KLASA: UP/II-008-07/16-01/264
URBROJ: 401-01/04-17-6
Zagreb, 03. ožujka 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe Udruge stanara Nova Kila – Split, ………., Split, zastupane po tajniku ………, izjavljene protiv rješenja Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, KLASA: 032-02/16-05/5, URBROJ: 356-01/16-4 od 31. ožujka 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba Udruge stanara Nova Kila – Split izjavljena protiv rješenja Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, KLASA: 032-02/16-05/5, URBROJ: 356-01/16-4 od 31. ožujka 2016. godine kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama Udruge stanara Nova Kila – Split (u daljnjem tekstu: žaliteljica) iz razloga što prvostupanjsko tijelo smatra da se u konkretnom slučaju ne radi o traženju koje udovoljava zakonskim obilježjima iz članka 23. stavka 5. i članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, vezano uz definiranje sadržaja „informacija“.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj u bitnom navodi da je prvostupanjsko tijelo dužno kupcima pružiti postupak izračuna netto korisne površine stana po m2 za stambeno naselje na Kili 3 i 4, odnosno točno obrazložiti zašto i kako je došlo do povećanja cijene stana na Kili 3 za 25,53 EUR/m2, odnosno na Kili 4 za 49,99 EUR/m2. Smatra da je neprihvatljivo da javna agencija APN koji je kao javni ili državni investitor prodao stanove kupcima, ugovorio cijenu, sukladno ugovoru i povećao istu, ne želi dati podatke kako je došlo do formiranja konačne cijene. Također osporava stav prvostupanjskog tijela da se predmetni zahtjev ne može smatrati zahtjevom za pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 22. veljače 2016. godine tražila sljedeće informacije:
1. Detaljan postupak izračuna cijene neto korisne površine za stan po m2 za Kilu 3,
2. Presliku dokaza vjerodostojne isprave (račune) ili ovjereni obračun, odluku, propis i sl. temeljem kojeg je došlo do povećanja cijene neto korisne površine stana po m2 za Kilu 3,
3. Kolika je konačna cijena neto korisne površine stana po m2 u zgradama Kila 4,
4. Detaljan postupak izračuna cijene neto korisne površine stana po m2 za Kilu 4,
5. Presliku dokaza vjerodostojne isprave (račune) ili ovjereni obračun, odluku, propis i sl. temeljem kojeg je, tj. ako je, došlo do promjene cijene za Kilu 4, navedeno pod 3.
Dopisom, KLASA: 032-02/16-05/5, URBROJ: 356-01/16-2 od 07. ožujka 2016. godine prvostupanjsko tijelo dostavilo je žaliteljici očitovanje u odnosu na sve točke zahtjeva, na način da je za upite pod točkom 1. i 4. dostavljen tablični prikaz, za upite pod točkom 2., 3. i 5. zahtjeva dostavljeno je očitovanje iz kojeg proizlazi konačna cijena m2 za stanove za Kilu 3 i 4. i koliko je navedena cijena povećana u odnosu na početnu.
Dana 22. ožujka 2016. godine žaliteljica je tražila dopunu informacije, s obzirom da smatra da je odgovor prvostupanjskog tijela KLASA: 032-02/16-05/5, URBROJ: 356-01/16-2 od 07. ožujka 2016. godine nepotpun, tražeći detaljan postupak izračuna cijene neto korisne površine stana po m2 za Kilu 3 i 4.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis predmeta na odlučivanje po žalbi žalitelja.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Odredbom članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama traženje uvida u cjelokupni spis predmeta, objašnjenja ili uputa vezanih uz ostvarivanje prava nekog prava ili izvršavanje obveze, izrade analize ili tumačenja nekog propisa, kao niti stvaranje nove informacije.
Sukladno odredbi članka 24. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama ako korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njezin ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije.
Uzimajući u obzir sve navedeno, potrebno je ukazati na sljedeće.
