KLASA: UP/II-008-07/17-01/12
URBROJ: 401-01/05-17-01
Zagreb, 23. 1. 2017.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13) povodom žalbe ……… iz udruge GONG, Zagreb, ………, izjavljene protiv dopisa Hrvatskog nogometnog saveza od 29. 3. 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se dopis Hrvatskog nogometnog saveza od 29. 3. 2016. godine.
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim dopisom Hrvatskog nogometnog saveza (u daljnjem tekstu: HNS), koji ima značenje rješenja, odbijen je zahtjev za pristup informacijama udruge GONG (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 13. 1. 2015. godine, temeljem članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer zatražena informacija predstavlja poslovnu tajnu.
Žalitelj je na pobijani dopis, koji ima značenje rješenja, izjavio žalbu Povjerenici za informiranje, u kojoj u bitnom navodi kako rješenje osporava u cijelosti te sukladno članku 25. Zakona o pravu na pristup informacijama u zakonskom roku od 15 dana od dana dostave rješenja izjavljuje žalbu zbog pogrešne primjene zakona. Žalitelj navodi kako je tijelo javne vlasti ograničilo pristup informacijama pozivajući se na poslovnu tajnu, no prethodno odbijanju zahtjeva nije provelo test razmjernosti i javnog interesa, što predstavlja zakonsku obvezu. Žalitelj ujedno smatra kako tijelo javne vlasti nije omogućilo pristup informacijama o raspolaganju s javnim sredstvima, što su dužni učiniti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, te stoga rješenje nije u skladu s člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Slijedom navedenog, žalitelj predlaže Povjerenici za informiranje da uvaži njegovu žalbu, poništi rješenje tijela javne vlasti i omogući mu pristup zatraženim informacijama.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno kako je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 13. 1. 2015. godine zatražio od HNS-a sljedeće informacije: „1. Za koliko je osoba HNS snosio troškove putovanja i boravka u Brazilu, kako bi prisustvovali Svjetskom nogometnom prvenstvu? 2. Molim Vas da nam dostavite imena i prezimena osoba za koje je HNS snosio troškove putovanja i boravka u Brazilu za vrijeme trajanja Svjetskog nogometnog prvenstva; 3. Usluge kojih turističkih agencija su se koristile za organizaciju gore navedenih putovanja i boravka? 4. Koliki je ukupan iznos uplaćen gore navedenim turističkim agencijama, dakle agencijama koje su angažirane za organiziranje putovanja i boravka osobama kojima je HNS pokrio troškove odlaska na Svjetsko nogometno prvenstvo? 5. Jesu li sljedeći članovi Arbitražnog suda HNS-a dobili naknade za svoj angažman u HNS-u: Ivica Veselić – sudac Županijskog suda u Zagrebu, Jasna Smiljanić – sutkinja Županijskog suda u Zagrebu, Marijan Miletić - Županijskog suda u Zagrebu, Nika Grospić Ivasović – sutkinja Općinskog suda u Zgrebu? Ukoliko da – o kojim je iznosima riječ? 6. Tko je službeni organizator utakmice Hrvatske i Argentine u Londonu? Da li je neka agencija angažirana za organiziranje ovog susreta? Ukoliko da – koje je ime agencije? 7. Plaća li argentinski nogometni savez samostalno i u cijelosti Hrvatskom nogometnom savezu dogovoreni iznos za ovu utakmicu ili događaj barem dijelom financira neka treća strana (sponzor) i u kojem postotku?“
HNS je pobijanim dopisom obavijestio žalitelja kako su zatražene informacije povjerljive, odnosno kako su iste, sukladno odredbama Pravilnika o poslovnoj tajni HNS-a kojeg je donio Izvršni odbor HNS-a 25. 2. 2014. godine, predstavljaju poslovnu tajnu.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2. i 3., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Prema odredbi članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Nastavno na navedene zakonske odredbe, Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku utvrdila kako je HNS, prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama, nepotpuno utvrdio činjenično stanje te je neodgovarajuće primijenio odredbe materijalnog prava.
Slijedom navedenog, neprihvatljivo je uskraćivanje pristupa informaciji samim navođenjem da ista predstavlja poslovnu tajnu, bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa i bez davanja dodatnih obrazloženja ili dokaza.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Kako bi se u potpunosti zadovoljile formalne procesne pretpostavke donošenja odbijajućeg rješenja, HNS treba uzeti u obzir da je u slučaju kada postoji razlog za ograničenje iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama obvezno provesti test razmjernosti i javnog interesa, s obzirom da njegovo neprovođenje predstavlja bitnu povredu postupka.
