KLASA: UP/II-008-07/15-01/514
URBROJ: 401-01/04-17-02
Zagreb, 02. veljače 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe Treće ekonomske škole, Trg J. F. Kennedyja 5, Zagreb, zastupane po ravnatelju Mirku Kožulu, izjavljene protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ulica kralja Zvonimira 15, KLASA: 032-03/15-01/07, URBROJ: 251-09/1-15-2 od 22. listopada 2015. godine u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba Treće ekonomske škole izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, KLASA: 032-03/15-01/07, URBROJ: 251-09/1-15-2 od 22. listopada 2015. godine kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama Treće ekonomske škole (u daljnjem tekstu: žaliteljica) temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. u vezi s člankom 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga što prvostupanjsko tijelo smatra je zatražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj u bitnom navodi da se traženi podatak odnosi na obrazovanje učenice s teškoćama u razvoju, te da je tijelo javne vlasti prilikom donošenja osporenog rješenja u potpunosti zanemarilo odredbe Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju („Narodne novine“ 24/15) temeljem kojeg propisa je žaliteljica zatražila informaciju. Smatra da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo odredbu članka 19. navedenog Pravilnika. Također navodi da je neutemeljeno pozivanje prvostupanjskog tijela na zaštitu osobnih podataka, jer su zatraženi podaci potrebni školi radi određivanja primjerenog programa obrazovanja za učenicu. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 16. listopada 2015. godine zatražila dokumentaciju o profesionalnom usmjeravanju učenice, odnosno mišljenje o psihofizičkom stanju učenice radi određivanja primjerenog programa srednjoškolskog obrazovanja za istu.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis predmeta na nadležno odlučivanje.
Sukladno članku 1. stavku 2. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne novine, 24/15), propisano je da primjeren program školovanja i primjeren oblik pomoći za pojedinog učenika s teškoćama u razvoju utvrđuje stručno povjerenstvo nadležno za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta u uredu državne uprave u županiji nadležnom za poslove obrazovanja, odnosno Gradskog ureda Grada Zagreba nadležnog za poslove obrazovanja.
Člankom 2. stavkom 5. navedenog Pravilnika propisano je da su sudionici odgojno obrazovnog procesa i pružatelji profesionalne potpore obvezni u radu i korištenju dobivenih podataka i rezultata poštivati stručne i etičke norme te osigurati tajnost prikupljenih podataka radi zaštite prava i interesa djeteta.
Prema članku 16. stavku 1. Konvencije o pravima djeteta (SL SFRJ 15/90), koje je RH stranka od 08. listopada 1991. godine na temelju notifikacije o sukcesiji, propisano je da niti jedno dijete ne smije biti podvrgnuto samovoljnom ili nezakonitom miješanju u njegov privatni život.
Uzimajući u obzir navedene odredbe, te činjenicu da sukladno članku 3. Konvencije o pravima djeteta, državna tijela u svim akcijama koje se odnose na djecu, moraju postupati u najboljem interesu djeteta, Povjerenica za informiranje smatra da u konkretnom slučaju interes djeteta zahtjeva da se zatražene informacije ne učine dostupnim.
Posebno se ukazuje žaliteljici na činjenicu da je temeljno načelo Zakona o pravu na pristup informaciji načelo jednakosti propisano člankom 8. navedenog Zakona, odnosno da pravo na pristup informacijama pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima. Dakle, prilikom pozivanja na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama potrebno je utvrditi da li bi se zatražene informacije mogle učiniti dostupnim bilo kojoj trećoj osobi. S obzirom da bi sukladno gore citiranim odredbama nedvojbeno prevladavala zaštita prava djeteta, trećoj osobi se ne bi omogućio pristup navedenoj informaciji.
Osim toga, činjenica što žaliteljica u svom zahtjevu navodi da će poštovati Zakon o zaštiti osobnih podataka nije od utjecaja, s obzirom da bi, u slučaju kada bi se omogućio pristup informaciji, korisnik imao pravo tu informaciju javno iznositi sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, a što je u konkretnom slučaju nespojivo s djelovanjem državnih tijela i drugih institucija u najboljem interesu djeteta.
Također se napominje da prvostupanjsko tijelo predmetni zahtjev žaliteljice nije niti trebalo tretirati kao zahtjev za pristup informacijama, bez obzira što se žaliteljica pozvala na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama, a iz sljedećih razloga.
Naime, iz zahtjeva za pristup informacijama razvidno je da žaliteljica traži stručno mišljenje prvostupanjskog tijela za potrebe izrade primjerenog programa srednjoškolskog obrazovanja za učenicu.
Iz osporenog rješenja prvostupanjskog tijela proizlazi da je žaliteljica upućena da učenicu može uputiti ponovno na postupak profesionalnog usavršavanja uz privolu roditelja i učenice.
Članak 19. stavka 2. Pravilnika o osnovnoškolskim i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju propisano je da u aktivnostima profesionalnog usmjeravanja učenika surađuju: nastavnici, stručni suradnici škole, nadležni tim školske medicine, nadležni tim školske medicine, zavod za zapošljavanje i roditelji/skrbnici učenika.
Uzimajući u obzir navedeno, jasno je da žalitelj ne traži informaciju koju tijelo javne vlasti posjeduje, već traži izdavanje mišljenja u okviru postupka profesionalnog usavršavanja učenice, a što se ne može smatrati informacijom u smislu članka 5. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješavanje stvari.
Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 2. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.