od strane Odjela izvršenja suda poslan zahtjev Policijskoj postaji Vukovar radi izvršenja zaštitnih mjera.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje po žalbi žaliteljice.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Sukladno članku 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Člankom 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih za ostvarivanje nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao niti stvaranje nove informacije.

Prema odredbi članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. ovog Zakona.

Iz pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da su traženi podaci žaliteljici dostupni i vidljivi u upisniku JCMS kroz osnovni broj predmeta u kojem je žaliteljica donijela odluke, te joj je dostavljena uputa Stalnog verifikacijskog tijela sustava JCMS-a, iz kojeg razloga nema osnove za dopunu informacije.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen dokument pod nazivom „Izvanprocesno ažuriranje predmeta“.

Uvidom u navedeni dokument utvrđeno je da je u istom navedeno ime okrivljenika te da je u desnom kutu dokumenta naveden broj izvršenja IKP za navedeni predmet. Iz detalja predmeta razvidno je da je isti predmet vezan za predmet PpJ-550/15, a koji je predmet zahtjeva žaliteljice od 05. prosinca 2016. godine.

Također je razvidno da se u detaljima predmeta navode datum izvršnosti odluke, datum zastare, datum pravomoćnosti odluke, opis izvršene mjere te datum izvršenja iste.

Neovisno o navedenom, ističe se da žaliteljica svojim zahtjevom od 05. prosinca 2016. godine traži izvješće vezano za predmet broj PpJ-550/15, a sukladno članku 18. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama traženje objašnjenja odnosno izvješća ne smatra se zahtjevom za pristup informacijama, posebno imajući u vidu definiciju informacije iz članka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Sukladno članku 23. stavku 1. točki 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je u slučaju iz članka 18. stavka 5. Zakona tijelo javne vlasti dužno izvijestiti korisnika da se njegov podnesak ne smatra zahtjevom za pristup informacijama, te ga uputiti na način ostvarivanja njegova prava.

Imajući u vidu činjenicu da je žaliteljica dopisom prvostupanjskog tijela, Broj: Su-313/16 od 15. prosinca 2016. godine obaviještena o tome da su joj zatražene informacije dostupne kroz sustav JCMS, nije od utjecaja činjenica da je prvostupanjsko tijelo podnesak žaliteljice pogrešno smatralo zahtjevom za pristup informacijama.

U odnosu na zahtjev žaliteljice od 02. prosinca 2016. godine ističe se sljedeće.

Sukladno članku 2. Pravilnika o radu u sustavu JCMS („Narodne novine“, 71/15, 123/15) sustav JCMS je jedinstveni informacijski sustav za upravljanje i rad na sudskim predmetima koji se sastoji od standardne aplikacije, računalne i telekomunikacijske opreme i infrastrukture, sistemske programske opreme i alata, te svih podataka koji se tim sustavom unose, pohranjuju i prenose iz svih vrsta upisnika na prekršajnim sudovima i Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske.

Prema članku 4. Pravilnika o radu u sustavu JCMS osoba ovlaštena za pristup JCMS je, između ostalih, korisnik sustava JCMS, a jedan od korisnika sustava JCMS je sudac i sudski savjetnik (rješavatelj) sukladno članku 8. stavku 3. točki 2. Pravilnika o radu u sustavu JCMS.

Člankom 12. Pravilnika o radu u sustavu JCMS propisano je da je rješavatelj zadužen za predmet dužan nadzirati točnost unesenih podataka u sustav JCMS, te poduzimati mjere potrebne za osiguranje točnosti i ažurnosti unesenih podataka.

Osim toga, sukladno članku 71. stavku 1. Pravilnika o radu u sustavu JCMS korisnicima sustava su u svakom trenutku dostupna upravljačka izvješća koja mogu kreirati u skladu s potrebama suda, a sukladno stavku 2. istog članka propisano je da sustav JCMS može generirati i izvješće o kretanju riješenosti predmeta.

Kako se sukladno članku 72. Pravilnika o radu u sustavu JCMS u sustav JCMS unosi i podatak o promjeni upisnika, te kako je Povjerenici za informiranje dostavljeno gore opisan dokument pod nazivom „Izvanprocesno ažuriranje predmeta“ za predmet PpJ-550/15, a u kojem se vidi i oznaka IKP za isti, za zaključiti je da su tražene informacije, odnosno brojevi predmeta IKP žaliteljici dostupni kroz predmetni sustav JCMS.

Neovisno o navedenom, treba naglasiti da se prilikom primjene Zakona o pravu na pristup informacijama polazi od načela jednakosti propisanog člankom 8. navedenog Zakona, što znači da ako se temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama korisniku pruža informacija, ista informacija se mora pružiti bilo kojem korisniku koji bi podnio predmetni zahtjev.

To u konkretnom slučaju znači da Povjerenica za informiranje u žalbenom postupku mora ispitati bi li trećoj osobi, koja nema nikakav pravni interes, trebalo omogućiti pristup traženoj informaciji (odnosno prevladava li javni interes za istom), ili u konkretnom slučaju prevladava potreba za zaštitom prava na ograničenje.

Kako žaliteljica u svom zahtjevu za pristup informacijama traži podatke o broju predmeta oznake IKP, Povjerenica za informiranje ističe da sama informacija o broju predmeta izvršenja IKP ne predstavlja informaciju od javnog značaja, posebno imajući u vidu da je sukladno Pravilniku o radu u sustavu JCMS jasno navedeno tko su osobe ovlaštene za pristup sustavu JCMS, a među kojima su rješavatelj predmeta, i vanjski korisnici, a što uključuje stranke, njihove punomoćnike i zastupnike te druge osobe kojima je odobren uvid u spis u papirnatom obliku (članak 124. stavak 1. Pravilnika o radu u sustavu JCMS).

Dakle, kada bi treća osoba, izvan kruga gore navedenih osoba, zatražila podatak o broju IKP predmeta, u tom slučaju bi prevladavala potreba za zaštitom osobnih podataka sudionika tog prekršajnog postupka za koji se podatak traži, jer bi se davanjem navedene informacije činio dostupnim i podatak o tome da su određenom osuđeniku izrečene određene zaštitne mjere.

Osim toga, svrha Zakona o pravu na pristup informacijama nije u tome da se informacija daje samo određenom krugu korisnika, već se polazi od načela da se takva informacija (koja je od javnog značaja) može javno iznositi sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, a što očito nije slučaj u ovom postupku.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješavanje stvari.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                            POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.