KLASA: UP/II-008-07/15-01/27
URBROJ: 401-01/06-16-08
Zagreb, 16. prosinca 2016.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka. 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ……… iz Splita, ………, izjavljene protiv rješenja Splitsko-dalmatinske županije KLASA: UP/I-351-04/14-01/17, URBROJ: 2181/1-10-14-2-5 od 7. studenoga 2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Splitsko-dalmatinske županije KLASA: UP/I-351-04/14-01/17, URBROJ: 2181/1-10-14-2-5 od 7. studenoga 2014. godine
2. Predmet se dostavlja prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem djelomično je odbijen zahtjev za pristup informacijama ……… (dalje u tekstu: žalitelj) temeljem članka 23. stavka 5., a u vezi članka 15. stavka 3. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, zbog toga što bi se omogućavanjem pristupa traženih informacija povrijedilo pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitog pisanog pristanka autora ili vlasnika odnosno da iste predstavljaju autorsko djelo.
Protiv osporenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi kako je istim rješenjem djelomično odbijen njegov zahtjev za pristup informacijama od 2. kolovoza 2014. godine kojim je zatražio presliku kompletnog zahtjeva tvrtke Splitska obala d.o.o. Županiji Splitsko-dalmatinskoj za izdavanje dopuštenja za zahvat prihrane postojeće plaže Kašjuni od 6. lipnja 2014. godine, a koji se spominje u stavku 1. obrazloženja Dopuštenja klasa: UP/I 351-04/14-01/0017 urbroj: 2181/1-10-14-2 izdanog od Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša županije Splitsko-dalmatinske od 30. lipnja 2014. godine, sa svim grafičkim prilozima koji su ga pratili. Nadalje navodi kako mu je tijelo javne vlasti prije donošenja osporenog rješenja dostavilo dio tražene dokumentacije te da mu je suprotno zakonskim odredbama odbilo dostaviti presliku Glavnog projekta broj 11/14 kojeg je izradila tvrtka Pomorski projekti d.o.o. a koji nesporno predstavlja zahtjevom zatraženu informaciju te mu tako uskratilo zakonsko pravo na pristup informacijama. Žalitelj ističe da rješenje osporava u cijelosti zbog pogrešne primjene zakona, jer ga je prema njegovom mišljenju donijelo nenadležno upravno tijelo a ne službenica za informiranje istoga tijela koja je mjerodavna za rješavanje zahtjeva za pristup informacijama. Žalitelj navodi da osporenom rješenju nije prethodio test razmjernosti i javnog interesa, pa iz navedenog proizlazi da nema mjesta ograničenju odnosno uskrati u zahtjevu zatraženih informacija, jer se baš to može zaključiti iz točke 2. osporenog rješenja kojim mu se omogućava uvid u cjelokupni spis čiji je sastavni dio traženi projekt odnosno čak i u informacije koje nije niti tražio. Od Povjerenice za informiranje traži da poništi osporeno rješenje i omogući mu pristup zatraženim informacijama u cijelosti. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj izjavio žalbu iz razloga što Splitsko-dalmatinska županija nije riješila njegov zahtjev za pristup informacijama od 2. kolovoza 2014. godine kojim je zatražio presliku zahtjeva, sa svim grafičkim prilozima koji su ga pratili, tvrtke Splitska obala d.o.o. županiji Splitsko-dalmatinskoj za izdavanje dopuštenja za zahvat prihrane postojeće plaže Kašjuni od 6. lipnja 2014. godine, a koji se spominje u stavku 1. obrazloženja Dopuštenja klasa: UP/I-351-04/14-01/0017, URBROJ: 2181/1-1014-2 izdanog od Upravnog odjela za graditeljstvo, komunalne poslove, infrastrukturu i zaštitu okoliša županije Splitsko-dalmatinske od 30. lipnja 2014. godine. Također je utvrđeno da je nakon uložene žalbe žalitelja zbog tzv. šutnje uprave, Povjerenica za informiranje donijela zaključak KLASA: UP/II-008-07/14-01/431, URBROJ: 401-01/02-14-01 od 13. listopada 2014. godine, kojim je naloženo Splitsko-dalmatinskoj županiji da u roku od 15 dana riješi predmetni zahtjev sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, utvrđeno je da je postupivši po citiranom zaključku Splitsko-dalmatinska županija donijela osporeno rješenje KLASA: UP/I-351-04/14-01/17, URBROJ: 2181/1-10-14-2-5 od 7. studenoga 2014. godine, kojim je u točki 1. izreke odbila predmetni zahtjev žalitelja u pogledu dostave preslika Glavnog projekta broj 11/14 od lipnja 2014. godine kojega je izradila tvrtka Pomorski projekti d.o.o. iz Splita, za potrebe investitora Splitske obale d.o.o., a radi ishođenja dopuštenja za zahvat prihrane postojeće plaže Kašjuni, na dijelu katastarske čestice 14151, k.o. Split, temeljem članka 23. stavka 5., a u vezi članka 15. stavka 3. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, zbog toga što bi se omogućavanjem pristupa traženih informacija povrijedilo pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitog pisanog pristanka autora ili vlasnika odnosno iz razloga što ista predstavlja autorsko djelo. U točki 2. izreke osporenog rješenja Splitsko-dalmatinska županija omogućila je žalitelju uvid u svu dokumentaciju u spisu predmeta ovog tijela kojem prileži i traženi Glavni projekt, svakog radnog dana od 8 do 11 sati u razdoblju od 30 dana od dana primitka istog rješenja, u službenim prostorijama istog tijela.
