KLASA: UP/II-008-07/16-01/227
URBROJ: 401-01/04-17-05
Zagreb, 23. siječnja 2017. godine
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ……… iz Darde, ………, izjavljene protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave – Središnjeg ureda, KLASA: UP/I-032-01/16-01/06, URBROJ: 513-07-21-00/16-2 od 04. travnja 2016. godine u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ……… izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave – Središnjeg ureda, KLASA: UP/I-032-01/16-01/06, URBROJ: 513-07-21-00/16-2 od 04. travnja 2016. kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za pristup informacijama …….. (u daljnjem tekstu: žaliteljica) iz razloga što prvostupanjsko tijelo smatra da zatražena informacija ne predstavlja informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj u bitnom navodi da se u siječnju 2016. godine prijavila na natječaj Ministarstva financija za prijam u državnu službu na određeno vrijeme na radno mjesto poreznik III u ispostavi Beli Manastir. Dalje navodi da je došla do saznanja da je načelnik njezinog bivšeg poslodavca poslao dopis Ministarstvu financija u kojem je blati i poziva Ministarstvo financija da ju ne zaposli. Smatra da je prvostupanjsko tijelo pogrešno utvrdilo činjenično stanje navodeći da informacija koju je zatražila ne predstavlja informaciju u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama. Također ističe da se u konkretnom slučaju radi o vrlo ozbiljnom kršenju zakona od strane njezinog bivšeg poslodavca, s kojim je u sudskom sporu. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 23. ožujka 2016. godine tražila dopis općinskog načelnika Općine Čeminac kojim je općinski načelnik Zlatko Pinjuh „blati“ i poziva Ministarstvo financija da je ne primi u službu. Također je utvrđeno da je rješenjem Ministarstva financija, Porezne uprave – Središnjeg ureda, KLASA: UP/I-032-01/16-01/06, URBROJ: 513-07-21-00/16-2 od 04. travnja 2016 godine odbijen zahtjev žaliteljice iz razloga što zatražena informacija ne predstavlja informaciju u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, već komunikaciju između tijela javne vlasti.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje dostavljen je spis predmeta i to žalba žaliteljice od 26. travnja 2016. godine, rješenje Ministarstva financija, Porezne uprave – Središnjeg ureda, KLASA: UP/I-032-01/16-01/06, URBROJ: 513-07-21-00/16-2 od 04. travnja 2016 godine s dokazom o uručenju žaliteljici, te zahtjev žaliteljice za pristup informacijama od 23. ožujka 2016. godine.
Na traženje Povjerenice za informiranje, dopisom KLASA: UP/I-032-01/16-01/06, URBROJ: 513-07-21-00/16-6 od 28. travnja 2016. godine dostavljen je dopis Porezne uprave, Središnjeg ureda, KLASA: 112-01/16-01/20, URBROJ: 513-07-21-08/16-3 od 07. ožujka 2016. godine i elektronička poruka od 10. svibnja 2016. godine, a elektroničkom poštom od 20. lipnja 2016. godine dostavljena je informacija koja je predmet postupka.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
U konkretnom slučaju, iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da se u konkretnom slučaju radi o komunikaciji između tijela javne vlasti, a ne o informaciji, koji zaključak nije moguće prihvatiti iz sljedećih razloga.
Naime iz dopisa Ministarstva financija, Porezne uprave-Središnjeg ureda KLASA: 112-01/16-01/20, URBROJ: 513-07-21-08/16-3 od 07. ožujka 2016. godine proizlazi da prvostupanjsko tijelo potvrđuje primitak dopisa općinskog načelnika Općine Čeminac od 15. veljače 2016 godine, iz čega bi se moglo zaključiti da je ispunjena pretpostavka iz članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, odnosno da navedeni podatak postoji u obliku dokumenta i da prvostupanjsko tijelo posjeduje navedenu informaciju. Osim toga, navedeni dopis je nastao u vezi s organizacijom i radom prvostupanjskog tijela, budući da se navedeni dopis odnosi na dvije osobe koje su bili kandidati na natječaju za radno mjesto u ispostavi Porezne uprave u Belom Manastiru.
Dakle, dopis općinskog načelnika Općine Čeminac ispunjava sve pretpostavke da bi se smatrao informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz čega proizlazi da je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo navedenu zakonsku odredbu.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ 47/09) propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, koji su navedeni u ovom rješenju, a ne onih koji su navedeni u osporenom rješenju.
Iako je prvostupanjsko tijelo pogrešno primijenilo materijalno pravo navedeno nije od utjecaja na zakonitost odluke, iz razloga što je pobijano rješenje na zakonu osnovano iz sljedećih razloga.
