KLASA: UP/II-008-07/16-01/234

URBROJ: 401-01/04-17-4

Zagreb, 07. ožujka 2017. godine

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ……… iz Vodica, ………, izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva LEĆ d.o.o., Urbroj: VI-15/04/16-1/2 od 25. travnja 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje trgovačkog društva LEĆ d.o.o., Urbroj: VI-15/04/16-1/2 od 25. travnja 2016. godine u dijelu pod točkom II izreke.

2. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslici Ugovora o radu između Skupštine društva LEĆ d.o.o i direktora društva od 29. srpnja 2014. godine na način da se na istom prekrije adresa i vlastoručni potpis direktora društva.

3. Odobrava se ……… pravo na pristup preslici Rekapitulacije od 1. 2015. do 12. 2015. godine za direktora društva od 25. travnja 2016. godine.

4. Nalaže se trgovačkom društvu LEĆ d.o.o. da postupi sukladno točki 2. i 3. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem djelomično je odbijen zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da se u konkretnom slučaju radi o zaštićenim osobnim podacima.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da mu je uskraćeno zakonom priznato pravo na pristup informacijama. Navodi da je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje jer je pri provođenju testa razmjernosti i javnog interesa propustilo utvrditi da je Grad Vodice jedini osnivač i član trgovačkog društva LEĆ d.o.o., te samim tim se svako izdvajanje za plaću može smatrati trošenjem javnih sredstava. Posebno ističe da je tražio samo podatke o godišnjoj bruto plaći, a nikako osobne podatke poput imena, prezimena i adrese. Dalje navodi da je pogrešno primijenjena odredba članka 16. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer u konkretnom slučaju zasigurno prevladava javni interes u odnosu na zaštitu osobnih podataka. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 11. travnja 2016. godine zatražio sljedeće informacije:

1. podatak o trenutnom broju zaposlenih na određeno i neodređeno vrijeme s naznakom naziva radnog mjesta, pripadajućeg koeficijenta, uvećanja koeficijenta (predviđenih člankom 66. Pravilnika o radu), osnovicu kao i broj izvršitelja za svako radno mjesto

2. podatak o visini plaće direktora, te svih ostalih dodataka (dodataka za uspješnost, visina otpremnine i sl.), ukoliko su isti ugovoreni ugovorom o radu ili propisani nekim općim aktom, te kao dokaz za ovu točku moli preslik ugovora o radu

3. podatak o ukupnim izdacima za bruto plaću i eventualne dodatke na plaću direktora u razdoblju od 01. siječnja 2015. godine do 31. prosinca 2015. godine

4. tabelu relativnih odnosa svih radnih mjesta za koju sukladno članku 67. Pravilnika o radu navedeno da je donosi direktor, a koja nije objavljena na mrežnim stranicama trgovačkog društva.

Nadalje je utvrđeno da je rješenjem prvostupanjskog tijela, Urbroj: VI-15/04/16-1/2 od 25. travnja 2016. godine prihvaćen zahtjev žalitelja u dijelu pod točkom 1. i 4. zahtjeva za pristup informacijama, dok je odbijen u odnosu na točke 2. i 3. zahtjeva (točka II izreke pobijanog rješenja), a koje su predmet žalbenog postupka.

U žalbenom postupku spis je dostavljen Povjerenici za informiranje na nadležno postupanje.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. Zakona.

Odredbom članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

U konkretnom slučaju, iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da bi  dostava ugovora o radu za konkretnu osobu značila grubo kršenje odredaba Zakona o zaštiti osobnih podataka i Zakona o radu, kojima je cilj zaštita privatnosti radnika, te da iz provedenog testa razmjernosti proizlazi da ne prevladava javni interes u odnosu na potrebu zaštite osobnih podataka, s obzirom da se plaća za većinu zaposlenika osigurava iz vlastitih sredstava društva.

