KLASA: UP/II-008-07/15-01/187
URBROJ: 401-01/05-16-04
Zagreb, 21. 12. 2016.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13), povodom žalbe ……… iz Osijeka, ………, izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d. d., URBROJ: E-2826/15/ZV od 30. 3. 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Hrvatska elektroprivreda d. d., URBROJ: E-2826/15/ZV od 30. 3. 2015. godine.
2. Odobrava se ……… pravo na pristup informaciji o „posljednjoj bruto plaći ……….“ i informaciji „kada je u HEP-Plin d.o.o., i za koje poslove, radni odnos zasnovala ……….
3. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslici odjave ……… Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, iz koje je vidljivo da je imenovani radio u trgovačkom društvu Unikom d.o.o. iz Osijeka, na način da se na predmetnoj odjavi prekriju MBG, datum rođenja, ime roditelja, prebivalište i datum stjecanja i prestanka statusa osigurane osobe, ……...
4. Nalaže se trgovačkom društvu Hrvatska elektroprivreda d. d. da u roku od 8 dana od zaprimanja ovog rješenja omogući ……… pristup odobrenim informacijama, sukladno točkama 2. i 3. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbačen je zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 16. 3. 2015. godine, u odnosu na točke 3. i 6. zahtjeva, temeljem odredbe članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga jer tijelo javne vlasti ne raspolaže, odnosno ne vodi evidenciju o traženim informacijama. Žaliteljev zahtjev za pristup informacijama, u odnosu na točke 2., 4. i 5.zahtjeva, odbijen je temeljem članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, te članka 11. stavka 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst).
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi kako pobijano rješenje nije utemeljeno na Zakonu, te kako informacija pod 2. (bruto, a ne neto plaća) prema dosadašnjoj praksi nije ničiji osobni podatak, a kako informacije pod 3. i 5. također nisu ničiji osobni podaci. Žalitelj stoga moli Povjerenicu za informiranje da poništi rješenje Hrvatske elektroprivrede d.d. (u daljnjem tekstu: HEP) i omogući mu pristup informacijama koje se odnose na točke 2., 3. i 5. zahtjeva.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj dana 16. 3. 2015. godine zatražio od HEP-a dostavu sljedećih informacija: 1. Od kada do kada je direktor HEP PLIN-a d.o.o. bio ………? 2. Kolika je bila posljednja isplaćena bruto plaća ………? 3. U kojoj pravnoj osobi je Darko Bajto bio zaposlen prije zasnivanja radnog odnosa u HEP PLIN-u d.o.o.? 4. Na koji način je ……… prestao radni odnos u HEP PLIN-u d.o.o.? 5. Kada je u HEP PLIN-u d.o.o. i za koje poslove radni odnos zasnovala ………? 6. U kojoj pravnoj osobi je ………, bila zaposlena prije zasnivanja radnog odnosa u HEP PLIN-u d.o.o.?
Uvidom u pobijano rješenje HEP-a je utvrđeno kako je HEP, u odnosu na informaciju iz točke 1. zahtjeva, udovoljio traženju žalitelja i omogućio mu traženu informaciju. U odnosu informacije iz točke 3. i 6. zahtjeva, HEP je odbacio žaliteljev zahtjev jer traženim informacijama ne raspolaže, odnosno ne vodi evidenciju o traženim informacijama, a u odnosu na informacije iz točke 2., 4. i 5. zahtjeva, žalitelj je odbio zahtjev iz razloga jer predstavljaju zaštićene osobne podatke.
U žalbenom postupku je prvenstveno potrebno odrediti opseg postupanja drugostupanjskog tijela, imajući na umu članak 115. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09), kojim je propisano da drugostupanjsko tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe.
U drugostupanjskom postupku je utvrđeno kako je HEP prilikom rješavanja žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama, u odnosu na točke 2., 3. i 5. zahtjeva, pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje, nakon čega je neodgovarajuće primijenio odredbe materijalnog prava.
Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2. i 3., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.
Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Slijedom navedenog, neprihvatljivo je uskraćivanje pristupa informacije samim citiranjem zakonske definicije, bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa i bez davanja dodatnih obrazloženja ili dokaza.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14. - pročišćeni tekst) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona, a ograničenja su propisana člankom 15. navedenog Zakona.
