KLASA: UP/II-008-07/15-01/231
URBROJ: 401-01/04-17-02
Zagreb, 24. siječnja 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13), povodom žalbe ……… iz Višnjevca, ………, izjavljene protiv rješenja Prekršajnog suda u Osijeku, br. Su-171/15 od 04. svibnja 2015. godine u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ……… protiv rješenja Prekršajnog suda u Osijeku, br. Su-171/15 od 04. svibnja 2015. godine kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbačen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica) za pristupom informaciji temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer zatražene informacije ne predstavljaju informacije u smislu članka 5. točke 3. Zakona o pravu na pristup informaciji.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravovremeno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da svaki sudac na Prekršajnom sudu u Osijeku svaki mjesec dostavlja statističko izvješće koje između ostalog sadrži i podatak o mjesečnom primitku predmeta. Navodi da je netočno da se ne vode podaci o vrsti i složenosti zaprimljenih predmeta. Također ističe da sud različitim tijelima dostavlja različita izvješća, primjerice broj primljenih i riješenih predmeta iz područja Zakona o radu. Posebno ističe da je nelogično da se u obrazloženju rješenja navodi da zatraženi podaci ne predstavljaju informaciju u smislu članka 5. Zakona o pravu na pristup informaciji, te uz žalbu dostavlja primjerak statističkog izvješća o mjesečnom primitku predmeta. Također navodi da joj je dostavljen tablica koja nije potpuna i točna, odnosno da je iz iste izostavljena jedna sutkinja. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba nije osnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 16. travnja 2015. godine zatražila podatke o svakom mjesečnom upisu dodijeljenih prvostupanjskih predmeta (redovnih) svim gospodarstvenim sucima Prekršajnog suda u Osijeku u 2013. godini, podatke o vrsti i složenosti dodijeljenih predmeta, odnosno prekršajima iz pojedinih područja i brojem prekršaja u svakom dostavljenom predmetu i podatke o svakom mjesečnom upisu dodijeljenih drugostupanjskih predmeta.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis na nadležno postupanje.
Članak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u bitnom propisuje kako se ovim Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, dok članak 5. stavak 1. točka 3. navedenog Zakona propisuje kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).
Odredbom članka 23. stavka 1. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kad korisniku omogućuje pristup traženoj informaciji.
Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
Dopisom Povjerenice za informiranje, KLASA: UP/II-008-07/15-01/328, URBROJ: 401-01/04-15-02 od 26. svibnja 2015. godine od prvostupanjskog tijela je zatraženo da se očituje o načinu vođenja statistike o dodjeli predmeta u rad, ukoliko ne posjeduje zatražene informacije.
Dopisom Prekršajnog suda u Osijeku, br. Su-171/2015 od 05. lipnja 2015. godine upućenim Povjerenici za informiranje, Prekršajni sud u Osijeku je u bitnom naveo da su tijekom 2013. godine u sudu bili ustrojeni sudski odjeli, te da je predmete u rad sucima raspoređenim u pojedini odjel dodjeljivao predsjednik tog odjela sukladno odredbama članka 43. stavka 2. tada važećeg Sudskog poslovnika, te da nije bilo automatske dodjele predmeta, jer je uvođenje e-spisa bilo predviđeno za 01. srpnja 2015. godine. Osim toga, iz navedenog dopisa proizlazi da se mjesečni podaci službeno obrađuju samo za sud kao cjelinu, nalaze se na verificiranom obrascu „Izvješće o stanju spisa u radu i riješenost predmeta“, te se kao takvi, službeni i verificirani dostavljaju Visokom prekršajnom sudu RH. Također se ističe da službena verificirana statistika o pojedinačnom radu sudaca mjesečno ne postoji, već da se verificirana izvješća dostavljaju tromjesečno i godišnje. Iz dopisa također proizlazi da se službeni podaci obrađuju i za cijelu kalendarsku godinu za sud kao cjelinu, te se dostavljaju svim sucima putem elektroničke pošte. U dopisu se također navodi da statističko izvješće koje je žaliteljica dostavila uz žalbu predstavlja unutarnju korespondenciju sudaca i upravitelja Sudske pisarnice, te da se predmetna informacija ne može smatrati informacijom u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je izrađena uz dodatni rad upravitelja pisarnice. Što se tiče strukture predmeta, ističe se da ne postoje podzakonski akti koji unutar jednog područja prekršajnog sudovanja npr. gospodarstvo, određuje kriterije po kojima je jedan predmet strukturno teži od drugog. Dalje se ističe, a vezano za navode u žalbi koji se odnose ne pojedine dokumente, da sud ne raspolaže s podacima po sucima, jer se verificirana izvješća sastavljaju za sud kao cjelinu. Zaključno, navodi se da ukoliko bi se podaci iskazivali za svakog zaposlenika (po sucima, zakonima, mjesečno) službenik zadužen za područje upisa morao bi podatke prikupljati više dana u uredovnom radnom vremenu, zbog čega ne bi mogao obavljati svoje redovne poslove.
