KLASA: UP/II-008-07/17-01/140
URBROJ: 401-01/04-17-2
Zagreb, 23. ožujka 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ……… iz Lepoglave, ………, izjavljene protiv rješenja Grada Lepoglave, KLASA: UP/I-008-01/16-01/11, URBROJ: 2186/016-04/1-17-2 od 20. siječnja 2017. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ……… izjavljena protiv rješenja Grada Lepoglave, KLASA: UP/I-008-01/16-01/11, URBROJ: 2186/016-04/1-17-2 od 20. siječnja 2017. godine
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem djelomično je odbačen zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) u dijelu pod točkama b), c), d) i e) zahtjeva za pristup informacijama temeljem članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što prvostupanjsko tijelo, nakon što je zaprimilo ispravljeni zahtjev, smatra da se ne može sa sigurnošću utvrditi koje informacije žalitelj traži.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da službenica za informiranje ne razumije njegov upit u pisanom obliku. Ističe da traži preciznu specifikaciju troškova koje gradskom proračunu radi zamjenik gradonačelnika. Izražava sumnju da su navedeni troškovi vrlo veliki i da su napravljeni za stranačke obaveze i privatne troškove. Navodi da su predmetni troškovi disperzirani na drugim knjigovodstvenim karticama poslovnih partnera. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 13. prosinca 2016. godine, ispravljenim 05. siječnja 2017. godine, za vremenske intervale od 01. lipnja 2013. godine do 31. prosinca 2016. godine tražio dostavu sljedećih informacija:
a) svi troškovi koji su prikazani na knjigovodstvenoj kartici poslovnog partnera – zamjenika gradonačelnika
b) svi troškovi koje je napravio osobno zamjenik gradonačelnika, a prikazani su na Knjigovodstvenim karticama drugih partnera
c) svi troškovi koji su napravile druge osobe uz dogovor i uz naputak zamjenika gradonačelnika
d) svi troškovi koje je napravio zamjenik gradonačelnika u okolnostima kada je za dostavljene račune tražio direktnu isplatu njemu osobno
e) sve izdatke i isplate koje se tiču zamjenika gradonačelnika, a prikazane su preko Analitičkih konto kartica
Uvodno se ističe da je u odnosu na točku a) zahtjeva za pristup informacijama žalitelja, dopisom prvostupanjskog tijela, KLASA: 008-01/16-01/19, URBROJ: 21868016-0471-17-2 od 20. siječnja 2017. žalitelju dostavljena tražena informacija, odnosno knjigovodstvene kartice zamjenika gradonačelnika za razdoblje od 01. siječnja 2014. godine do 31. prosinca 2016. godine, a iz povratnice koja prileži spisu utvrđeno je da je žalitelj predmetni dopis zaprimio dana 25. siječnja 2017. godine.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis predmeta na odlučivanje po žalbi žalitelja u odnosu na točke b), c), d) i e) zahtjeva za pristup informacijama.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 20. stavkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će u slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti bez odgode pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od pet dana od dana zaprimanja poziva za ispravak. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, a na temelju dostavljenog se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, tijelo javne vlasti odbacit će rješenjem zahtjev.
Prema članku 23. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti rješenjem će odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo djelomično odbacuje zahtjev žalitelja, iz razloga što smatra da se iz istog ne može utvrditi koje točno informacije žalitelj traži u svom zahtjevu.
Uvidom u ispravljeni zahtjev za pristup informacijama od 05. siječnja 2017. godine utvrđeno je da žalitelj u bitnom traži podatak o svim troškovima koje je napravio zamjenik gradonačelnika. Imajući u vidu da je odredbom članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da će tijelo javne vlasti zahtjev odbaciti samo ako se ne može sa sigurnošću utvrditi o kojoj se traženoj informaciji radi, Povjerenica za informiranje smatra da navedenu zakonsku odredbu treba tumačiti restriktivno, u korist podnositelja zahtjeva, a ne na njegovu štetu.
Činjenica što korisnik traži informaciju o svim troškovima zamjenika gradonačelnika ne znači da je takav zahtjev nerazumljiv, jer po logici stvari podnositelj ne može konkretno precizirati sve okolnosti u kojem je zamjenik gradonačelnika napravio trošak.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Dakle, prvostupanjsko tijelo je bilo dužno povodom zahtjeva žalitelja utvrditi na koji način se vodi evidencija o troškovima koje je učinio zamjenik gradonačelnika, odnosno utvrditi ima li u posjedu informacije na način kako to žalitelj traži, vodeći se pri tome činjenicom da pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti.
Slijedom navedenog, Povjerenica za informiranje smatra da je u konkretnom slučaju pogrešno primijenjena odredba članka 20. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, koji su navedeni u ovom rješenju, a ne onih koji su navedeni u osporenom rješenju.
Iako je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo materijalno pravo navedeno nije od utjecaja na zakonitost odluke, iz razloga što je pobijano rješenje na zakonu osnovano iz sljedećih razloga.
Dopisom Povjerenice za informiranje, KLASA: 008-04/17-01/78, URBROJ: 401-01/04-17-2 od 15. veljače 2017. godine od prvostupanjskog tijela je zatraženo da se očituje o načinu vođenju podataka o trošku zamjenika gradonačelnika koje žalitelj traži pod točkama b) do e) zahtjeva za pristup informacijama.
Iz očitovanja prvostupanjskog tijela, KLASA: UP/I-008-01/16-01/11, URBROJ: 2186/016-04/1-17-4 od 09. ožujka 2017. godine u bitnom proizlazi da se podaci o troškovima zamjenika gradonačelnika vode u knjigovodstvenoj evidenciji grada Lepoglave na sljedeći način: a) rashodi za zaposlene temeljem propisanih evidencija po šifri zaposlenika (IP obrazac, DNR obrazac, JOPPD obrazac) i b) rashodi za službena putovanja temeljem obračunatih i isplaćenih troškova službenih putovanja na analitičkoj kartici zaposlenika (Knjigovodstvena kartica poslovnog partnera). Osim toga u navedenom dopisu se također navodi da Grad Lepoglava ima propisani proces „Postupak stvaranja ugovornih obveza“, a u prilogu istog dostavljen je dokument „Postupak stvaranja ugovornih obveza“, kojima je detaljno razrađen postupak sklapanja ugovora.
Također se navodi da se rashodi vode prema računima dobavljača, a dostavljen je i dokument pod nazivom „Proces zaprimanja, likvidacije i plaćanja računa“. Zaključno se navodi da zamjenik gradonačelnika nije ispostavio niti jedan račun za isporuku robe, usluga ili radova na Grad Lepoglavu.
Posebno se ističe da je žalitelj u svom zahtjevu izričito naveo da predmet njegova zahtjeva nisu novčani izdaci s osnova plaće zamjenika gradonačelnika, a iz dopisa prvostupanjskog tijela, KLASA: 008-01/16-01/19, URBROJ: 21868016-0471-17-2 od 20. siječnja 2017. proizlazi da su žalitelju dostavljene knjigovodstvene kartice zamjenika gradonačelnika za razdoblje od 01. siječnja 2014. godine do 31. prosinca 2016. godine.
Dakle, iz navedenog proizlazi da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje informacije koje žalitelj traži u svom zahtjevu pod točkama b) do e), pa je pravilnom primjenom odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo odbaciti zahtjev žalitelja u navedenom dijelu.
Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.