Povjerenica za informiranje smatra pravilnim zaključak prvostupanjskog tijela da se u konkretnom slučaju primjenjuje odredba članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup inforamcijama, a iz sljedećih razloga.
Iz dopisa prvostupanjskog tijela Klasa: 032-02/16-05/5, Urbroj: 356-01/16-6 od 24. svibnja 2016. godine upućenog Povjerenici za informiranje proizlazi da traženje detaljnog izračuna cijene predstavlja stvaranje nove informacije jer se postupak izračuna cijene neto korisne površine stana po m2 dobije programskim rješenjem na način da se svaki pojedinačni trošak na zgradi (izrada projektne dokumentacije, troškovi građenja, troškovi zemljišta, komunalnog doprinosa, tuljca za kamen temeljac, građevinske ploče i sl.) upisuje u programsko rješenje, te se isti, u određenom postotku, raspodjeljuje na jedinični trošak po 1m2 neto korisne površine stana, garaže/garažno parkiranih mjesta i eventualno poslovnih prostora.
Uvidom u zahtjev za dopunu informacije od 22. ožujka 2016. godine razvidno je da žaliteljica traži detaljan izračun neto korisne cijene stana po m2 za Kilu 3 i Kilu 4, što znači da žalitelj zapravo traži određeno objašnjenje, odnosno stvaranje nove informacije od strane prvostupanjskog tijela, a što se ne smatra zahtjevom za pristup informacijama u smislu članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime, pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da izrađuje analize, izvješća i sastavlja odgovore na pitanja, sastavlja izjave, pokreće postupke ili da obavlja dodatne aktivnosti.
Međutim, prvostupanjsko tijelo gubi iz vida činjenicu da isto sukladno članku 23. stavku stavku 1. točki 6. Zakona o pravu na pristup informacije ne donosi rješenje o zahtjevu kad obavještava korisnika da se podnesak ne smatra zahtjevom u smislu članka 18. stavka 5. zakona, te da je u tom slučaju dužno korisnika uputiti na način ostvarivanja njegova traženja.
Također treba uzeti u obzir činjenicu da žaliteljica kao Udruga stanara očito ima pravni interes za dobivanjem tražene informacije, pa sama činjenica što se predmetni zahtjev ne smatra zahtjevom za pristup informacijama, ne znači da žaliteljica nema pravo dobiti obavijest koju traži u zahtjevu.
Naime, odredbom članka 20. stavka 4. Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji (“Narodne novine” 109/01, 82/04, 76/07, 38/09, 86/12, 07/13) propisano je da nakon dovršetka izgradnje i po obračunu troškova, Agencija s kupcem sklapa ugovor o kupoprodaji s konačno određenom kupoprodajnom cijenom, koja ne može biti viša od početne za 7% od početne cijene.
Uzimajući u obzir temeljna načela Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine, 35/05, 41/08, 125/11, 78/15) o savjesnosti i poštenju (članak 4.), te ravnopravnosti sudionika obveznopravnih odnosa (članak 5.), te činjenicu da sam Zakon o društveno poticajnoj stanogradnji predviđa obračun troškova, Povjerenica za informiranje smatra da načelo transparentnosti djelovanja tijela javne vlasti zahtijeva da se žaliteljici dostavi tražena informacija, posebno stoga što tijelo javne vlasti djeluje kao druga ugovorna strana u kupoprodajnom ugovoru.
Člankom 77. stavkom 2. Zakona o sustavu državne uprave (“Narodne novine”, 150/11, 12/13) propisano je da su tijela državne uprave dužna davati građanima i pravnim osobama podatke, obavijesti i upute i pružati im stručnu pomoć u poslovima radi kojih se obraćaju tijelima državne uprave, dok je člankom 90. navedenog Zakona propisano da se navedeno odnosi i na pravne osobe s javnim ovlastima, a što je nedvojbeno prvostupanjsko tijelo u ovom postupku.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješavanje stvari.
Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku riješeno je kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.