KLASA: UP/II-008-07/15-01/303
URBROJ: 401-01/04-17-4
Zagreb, 20. ožujka 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13) povodom žalbe ………, ……… i ………, koje zastupa odvjetnik ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko dalmatinske, Broj: 511-12-01-UP/I-1/7-2-2015 od 09. srpnja 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Broj: 511-12-01-UP/I-1/7-2-2015 od 09. srpnja 2015. godine.
2. Djelomično se odobrava ………, ……… i ……… pravo na pristup dopisu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko-dalmatinske Broj: 511-12-14-2382/2017 od 21. veljače 2017. godine na način da se prekrije odgovor prvostupanjskog tijela pod točkom 5.
3. Nalaže se Ministarstvu unutarnjih poslova, Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ………, ……… i ……… (u daljnjem tekstu: žalitelji) temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da se u konkretnom slučaju radi o zaštićenim osobnim podacima.
Protiv navedenog rješenja žalitelji su pravovremeno uložili žalbu u kojoj u bitnom navode da je prvostupanjsko tijelo olako odbilo zahtjev žalitelja bez da je uopće primijenilo postupovne odredbe. Suprotno utvrđenjima prvostupanjskog tijela, navode da informacije koje su žalitelji tražili u zahtjevu nisu strogo osobni podaci, nego podaci vezani uz službu navedenih osoba. Također navode da je u konkretnom slučaju povrijeđeno načelo materijalne istine koja u konkretnom slučaju nije utvrđena. Smatraju da je povrijeđena odredba članka 49. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine, 47/09) kojom je propisana dužnost upravnog tijela da brižljivo i savjesno ocijeni dokaze u postupku. Ističu da je prvostupanjsko tijelo povrijedilo odredbu članka 47. Zakona o općem upravnom postupku jer smatraju da je prvostupanjsko tijelo žalitelje trebalo pozvati na dodatno očitovanje ako je imalo kakvih dvojbi vezano uz zahtjev žalitelja. Smatraju da je prvostupanjsko tijelo povrijedilo odredbu članka 51. Zakona o općem upravnom postupku jer nije provelo nikakav ispitni postupak. Također ističu da su u konkretnom slučaju povrijeđene odredbe članka 52., 58., 70 i 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku. Navode da je ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja jer prvostupanjsko tijelo nije utvrdilo sve relevantne činjenice. Zaključno navode da su im traženi podaci potrebni radi pokretanja sudskih postupaka protiv osoba navedenih u zahtjevu. Predlažu da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da su žalitelji zahtjevom za pristup informacijama od 24. lipnja 2015. godine zatražili sljedeće informacije:
1. Je li ……… (………), OIB: ………, rođen ……… u ………, ………, sa prijavljenim prebivalištem u ………, ………, ……… djelatnik Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko dalmatinske i ako jest na kojem radnom mjestu i kojoj dužnosti?
2. Da li ……… (sa pobližim podacima navedenim u točki 1. ovog Zahtjeva) od strane Ministarstva unutarnjih poslova prima kakvu naknadu za odvojeni život, putni trošak ili kakav drugi materijalni primitak zbog toga što prebiva na adresi ………, ………, ………i ako jeste, za koje razdoblje, te u kojem mjesečnom iznosu?
3. Je li ……… iz ………, ……… ili neke druge adrese (ostali podaci podnositeljima nisu poznati), djelatnik Policijske uprave splitsko dalmatinske i ako jest, na kojem radnom mjestu i na kojoj dužnosti?
4. Da li je vođen kakav stegovni postupak protiv djelatnika Policijske uprave splitsko-dalmatinske ……… i ako jeste, kada, zbog čega i kakav je okončan, te da li je u tom postupku, u svojstvu svjedoka i po čijem prijedlogu, sudjelovao i ……… (pobliži podaci navedeni u točki 1. ovog zahtjeva)?
U žalbenom postupku spis je dostavljen Povjerenici za informiranje na nadležno postupanje.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. Zakona.
Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2. i 3. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
U konkretnom slučaju, iz obrazloženja pobijanog rješenja, odnosno priloženog testa razmjernosti i javnog interesa proizlazi da nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa prevladava potreba za zaštitom osobnih podataka u odnosu na javni interes.
Ispitujući pravilnu provedbu testa razmjernosti i javnog interesa, Povjerenica za informiranje smatra da se navedeni zaključak prvostupanjskog tijela ne može prihvatiti iz sljedećih razloga.
Člankom 46. Zakona o policiji propisano je da je (“Narodne novine”, 34/11, 130/12, 89/14, 151/14, 33/15) odlučivanje o prijmu, rasporedu, izboru, imenovanju, razrješenju, premještaju, plaći, drugim pravima, obvezama i odgovornostima te prestanku službe policijskog službenika upravna stvar.
Pored svega, navedenog osobe koje su zaposlene u Ministarstvu unutarnjih poslova dobivaju plaću iz državnog proračuna, pa je logično da postoji i interes javnosti da zna u što se troše državna sredstva i tko su te osobe i koje poslove obavljaju.
