KLASA: UP/II-008-07/15-01/487
URBROJ: 401-01/04-17-02
Zagreb, 03. veljače 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ……… iz Splita, ………, izjavljene protiv rješenja Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, Savska cesta 41/VI, Klasa: 032-02/15-05/14, Urbroj: 356-01/15-2 od 20. listopada 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, Klasa: 032-02/15-05/14, Urbroj: 356-01/15-2 od 20. listopada 2015. godine.
2. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslici Izjave ……… od 11. prosinca 2014. godine na način da se na istoj prekriju podaci o broju mobitela te vlastoručni potpis ………
3. Nalaže se Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer su informacije zaštićene zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je lista kupaca POS-ovih stanova javna. Navodi da je APN objavio listu prvenstva gdje se vidi da je ……… na listi zauzela 674. mjesto prava prvenstva kupnje APN-ova stana u Splitu. Navodi da je objava liste u interesu javnosti, jer se radi o korištenju javnih sredstava. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 12. listopada 2015. godine tražio podatak o tome je li ……… kupila POS-ov stan u Splitu.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis predmeta na nadležno postupanje, uključujući i informaciju koja je predmet postupka,
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2. i 3., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. Zakona.
Odredbom članka 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno je prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
U konkretnom slučaju, iz obrazloženja pobijanog rješenja ne proizlazi da je prvostupanjsko tijelo uopće provelo test razmjernosti i javnog interesa, a neprihvatljivo je ograničavati pristup informaciji paušalnim navodom da se u konkretnom slučaju radi o traženju koje udovoljava zakonskim obilježjima iz članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Sama činjenica da određena informacija sadrži osobne podatke, nije razlog za uskraćivanje cijele informacije, posebno imajući u vidu odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisano da će se preostali dijelovi informacije učiniti dostupnim, ako tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju sukladno stavcima 2. i 3. navedenog članka.
S obzirom da prvostupanjsko tijelo u konkretnom slučaju nije provelo test razmjernosti i javnog interesa (članak 16. stavak 1. u vezi s člankom 15. stavkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama), a posljedično tome nije ispitao niti mogućnost primjene članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, valjalo je zbog pogrešne primjene pravnog propisa poništiti prvostupanjsko rješenje.
Uvidom u dostavljenu dokumentaciju utvrđeno je da ista sadrži osobne podatke, pa je u žalbenom postupku valjalo provesti test razmjernosti i javnog interesa, te razmotriti je li moguće žalitelju odobriti djelomičan pristup zatraženim informacijama.
Iz članka 2. Zakona o društveno poticajnoj stanogradnji („Narodne novine 109/01, 82/04, 76/07, 38/09, 86/12, 7/13, 26/15) u bitnom proizlazi da se društveno poticajna stanogradnja provodi na način da se omogućuje prodaja stanova uz obročnu otplatu pod pristupačnijim uvjetima od tržnih u pogledu kamata i rokova otplate. Sukladno članku 4. navedenog Zakona, Republika Hrvatska za poticanje stanogradnje osigurava financijska sredstva. Ta sredstva se osiguravaju u državnom proračunu i doznačuju nositelju investitorskih poslova.
Prema članku 9. navedenog Zakona, nositelj investitorskih poslova u vezi s izgradnjom, najmom i prodajom stanova su Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama i neprofitne pravne osobe.
Iako sukladno članku 25. stavku 2. navedenog Zakona kupac stana nakon podmirenja duga banci otplaćuje i javna i druga sredstva, Povjerenica za informiranje smatra da u konkretnom slučaju preteže javni interes za omogućavanje pristupa navedenoj informaciji, a iz sljedećih razloga.
Naime, Republika Hrvatska kroz djelovanje Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama određenim osobama omogućuje povoljnije uvjete za kupnju stana, pa javnost ima pravo bit upoznata s činjenicom koje se osobe ostvarile pravo na kupnju stana sukladno odredbama navedenog Zakona, upravo zbog činjenice da se povoljniji uvjeti od tržišnih omogućuju upravo iz javnih sredstava koje Republika Hrvatska doznačuje na račun Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, a koja se za tu namjenu osiguravaju u državnom proračunu.
Da se radi o javnim sredstvima, potvrđuje i članak 8. stavak 2. Uredbe o Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama („Narodne novine“ 45/97, 63/97, 65/99, 132/02, 8/04, 27/08, 105/09, 75/12, 119/14) kojom je propisano da Republika Hrvatska solidarno i neograničeno odgovara za obveze Agencije, a što je u skladu s definicijom javnih sredstava Ministarstva financija, koja uključuje i eventualno pokriće gubitaka iz poslovanja.
Osim toga, očito je da samom objavom lista prvenstva na web stranici, prvostupanjsko tijelo potvrđuje da se radi o informaciji za koju postoji interes javnosti.
Uvidom u informaciju koja je predmet postupka utvrđeno je da ista, osim imena i prezimena, sadrži i adresu, broj mobitela te vlastoručni potpis ………
S obzirom da je na web stranici Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (http://www.apn.hr/easyedit/UserFiles/novosti/dokumenti-kreso/konacna-lista-pos-split1.pdf) objavljena adresa ………, koji podatak dostavlja i žalitelj u prilogu svoje žalbe, a koja adresa je identična adresi navedenoj u informaciji koja je predmet postupka, tada je očito da bi bilo bespredmetno onemogućavati uvid u istu, jer se radi o javno objavljenom podatku.
U odnosu na broj mobitela i vlastoručni potpis ………, Povjerenica za informiranje smatra da da u odnose na navedene podatke prevladava potreba za zaštitom istih u odnosu na interes javnost, jer bi se otkrivanjem istih nepotrebno zadiralo u privatnost navedene osobe.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) u vezi s člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješiti kao pod točkom 1., 2., 3. izreke.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.