KLASA: UP/II-008-07/16-01/446
URBROJ: 401-01/11-17-01
Zagreb, 31. siječnja 2017.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15), povodom žalbe ……… iz Beauchampa, ………, Republika Francuska, izjavljene protiv zaključka Kninskog muzeja KLASA: 612-01/16-01/6, URBROJ: 2182-10-15-16-1 od 15. ožujka 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se zaključak Kninskog muzeja KLASA: 612-01/16-01/6, URBROJ: 2182-10-15-16-1 od 15. ožujka 2016. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim zaključkom koji ima značenje rješenja odbijen je zahtjev ……… (dalje u tekstu: žalitelj) za ostvarivanje prava na pristup informacijama temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv osporenog zaključka žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je zahtjevom za pristup informacijama dana 20. veljače 2016. godine zatražio od Kninskog muzeja stručni izvještaj o provedenim restauratorskim radnjama i fotografijama negroidnog kipića od kositra. Nadalje, navodi da je tijelo javne vlasti suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo njegov zahtjev za pristup informacijama jer je nepotpuno utvrdilo činjenično stanje te mu nije omogućilo pristup zatraženim informacijama. Nadalje, žalitelj se u žalbi očituje o navodima iznesenima u osporenom zaključku. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je Muzej grada Šibenika dana 8. ožujka 2016. godine temeljem članka 21. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama Kninskom muzeju ustupio žaliteljev zahtjev za pristup informacijama od 29. veljače 2016. godine kojim je zatražio stručno izvješće o provedenim restauratorskim radnjama i fotografijama negroidnog kipića od kositra. Nadalje, razvidno je da je Kninski muzej, postupajući po navedenom zahtjevu, donio osporeni zaključak od 15. ožujka 2016. godine odbijajući zahtjev žalitelja temeljem odredbe članka 25. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Iz osporenog zaključka Kninskog muzeja razvidno je da je razlog odbijanja žaliteljeva zahtjeva zloupotreba prava na pristup informacijama. Kod utvrđivanja zloupotrebe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati. U obrazloženju osporenog zaključka navodi se da je žalitelj u Kninski muzej donio arheološki predmet s ciljem njegove ekspertize i procjene te je nad istim izvršen konzervatorski nadzor od strane ……… koji je u to vrijeme imao privatni obrt za tu namjenu i utvrđeno je da se radi o negroidnom kipiću, najvjerojatnije iz helenističkog doba, da je predmet odljev od kositra, visine 7,8cm i širine 3,9cm te da mu se ne može procijeniti stvarna vrijednost pa je proces ekspertize okončan. Nadalje, navodi se da žalitelj nikada nije Kninskom muzeju ponudio na otkup muzejski predmet niti podnio svoj prijedlog vrijednosti za isti, a usmenu namjeru i ponudu ……… je odbacio, pa je slijedom toga, a pošto žalitelj živi u Francuskoj, zaključeno da ima druge skrivene namjere i postoji bojazan da se predmet proda izvan Republike Hrvatske, a 2012. godine Kninski muzej predmet je predao žalitelju te nema više nikakav nadzor ili valjane informacije o predmetu. Također, navodi se da od tada do danas žalitelj nastoji omalovažiti rad Kninskog muzeja i čini nečasne radnje kako bi pridobio imovinsku korist koja mu ne pripada na način da: podnosi paušalni zahtjev za isplatu naknade za nalaz blaga Kninskom muzeju zaboravljajući da je predmet kod njega, prijavljuje Kninski muzej Ministarstvu kulture tražeći zaštitu i isplatu od 500.000,00 eura za predmet na ime odštete, kazneno prijavljuje Kninski muzej te je izvršen policijski izvid nad radom muzeja i stručnih osoba, traži zaštitu kod Pučkog pravobranitelja, Ministarstva kulture, Povjerenika za informiranje i Grada Knina, nakon predaje kipića isti odnosi drugima na procjenu te konačno i u Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Šibeniku pri čemu je doneseno Rješenje o preventivnoj zaštiti negroidnog kipića KLASA: UP/I612-08/15-5/0163, URBROJ: 532-04-02-15/6-15-19 od 31. prosinca 2015. godine i upisuje ga se u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Ističe se da je odgovaranje na upite žalitelja u smislu prava na pristup informacijama bespredmetno i da je Kninski muzej pasivnog legitimiran, zbog činjenice da od 2012. godine Kninski muzej nije u posjedu kipića , da se isti nalazi kod žalitelja koji ga je davao drugim pojedincima i procjeniteljima te činjenice da je Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Šibeniku upisom u Registar kulturnih dobara potvrdio autentičnost i izvornost negroidnog kipića.
U žalbenom postupku Povjerenica za informiranje zatražila je od Kninskog muzeja dostavu zahtjeva žalitelja zaprimljenih u 2015. i 2016. godini, presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija za 2015. i 2016. godinu, kao i popunjavanje upitnika objavljenog na poveznici http://www.pristupinfo.hr/procjena-i-samoprocjena-uskladenosti-sa-zakonom-o-pravu-na-pristup-informacijama/. Nadalje, iako je tijelo javne vlasti dopis Povjerenice za informiranje KLASA: 008-04/16-01/102, URBROJ: 401-01/11-16-05 od 29. rujna 2016. godine, kojim im je dostavljena predmetna žalba te zatražena dokumentacija spisa predmeta te druga dokumentacija koja je nužna u drugostupanjskom postupku po žalbi na rješenje o odbijanju zbog tzv. „zlouporabe prava na pristup informacijama″, zaprimilo 4. listopada 2016. godine, nije postupilo po traženju Povjerenice iz navedenog dopisa i nije dostavilo: Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija u 2015. i 2016. godini, Upitnik o usklađenosti postupanja tijela javne vlasti sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, informacije koje je žalitelj zatražio u predmetnom zahtjevu za pristup informacijama te zahtjeve za pristup informacijama koje je žalitelj podnio u 2015. i 2016. godini. Tijelo javne vlasti, Kninski muzej je, dana 28. listopada 2016. godine, putem elektroničke pošte izvijestilo Povjerenicu za informiranje da će odgovor na žalbu uputiti sredinom slijedećeg tjedna jer je o navedenom problemu morao izvijestiti osnivača (Grad Knin) pošto problematika nema veza sa muzejskom djelatnošću, a Kninski muzej nema zaposlenog diplomiranog pravnika. S obzirom na navedeno, Povjerenica za informiranje je dopisom KLASA: 008-04/16-01/102, URBROJ: 401-01/11-16-07 od 28. studenoga 2016. godine ponovno zatražila od Kninskog muzeja dostavu prethodno navedene dokumentacije.