Osim toga, činjenica da su žalitelji u zahtjevu naveli osobne podatke osoba za koje traže podatke o zaposlenju u Ministarstvu unutarnjih poslova (adresa i osobni identifikacijski broj) ne dovodi do zaključka da se istim treba uskratiti podatak o zaposlenju osobe,
Naime, navedeni podaci su žaliteljima očito poznati iz postupka koji vodi žaliteljica ……… protiv ……… pred Općinskim sudom u Splitu, radi smetanja posjeda, jer iz zapisnika od 01. lipnja 2015. godine jasno proizlazi da je ……… u svom iskazu naveo da je zaposlen kod prvostupanjskog tijela, a koji podatak je isti bio dužan dati kao okrivljenik u kaznenom postupku u smislu članka 272. Zakona o kaznenom postupku (“Narodne novine”, 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152714).
S obzirom da žalitelji podatak o zaposlenju traže radi pokretanja sudskih sporova (a što nije niti relevantno prema odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama), Povjerenica za informiranje smatra da se očitovanje prvostupanjskog tijela o tome je li određena osoba (za koju je naveden osobni identifikacijski broj) njihov zaposlenik ne predstavlja kršenje odredaba Zakona o zaštiti osobnih podataka (“Narodne novine”, 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12), jer se u konkretnom slučaju radi o obrađivanju osobnih podataka u skladu sa svrhom u koju su prikupljeni prema članku 6. stavka 2. Zakona o zaštiti osobnih podataka.
Slijedom navedenog, Povjerenica za informiranje smatra da nema zapreke da se žaliteljima dostavi podatak o tome jesu li ……… i ……… zaposlenici Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko dalmatinske.
U odnosu na dio zahtjeva žalitelja pod točkom 2. u dijelu u kojem se traži podatak o eventualnoj isplati naknade za odvojeni život, ističe se sljedeće.
Člankom 58. stavkom 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike od 03. kolovoza 2013. godine (“Narodne novine” 104/2013) propisano je da službeniku i namješteniku pripada naknada za odvojeni život od obitelji ako zbog mjesta rada, različitog od prebivališta njegove obitelji, živi odvojeno od obitelji.
Odredbom članka 3. Dodatka III Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike od 28. srpnja 2016. godine (“Narodne novine” 71/2016) propisano je da isti vrijedi do sklapanja novog kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, a najdulje do 01. kolovoza 2017. godine.
Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Kako eventualna isplata naknade za odvojeni život predstavlja raspolaganje javnim sredstvima u smislu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, ista mora biti dostupna javnosti, odnosno žaliteljima, bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, s obzirom da ista ne predstavlja klasificirani podatak.
Što se tiče dijela zahtjeva u kojem se traži informacija o tome je li vođen stegovni postupak protiv ………, te je li u navedenom postupku, i po čijem prijedlogu sudjelovao ………, Povjerenica za informiranje smatra da primjenom odredaba Zakona o pravu na pristup informacijama žaliteljima nije moguće omogućiti pristup traženoj informaciji iz sljedećih razloga.
Prilikom primjene Zakona o pravu na pristup informacijama polazi se od načela jednakosti propisanog člankom 8. navedenog Zakona, što znači da bi svakom korisniku pod jednakim uvjetima morala biti dostupna informacija, odnosno da bi isti bili ravnopravni u ostvarivanju navedenog prava.
To u konkretnom slučaju znači da bi se žalitelji mogli pozivati na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama samo u slučaju ako bi se pristup zatraženoj informaciji mogao omogućiti bilo kojoj trećoj osobi. Imajući u vidu činjenicu da žalitelji traže navedeni podatak radi osporavanja iskaza navedene osobe, odnosno radi eventualnog pokretanja sudskih postupaka, treba istaknuti da u konkretnom slučaju načelno ne bi prevladavao javni interes kada bi navedeni podatak tražila treća osoba koja nema pravni interes za traženje takve informacije, već bi prevladavao potreba za zaštitom osobnih podataka navedenih osoba.
Dakle, kako treća osoba ne bi mogla ostvariti uvid u informacije koje žalitelj traži sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, tada se niti žalitelji ne mogu s uspjehom pozivati na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, zbog gore opisanog načela jednakosti.
S obzirom da je u konkretnom slučaju Povjerenici za informiranje dostavljena i navedena informacijama, zajedno sa gore navedenim informacijama kojima je žaliteljima omogućen pristup, valjalo je žaliteljima djelomično omogućiti pravo na pristup dopisu Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave splitsko dalmatinske, Broj: 511-12-14-2382/2017 od 21. veljače 2017. godine na način da se prekrije odgovor prvostupanjskog tijela pod točkom 5.
Međutim, činjenica što žalitelji ne bi imali pravo na pristup navedenoj informaciji sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup na informacijama, ne znači da isti, kao stranke u određenom postupku protiv ……… ne bi imali pravo tražiti navedenu informaciju od prvostupanjskog tijela, isključivo za svrhe tog postupka.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama valjalo riješiti kao pod točkom 1., 2. i 3. izreke.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.