KLASA: UP/II-008-07/15-01/477

URBROJ: 401-01/04-17-02

Zagreb, 01. veljače 2017. godine

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe odvjetnice ……… iz Dubrovnika, ………, izjavljene protiv rješenja Grada Rijeke, KLASA: UP/I-033-02/15-03/5, URBROJ: 2170/01-10-01-15-2 od 19. listopada 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Grada Rijeke, KLASA: UP/I-033-02/15-03/5, URBROJ: 2170/01-10-01-15-2 od 19. listopada 2015. godine

2. Odobrava se odvjetnici ……… pravo na pristup sljedećim informacijama:

- Popis radnih mjesta – Sistematizacija radnih mjesta Grada Rijeka

- Popis službenika Grada Rijeke s nazivima radnih mjesta od 05. studenog 2015. godine

3. Nalaže se Gradu Rijeci da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama odvjetnice ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica) temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da se u konkretnom slučaju radi o zaštićenim osobnim podacima.

Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnom navodi da je zahtjev podnijela s ciljem prikupljanja podataka za izradu mobilne aplikacije za ocjenjivanje rada službenika u gradskoj upravi od strane korisnika, te smatra da u konkretnom slučaju prevladava javni interes. Dalje navodi da je u neupitnom javnom interesu postojanje mogućnosti ocjenjivanja rada službenika u gradskoj upravi, te mogućnost dijeljenja raznih informacija o radu gradskih službi. Također ističe da su imena i prezimena svih službenika vidljiva na vratima njihovih ureda, te da je odbijanje njezinog zahtjeva radi zaštite osobnih podataka bespredmetno. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je osnovana.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 10. listopada 2015. godine zatražila dostavu u elektronskom obliku sistematizacije radnih mjesta svih zaposlenih u Gradu Rijeci, te popis svih zaposlenih u Gradu Rijeci koji uključuje ime i prezime osobe te radno mjesto, odnosno poziciju iz sistematizacije na koju je službenik raspoređen.

U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje, te joj je dostavljen DVD sa informacijama koje su predmet postupka.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. Zakona.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.

U konkretnom slučaju, iz obrazloženja pobijanog rješenja ne proizlazi da je prvostupanjsko tijelo uopće provelo test razmjernosti i javnog interesa, a neprihvatljivo je ograničavati pristup informaciji paušalnim navodom da se radi o zaštićenim osobnim podacima.

Sama činjenica da određena informacija sadrži osobne podatke, ne znači da je navedeni podatak automatski zaštićen.

S obzirom da prvostupanjsko tijelo u konkretnom slučaju nije provelo test razmjernosti i javnog interesa (članak 16. stavak 1. u vezi s člankom 15. stavkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama), valjalo je zbog pogrešne primjene pravnog propisa poništiti prvostupanjsko rješenje.

Uvidom u sadržaj DVD-a utvrđeno je da isti sadrži dva dokumenta, odnosno Popis radnih mjesta - Sistematizaciju radnih mjesta te Popis službenika s nazivima radnih mjesta od 05. studenog 2015. godine.

Također je utvrđeno da Popis radnih mjesta - Sistematizacija radnih mjesta sadrži radna mjesta unutar petnaest organizacijskih jedinica Grada Rijeke i to kako slijedi: 1. Odjel gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem, 2. Odjel gradske uprave za komunalni sustav, 3. Odjel gradske uprave za poduzetništvo, 4. Odjel gradske uprave za odgoj i školstvo, 5. Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb, 6. Odjel gradske uprave za kulturu, 7. Odjel gradske uprave za sport i tehničku kulturu, 8. Odjel gradske uprave za financije, 9. Odjel za gradsku samoupravu i upravu, 10. Ured Grada, 11. Zavod za informatičku djelatnost, 12. Ured za unutarnju reviziju Grada Rijeke, 13. Odjel gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje, 14. Ured za financijsko upravljanje i kontrole Grada Rijeke i 15. Odjel gradske uprave za gospodarenje imovinom.

U tablici za svako radno mjesto utvrđene su sljedeće kategorije: broj radnog mjesta, naziv radnog mjesta, kategorija, potkategorija, razina, klasifikacijski rang, naziv unutarnje ustrojstvene jedinice i broj izvršitelja. Osim toga, za svako radno mjesto naveden je opis poslova, opis standardnog mjerila potrebnog stručnog znanja te opis razine standardnih mjerila.

Uvidom u drugi dokument pod nazivom Popis službenika s nazivima radnih mjesta 05. studenog 2015. godine utvrđeno je da tablica sadrži podatak o imenu i prezimenu radnika i radnom mjestu.

Također je utvrđeno da je za sljedeće radnike navedena i njihova stručna sprema i to za Voditelja – ravnatelja 1 Direkcije za mjesnu samoupravu – VSS dipl. oec, za Voditelja – ravnatelja 1 Direkcije za opće i kadrovske poslove – VSS dipl. iur, za dva stručna suradnika 2 za kadrovske poslove (SSS Gimnazija i VŠS Ekonomist) i za Voditelja službe kadrovskih poslova i pisarnica – VSS dipl. iur.

Usporedbom navedenih stručnih sprema s potrebnim stručnim spremama iz sistematizacije utvrđeno je da su iste uvjet za navedena radna mjesta.

Zakonom o zaštiti osobnih podataka  („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11. i 106/12. – pročišćeni tekst) uređuje se zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj, a svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. navedenog Zakona propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (u daljnjem tekstu: ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Točno je da su podaci koje žaliteljica traži osobni podaci (ime i prezime), međutim postavlja se pitanje je li iste potrebno zaštititi. Naime, radi se o osobama koje su zaposlene u tijelu javne vlasti, te se financiraju iz javnih sredstvima.

Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija ne predstavlja klasificirani podatak.

Prema članku 24. stavku 2. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, 86/08, 61/11) u rješenju o prijmu u službu obvezno se navode podaci osobe koja se prima u službu (ime i prezime, stručna sprema i struka, ukupni radni staž i radni staž u struci).

Člankom 4. stavkom 4. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi („Narodne novine“, 86/08, 61/11) propisano je da se Pravilnikom o unutarnjem redu utvrđuje unutarnje ustrojstvo upravnih tijela, naziv i opisi poslova radnih mjesta, stručni i drugi uvjeti za raspored na radno mjesto, broj izvršitelja i druga pitanja od značaja za rad upravnih tijela.

Sukladno navedenom, Povjerenica za informiranje smatra da, iako se radi o osobnim podacima, preteže javni interes za dobivanjem podataka iz članka 24. stavka 2. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj (regionalnoj) samoupravi nad razlogom ograničenja propisanog člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, koji kao razlog uskrate predviđa zaštitu osobnih podataka fizičkih osoba, jer javnost ima pravo biti upoznata s imenom i prezimenom osobe čiji se rad financira iz javnih sredstava, a što je ovdje slučaj. To se također odnosi i na podatak o stručnoj spremi državnih službenika, kada je ista uvjet za određeno radno mjesto, a kako je to gore opisano na stranici 3. ovog rješenja.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je na temelju članka 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama valjalo riješiti kao pod točkom 1., 2. i 3. izreke.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                            POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                            dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.