Uz bitnu povredu postupka, potrebno je i razmotriti kriterije temeljem kojih je HNS, koji predstavlja pravnu osobu s javim ovlastima, utvrdio da zatražena informacija predstavlja poslovnu tajnu.
Naime, poslovnu tajnu prema članku 19. stavku 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. navedenog zakonskog članka je između ostalog propisano da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom.
Osim što HNS nije dostavio dokaz da je zatražena informacija označena kao poslovna tajna, već je samo u dopisu spomenuto da zatražena informacija predstavljaju poslovnu tajnu sukladno odredbama Pravilnika o poslovnoj tajni HNS-a, HNS nije pružio jasne i nedvosmislene razloge zbog kojih bi davanje predmetnih informacija dovelo do štetnih posljedica za gospodarske interese HNS-a, što predstavlja ratio legis instituta poslovne tajne.
Ujedno, HNS nije razmotrio odredbu članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
Povjerenica za informiranje je dana 19. 5. 2016. godine zaprimila od HNS-a odgovor na žalbu, broj: 5202/16 od 18. 5. 2016. godine, u kojem se u bitnom navodi kako se osporava stranački legitimitet Duji Prkutu za podnošenje žalbe jer je stranka u postupku GONG. HNS ujedno navodi kako i dalje ostaje kod stava da nije tijelo javne vlasti na koji se odnosi Zakon o pravu na pristup informacijama, pa iz tog razloga nije dostavljena zatražena informacija niti može biti dostavljena Povjerenici za informiranje. HNS u navedenom odgovoru daje dodatne razloge zašto zatraženu informaciju smatra poslovnom tajnom, ali uvodi i novi razlog – nedefiniranost zatražene informacije (što znači „honorar“?) i zaštita osobnih podataka. HNS ujedno napominje kako nisu uskraćene informacije o raspolaganju s javnim sredstvima jer se spomenute aktivnosti HNS-a financiraju vlastitim sredstvima, a javnim sredstvima dobivenim od Hrvatskog olimpijskog odbora, koja iznose otprilike 1% proračuna HNS-a, financiraju se strogo namjenski programi.
S obzirom na zaprimljeni dopis, Povjerenica ističe kako je u više navrata, pa tako i u zaključku, KLASA: UP/II-008-07/15-01/22, URBROJ: 401-01/05-16-01 od 9. 3. 2016. godine, koji je vezan za ovu upravnu stvar, obrazlagala kako HNS predstavlja pravnu osobu s javnim ovlastima, dakle tijelo javne vlasti koje je obvezno postupati po odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama.
Povjerenica za informiranje ujedno ističe kako je irelevantno i nebitno za proces je li žalbu podnio Duje Prkut ili druga osoba ovlaštena za zastupanje GONG-a, s obzirom kako je korisnik prava na pristup informacijama bilo koja domaća ili strana fizička i pravna osoba, a iz ovog predmeta je razvidno kako je GONG podnositelj zahtjeva za pristup informacijama te naknadno žalbe.
Potrebno je naglasiti kako je člankom 115. stavkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine, broj 47/09.) propisano kako drugostupanjsko tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe, ali pri tome nije vezano žalbenim razlozima.
Slijedom navedenog, Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku ispitivala zakonitost pobijanog dopisa HNS-a, koji ima značenje rješenja, te nije uzimala u obzir dodatne navode iz HNS-ovog odgovora na žalbu.
Također je potrebno ukazati kako sukladno članku 98. Zakona o općem upravnom postupku rješenje mora imati propisani sadržaj.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari te zbog činjenice da HNS nije Povjerenici za informiranje dostavio informacije koje su predmet postupka, dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
HNS je u ponovnom postupku dužan razmotriti žaliteljev zahtjev za pristup informacijama, utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te ih prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja i upute iz ovog rješenja riješiti ovu upravnu stvar. Prvostupanjsko tijelo također treba imati na umu odredbu članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama, te u određenim, zakonom propisanim slučajevima ograničavanja pristupa informaciji, prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Ukoliko informacije iz zahtjeva sadrže neki razlog za ograničenje od pristupa, prvostupanjsko tijelo bi trebalo postupiti sukladno odredbi članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim. HNS u ponovnom postupku treba imati na umu i odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano kako su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.