Iz zahtjeva za pristup informacijama od 23. ožujka 2016. godine proizlazi da se žaliteljica prijavila na natječaj za državnu službu u Poreznoj upravi, Ispostavi Beli Manastir, za radno mjesto poreznik III, a za koje radno mjesto je bila na testiranju 09. veljače 2016. godine.
Člankom 1. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da se odredbe navedenog zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.
Člankom 24. Uredbe o raspisivanju i provedbi javnog natječaja i internog oglasa u državnoj službi („Narodne novine 74/10, 142/11, 53/12, dalje u tekstu: Uredba), svi kandidati prijavljeni na natječaj, odnosno interni oglas imaju pravo uvida u dokumentaciju koja se odnosi na javni natječaj, osim u dijelu koji se odnosi na psihološku procjenu.
Iz dopisa Ministarstva financija, Porezne uprave - Središnjeg ureda, KLASA: 112-01/16-01/20, URBROJ: 513-07-21-08/16-3 od 07. ožujka 2016. godine jasno proizlazi da je prvostupanjsko tijelo zaprimilo dopis općinskog načelnika Općine Čeminac, te da prvostupanjsko tijelo izvještava općinskog načelnika da žaliteljica i ……… nisu primljene u državnu službu.
Iako odredba članka 24. Uredbe pobliže ne definira što se sve smatra dokumentacijom koja se odnosi na natječaj, Povjerenica za informiranje smatra da bi navedenu odredbu trebalo tumačiti na način da ista uključuje i dokumentaciju koja se odnosi samo na određenog kandidata koji je sudjelovao u natječaju.
Dakle, kandidat na natječaju bi imao pravo uvida ne samo u dokumentaciju koju je isti priložio, već i na ostalu dokumentaciju koja se odnosi na njega, priloženu od strane trećih osoba, bez obzira je li prvostupanjsko tijelo navedenu dokumentaciju uzimalo u obzir prilikom donošenja odluke o izboru kandidata.
Također se ističe da iz dostavljene dokumentacije proizlazi da žaliteljica nije izabrana na navedenom natječaju, što znači da se neće koristiti proračunska (javna) sredstva Ministarstva financija, Porezne uprave, pa samim time ne prevladava javni interes u konkretnom slučaju za traženjem informacije koja se odnosi na kandidata na natječaju koji nije izabran. Naime, temeljno načelo iz članka 8. Zakona o pravu na pristup informacijama je da navedeno pravo pripada svim korisnicima jednako i pod jednakim uvjetima.
Uzimajući u obzir navedeno načelo, te odredbu članka 18. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojem korisnik nije dužan navesti razloge zbog koje traži pristup informacijama, proizlazi da se osoba koja očito ima određeni pravni interes za dobivanjem informacije, a pristup kojoj joj je omogućen kroz zakonom uređeni postupak, ne može s uspjehom pozivati na odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.
Naime, kad bi treća osoba, koja nije sudionik natječaja, tražila informaciju koja je predmet postupka, za omogućavanje pristupa istoj ne bi prevladavao javni interes, što bi značilo da žaliteljica i treća osoba ne bi bile jednake u ostvarivanju prava zajamčenih Zakonom o pravu na pristup informacijama.
Osim toga, napominje se da u konkretnom slučaju žaliteljica traži uvid u svoje osobne podatke, koji bi joj trebao biti dostupan sukladno odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“ 103/03, 118/06, 130/11, 106/12). Člankom 19. točkom 2. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano je da je voditelj zbirke osobnih podataka dužan najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, svakom ispitaniku na njegov zahtjev, dati obavijest u razumljivom obliku o podacima koji se odnose na njega, a čija obrada je u tijeku. Točkom 3. navedenog stavka propisano je da je voditelj zbirki osobnih podataka dužan ispitaniku omogućiti uvid u evidenciju zbirke osobnih podataka te uvid u osobne podatke sadržane u zbirci koje se odnose na njega te njihovo prepisivanje.
Upravo zbog navedenog, odredba članka 1. stavka 3. propisuje supsidijarnu primjenu odredaba Zakona o pravu na pristup informacijama, dakle samo u slučaju kad dostupnost te informacije ne bi bila omogućena stranci kroz određeni postupak, što ovdje nije slučaj.
Uzimajući u obzir navedeno, žaliteljici je citiranom odredbom osigurana dostupnost navedene informacije kao kandidatu u postupku natječaja, te sukladno odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka, što znači da se u konkretnom slučaju ne primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.
Slijedom navedenog, pravilnom primjenom odredbe članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama žaliteljica ne bi imala pravo na pristup traženoj informaciji sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, već kroz postupak natječaja, iz kojeg razloga je sukladno članku 116. stavku 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u izreci.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.