Navedeni zaključak prvostupanjskog tijela ne može se prihvatiti iz sljedećih razloga.

Uvidom u sudski registar za društvo LEĆ d.o.o. utvrđeno je da jedini član i osnivač navedenog društva Grad Vodice, dakle nedvojbeno proizlazi da je LEĆ d.o.o. tijelo javne vlasti u smislu članka 5. stavka 1. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Kako je osnivač navedenog društva jedinica lokalne samouprave za koju vrijedi načelo transparentnosti u djelovanju, tada se po logici stvari isto odnosi i na prvostupanjsko tijelo koje je osnovano od strane jedinice lokalne samouprave. Suprotno stavu prvostupanjskog tijela, Povjerenica za informiranje smatra da sama činjenica što se prvostupanjsko tijelo dijelom financira iz vlastitih sredstava, a dijelom iz proračuna jedinice lokalne samouprave, ne znači da se u konkretnom slučaju ne radi o potrošnji javnih sredstava.

Prihvaćanje suprotnog stajališta značilo bi izbjegavanje primjene odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, jer bi jedinica lokalne samouprave osnivanjem trgovačkih društava radi obavljanja djelatnosti iz svog djelokruga mogla primjerice tvrditi da sva trgovačka društva se u većem dijelu financiraju svojim sredstvima, pri tome očito gubeći iz vida činjenicu da im je tu poziciju na tržištu upravo omogućila jedinica lokalne samouprave kao tijelo javne vlasti, i da je djelatnost koju obavljaju u općem interesu.

Naime, riječ je o informacijama  za koje bi žalitelj i svaka druga osoba imala pravo saznanja jer se radi o tijelu javne vlasti u vlasništvu jedinice lokalne samouprave čije zapošljavanje kao i trošenje sredstava radi transparentnog rada tijela bi trebalo biti dostupno javnosti u skladu s ciljem Zakona o pravu na pristup informacijama. Budući da su opis poslova radnog mjesta, iznos bruto plaće i ostala prava radnika koja se navode u ugovorima podaci koji su vezani za radna mjesta u tijelu javne vlasti čiji rad treba biti otvoren i javan, očito je da otvorenosti i javnosti rada tijela pridonosi i transparentnost takvih podataka.

Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ako tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostalo dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

Uvidom u dostavljeni ugovor o radu za direktora društva LEĆ d.o.o. utvrđeno je da isti sadrži sljedeće osobne podatke: ime i prezime, adresu i vlastoručni potpis.

U žalbenom postupku Povjerenica za informiranje razmotrila je mogućnost dostavljanja žalitelju cjelovite informacije, a s obzirom da ista sadrži osobne podatke direktora društva.

Uvidom u internetsku stranicu www.leć.hr utvrđeno je da je na istoj objavljen podatak o imenu i prezimenu direktora društva, iz kojeg razloga Povjerenica za informiranje smatra da nije potrebno štititi navedeni osobni podatak.

U odnosu na vlastoručni potpis i adresu direktora društva, Povjerenica za informiranje smatra da u odnosu na navedene osobne podatke ne prevladava javni interes, već potreba za zaštitom navedenih podataka, a i sam žalitelj u svom zahtjevu navodi da ne traži osobne podatke poput adrese direktora.

Slijedom navedenog, valjalo je omogućiti žalitelju uvid u ugovor o radu za direktora društva na način da se prekriju podaci o adresi direktora te vlastoručni potpis istog.

Što se tiče dijela zahtjeva u kojem se traži podatak o bruto plaći direktora i eventualne dodatke na istu u razdoblju od 01. siječnja 2015. godine do 31. prosinca 2015. godine, Povjerenica za informiranje smatra da navedena informacija predstavlja informaciju o raspolaganju javnim sredstvima koja je dostupna javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. stavku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je na temelju članka 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama valjalo riješiti kao pod točkom 1., 2., 3. i 4. izreke.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                            POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.