Procjenom svih činjenica i okolnosti, uzimajući u obzir sve navode iz pobijanog zaključka, a osobito činjenicu da Kninski muzej po traženju Povjerenice za informiranje nije dostavio spis predmeta i drugu dokumentaciju koja je nužna u drugostupanjskom postupku po žalbi na rješenje o odbijanju zbog tzv. „zlouporabe prava na pristup informacijama″, u žalbenom postupku nije utvrđena zloupotreba prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer tijelo javne vlasti nije ničim potkrijepilo svoje navode iz osporenog zaključka te nije niti postupilo po traženju Povjerenice za informiranje, a što je bilo u obvezi učiniti sukladno članku 25. stavku 4. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima. Naime, u drugostupanjskom postupku utvrđeno je da je Kninski muzej odbio predmetni zahtjev zbog tzv. zloupotrebe prava, no nije dostavio nikakve dokaze koji potkrepljuju navode iz osporenog zaključka, a niti su u obrazloženju istoga navedeni dokazi koji upućuju da jedan ili više međusobno povezanih podnositelja, putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, odnosno da se zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija opterećuje rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti.
Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku razmotrila navode iz osporenog zaključak i predmetnu žalbu, te je utvrdila da osporeni zaključak treba poništiti. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje Kninski muzej je prilikom rješavanja predmetnog zahtjeva pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje te na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio odredbu materijalnog prava.
Pri rješavanju zahtjeva za pristup informacijama Kninski muzej mora razmotriti jesu li žalitelju, kao osobi koja je zatražila stručnu procjenu predmetnog kipića, informacije dostupne temeljem posebnog propisa, s obzirom da Zakon o pravu na pristup informacijama u članku 1. stavku 3. propisuje da se odredbe ovog Zakona ne primjenjuju na stranke u upravnim, sudskim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacijama iz tih postupaka utvrđena propisom, te o navedenome sukladno odredbi članka 23. stavka 1. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama žalitelju dostaviti obavijest koja će ujedno sadržavati način na koji žalitelj može ostvariti pristup informacijama temeljem posebnog propisa.
Ukoliko žalitelju tražene informacije nisu dostupne temeljem posebnog propisa, tada se primjenjuje Zakon o pravu na pristup informacijama. Tada prvostupanjsko tijelo najprije mora utvrditi koje izrađene informacije koje se odnose na traženje korisnika ima u svom posjedu te obratiti pažnju na činjenicu da ostvarivanje prava na pristup informacijama znači dostavu preslike zatražene informacije. Naime, omogućavanje pristupa informacijama prema Zakonu o pravu na pristup informacijama pretpostavlja pristup već gotovoj, u trenutku zaprimanja zahtjeva postojećoj informaciji i tijelo javne vlasti nije dužno davati odgovore na pitanja ili davati tumačenja te na taj način izrađivati novu informaciju.
Nadalje, prema Zakonu o pravu na pristup informacijama tražena informacija iz zahtjeva može biti dostupna svima pod jednakim uvjetima ili se njezino omogućavanje može ograničiti zbog nekog od razloga iz članka 15. Zakona, no ista ne može biti uvjetno dostupna korisnicima, nego je ili dostupna svima ili nije, a sukladno načelu jednakosti iz članka 8. Zakona. Ako je informacija sukladno odredbama Zakona javna, tada je javna za svaku domaću ili stranu fizičku ili pravnu osobu i kada bi se dala jednoj osobi, morala bi se dati svima, a kada bi se uskratila jednoj osobi morala bi se uskratiti svima i to po istoj zakonskoj osnovi.
Kod ograničavanja pristupa informacijama iz razloga navedenih u članku 15. Zakona o pravu na pristup informacijama (npr. informacije iz upravnog ili sudskog postupka, osobni podaci, porezna tajna itd.), tijelo javne vlasti je prije donošenja odlike u obvezi provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. navedenog Zakona. Navedeni test podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona, mora procijeniti hoće li omogućavanje pristupa informacijama biti u interesu javnosti i hoće li od istog biti više koristi nego štete po zakonom zaštićene interese, odnosno navedenu procjenu mora izvršiti na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Napominje se da je člankom 15. stavkom 5. Zakona propisana obveza tijela javne vlasti da, kada tražena informacija i sadrži podatak koji podliježe ograničenju, preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima, s time da se podaci koji potpadaju pod razlog ograničenja prekriju odnosno zaštite. Ukoliko pak nema razloga za ograničenje pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, tijelo javne vlasti dužno je korisniku prava na informaciju omogućiti slobodan pristup traženoj informaciji, sukladno članku 17. navedenog Zakona.
S obzirom na sve navedeno, na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno je kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.