S obzirom na citirane ustavne i zakonske odredbe, potrebno je istaknuti kako je cilj Zakona o pravu na pristup informacijama omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama u skladu s načelima otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. U tom smislu, tijelo javne vlasti je dužno u rješenju kojim uskraćuje pristup informacijama dati jasne, nedvosmislene i činjenično utemeljene argumente kojima podupire postojanje izuzetka od pristupa propisanog člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da onemogućavanje pristupa informaciji predstavlja iznimku od navedenog zakonskog cilja.
Prema dosadašnjem tumačenju i praksi u primjeni odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama, bruto plaća zaposlenika tijela javne vlasti smatra se informacijom od javnog značaja, koja bi trebala biti dostupna korisnicima prava na pristup informacijama.
Ujedno je potrebno osigurati transparentnost u odnosu na postupke zapošljavanja, stoga bi ime i prezime, te opis poslova zaposlenika, trebala biti javno dostupna informacija.
U odnosu na zaštitu osobnih podataka potrebno je naglasiti da kada utvrdimo da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u navedenom slučaju zaštićen, te da je pogotovo važno naglasiti kako su zahtjevom zatraženi podaci koji se odnose na raspored fizičke osobe na radno mjesto unutar tijela javne vlasti, dakle traže se podaci fizičke osobe koja ne radi u privatnom svojstvu nego u službenom svojstvu u tijelu javne vlasti.
Iako je HEP trgovačko društvo koje djeluje na tržištu, potrebno je naglasiti kako je Republika Hrvatska jedini vlasnik HEP-a, stoga HEP predstavlja tijelo javne vlasti koje je obvezno postupati sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, te kako je potrebno osigurati transparentnost njegovom radu. Zakon o pravu na pristup informacijama odnosi se na sve informacije koje tijelo javne vlasti posjeduje bez obzira kada su nastale. Budući da informacije koje je žalitelj tražio postoje kao izrađene i iste se nalaze u posjedu HEP-a, na njih se primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.
Uvidom u dostavljene informacije, navedene u točki 2. izreke rješenja, Povjerenica za informiranje je zaključila kako nema zakonske zapreke da se predmetne informacije ne dostave žalitelju.
U odnosu na točku 3. žaliteljevog zahtjeva je utvrđeno kako je HEP uskratio informaciju temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano javne vlasti rješenjem će odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.
U drugostupanjskom postupku je utvrđeno da se zatražena informacija „u kojoj pravnoj osobi je ……… bio zaposlen prije zasnivanja radnog odnosa u HEP PLIN-u d.o.o.“, može identificirati u odjavi ……… Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, međutim, na podatke o MBG-u, datumu rođenja, imenu roditelja, prebivalištu i datumu stjecanja i prestanka statusa osigurane osobe, ………, treba se primijeniti odredba članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da navedeni podaci predstavljaju zakonom zaštićene osobne podatke.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 106/12. – pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki ili mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.
Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. istog Zakona propisan je pravni temelj prikupljanja i obrade osobnih podataka.
Odredbom članka 11. stavka 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovog Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
U žalbenom postupku utvrđeno je da bi otkrivanjem osobnih podataka navedenih u točki 3. izreke ovog rješenja u konkretnom slučaju došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zlouporabe tih podataka, te da prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes.
Stoga u odnosu na osobne podatke iz točke 3. izreke ovog rješenja, Povjerenica za informiranje smatra da je iste potrebno zaštititi, te je u tom dijelu žaliteljev zahtjev neosnovan.
Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
Što se prijašnjeg radnog mjesta ……… tiče, u drugostupanjskom postupku je utvrđeno kako se ono može utvrditi uvidom u odjavu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, iz kojeg je vidljivo kako je prijašnji poslodavac imenovanog trgovačko društvo Unikom d.o.o. iz Osijeka.
Budući da je zatražena informacija o prethodnom zaposlenju ……… uzročno povezana sa zapošljavanjem u HEP-u, te s obzirom da HEP posjeduje navedenu informaciju, Povjerenica za informiranje smatra da bi omogućavanje predmetne informacije pridonijelo transparentnosti zapošljavanja u tijelima javne vlasti, konkretno u trgovačkom društvu u vlasništvu države.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik za informiranje će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku, članka 25. stavka 7. i članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u točkama 2., 3. i 4. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.