Uvidom u dopis žaliteljice od 09. ožujka 2015. godine upućen predsjednici Prekršajnog suda u Osijeku proizlazi da žaliteljica ne spori da je njoj dostavljena informacija o mjesečnom prikazu primljenih predmeta po gospodarskom sucu u 2013. godini, međutim osporava vjerodostojnost istih, budući da dostavljene tablice nisu potpisane i ovjerene.
Pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno, zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da daje odgovore na pitanja, sastavlja obrazloženja odnosno izjave ili da obavlja dodatne aktivnosti; drugim riječima, pristup informacijama u smislu Zakona uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje u trenutku podnošenja zahtjeva, npr. određenog dokumenta, cd-a ili drugog zapisa podataka.
Člankom 43. stavak 1. Sudskog poslovnika („Narodne novine“ 158/09, 3/11, 34/11, 100/11, 123/11, 138/11, 38/12, 111/12, 39/13, 48/13, 59/13, 91/13) propisano je da predmete u rad sucima raspoređuje predsjednik suda u sudovima bez ustrojenih ljudskih odjela, a predsjednik sudskog odjela u sudovima u kojima su sudski odjeli ustrojeni, dok je stavkom 4. navedenog članka propisano da predsjednik suda svaka tri mjeseca utvrđuje ravnomjernu radnu opterećenost sudaca.
Prema članku 148. stavak 1. Sudskog poslovnika, službenik određen za vođenje statistike suda sastavlja periodično, a najmanje jednom tromjesečno pregled rada sudaca odnosno sudskih odjela i stalnih službi na temelju podataka iz upisnika i ostalih popisa o radu.
Sukladno članku 149. Sudskog poslovnika predsjednik suda sastavlja na kraju kalendarske godine godišnje izvješće o radu suda prema uputi Ministarstva pravosuđa za izradu godišnjih izvješća.
S obzirom da žaliteljica ne osporava da su joj zatražene dostavljene tablice o mjesečnom prikazu primljenih predmeta po gospodarskom sucu u 2013. godini, potrebno je ukazati prvostupanjskom tijelu na sljedeće.
Odredbom članka 23. stavka 1. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje kad obavještava korisnika da je informaciju već dobio.
Dakle, u konkretnom slučaju žaliteljicu je trebalo izvijestiti da je dio traženih informacija već dobila, a koji se odnose na tablice o mjesečnom prikazu primljenih predmeta po gospodarskim sucima.
U odnosu na osporavanje žaliteljice da je u tablici izostavljena sutkinja Željka Bubalović Ravlić, isto u bitnom predstavlja zahtjev za dopunom informacije, pa je pravilnom primjenom članka 23. stavka 5. točke 3. Zakona o pravu pristup informacijama trebalo odbiti zahtjev u tom dijelu, s obzirom da iz očitovanja Prekršajnog suda u Osijeku, br. Su-180/15 od 27. svibnja 2015. godine proizlazi da navedena sutkinja nije cijelu 2013. godinu bila na radu u gospodarskom odjelu Prekršajnog suda u Osijeku.
Iz dopisa Prekršajnog suda u Osijeku, br. Su-180/15 od 27. svibnja 2015. godine, kojim se u bitnom ponavljaju navodi iz dopisa br. Su-89/15 od 05. ožujka 2015. godine, upućenih žaliteljici proizlazi da se tromjesečna i godišnja izvješća po sucu dostavljaju putem pošte svim sucima, kao i nadležnim tijelima Ministarstva pravosuđa i Visokom prekršajnom sudu RH u tabelarnom prikazu bez potpisa i ovjere putem e-pošte. U dopisu se također navodi da još nije usvojen prijedlog Visokog prekršajnog suda RH za klasiranjem predmeta po složenosti, a koji je upućen Ministarstvu pravosuđa RH.
Što se tiče zahtjeva žaliteljice za dostavom podataka složenosti dodijeljenih predmeta, iz dopisa Prekršajnog suda u Osijeku, br. Su-171/15 od 05. lipnja 2015. godine proizlazi da još uvijek nije usvojen prijedlog za klasiranjem predmeta po složenosti, što znači da prvostupanjsko tijelo ne posjeduje zatraženu informaciju.
U odnosu na vrstu dodijeljenih predmeta, odnosno prekršaja iz pojedinih područja i broj prekršaja u svakom dostavljenom predmetu te podatke o svakom mjesečnom upisu dodijeljenih drugostupanjskih predmeta sucima, iz odredaba Sudskog poslovnika proizlazi da se izvješća sastavljaju na tromjesečnoj i godišnjoj razini.
Osim toga, sastavljanje izvješća na način kako to traži žaliteljica bi očito zahtijevao dodatnu aktivnost prvostupanjskog tijela, koja bi prelazila uobičajene poslove ovlaštenog službenika, a što nije obveza prvostupanjskog tijela, jer isto sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama nije dužno stvarati novu informaciju, što je u konkretnom izvješće na mjesečnoj razini za pojedinog suca.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješavanje stvari.
Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.