Povjerenica za informiranje je razmotrila navode u osporenom rješenju, u predmetnoj žalbi i dostavljenu dokumentaciju spisa predmeta te je utvrdila da osporeno rješenje treba poništiti.
Naime, člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama su propisana ograničenja pristupa informacijama. Stavkom 3. točkom 3. navedenog članka je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje povrijedilo pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka autora ili vlasnika.
Člankom 15. stavkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
Iz točke 2. izreke osporenog rješenja je razvidno da se žalitelju istom omogućava pristup traženim informacijama bez zakonskih ograničenja, jer je u istoj navedeno da je Glavni projekt naveden u točki 1. izreke sastavni dio dokumentacije spisa predmeta u koji mu se omogućava uvid u prostorijama tijela javne vlasti.
Člankom 17. Zakona o pravu na pristup informacijama propisani su načini ostvarivanja prava na pristup informacijama, te je člankom 17. stavkom 1. točkom 2. navedenog Zakona propisano da su tijela javne vlasti obvezna omogućiti pristup informacije neposrednim davanjem informacije, davanjem informacije pisanim putem, uvidom u dokumente i izradom preslika dokumenata koji sadrže traženu informaciju, dostavljanjem preslika dokumenta koji sadrži traženu informaciju, na drugi način koji je prikladan za ostvarivanje prava na pristup informaciji. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da korisnik može u zahtjevu za pristup informaciji naznačiti prikladan način dobivanja informacije, a ako ne naznači informacija će se dostaviti na način na koji je podnesen zahtjev.
Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da korisnik može naznačiti željeni način dobivanja informacije, a uvid u dokumente koji sadrže traženu informaciju je vezan s pravom na presliku. Naime, citirane odredbe odnose se na situacije u kojima je očito da ne postoje zakonska ograničenja od pristupa informacijama i da podnositelj zahtjeva ima pravo na pristup zatraženoj informaciji. Različiti načini omogućavanja pristupa informaciji su propisani kako bi korisnik mogao u zahtjevu naznačiti prikladan način dobivanja informacije, jer informacija prema Zakonu o pravu na pristup informacijama ne može biti uvjetno dostupna korisnicima nego je ili dostupna svima ili nije, a sukladno načelu jednakosti iz članka 8. navedenog Zakona.
Splitsko-dalmatinska županija u obrazloženju osporenog rješenja navodi da je žalitelju omogućen pristup zatraženim informacijama uvidom u spis kao najprikladniji način jer se radi o činjenici da je sastavni dio dokumentacije projekt ovlaštenog projektanta sa suradnicima koji je autorsko djelo i predstavlja uvezanu knjigu koju je zabranjeno umnožavati. S obzirom na navedeno sama izreka osporenog rješenja je kontradiktorna jer se u izreci osporenog rješenja ista informacija u 1. točki iste uskraćuje, a u 2. točki istoj omogućava pristup. Dakle, sukladno zakonskim odredbama, ukoliko postoji zakonski razlog za ograničenje pristupa informacijama onda se ista ne bi mogla omogućiti niti pri uvidu u spis, a što je žalitelju omogućeno u točki 2. izreke osporenog rješenja. Također, uvidom u dokumentaciju spisa predmeta utvrđeno je da Splitsko-dalmatinska županija prilikom rješavanja predmetnog zahtjeva nije provela test razmjernosti i javnog interesa. Naime, tijelo javne vlasti po zaprimljenom zahtjevu kojim se traži informacija koju isto ima u svom posjedu najprije treba izvršiti uvid u sadržaj navedene informacije. Ukoliko tijelo javne vlasti izvršavajući uvid u zatraženu dokumentaciju ustanovi da postoji koji od zakonski propisanih razloga za ograničenje informacija iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama (npr. osobni podaci, informacije iz upravnog ili sudskog postupka, porezna tajna, pravo intelektualnog vlasništva itd.), prije donošenja odluke o zahtjevu podnositelja je u obvezi provesti test razmjernosti i javnog interesa sukladno članku 16. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Test razmjernosti i javnog interesa podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, procijeni hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Pri navedenom potrebno je voditi računa o odredbi članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je propisana obveza tijela javne vlasti u slučaju kada tražena informacija sadrži podatak koji podliježe ograničenju, da preostale dijelove informacije treba učiniti dostupnima.
S obzirom na cjelokupnu dokumentaciju u spisu Povjerenica za informiranje je zaključila kako je prvostupanjsko tijelo u odnosu na zatraženu informaciju pogrešno primijenilo materijalni propis, odnosno o dostupnosti iste je u točki 1. Izreke osporenog rešenja odlučilo bez navođenja potkrijepljenih činjenica i dokaza za postojanje zakonskog ograničenja iz članka 15. stavka 3. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, budući da u žalbenom postupku sa spisom predmeta nisu dostavljene predmetne informacije, a koje je Splitsko-dalmatinska županija bila dužna dostaviti sukladno svojim zakonskim obvezama, a sukladno članku 25. stavku 2. navedenog Zakona te članku 113. Zakona o općem upravnom postupku. Također, omogućavanje pristupa informacijama u točki 2. izreke osporenog rješenja na način različit od traženog, Splitsko-dalmatinska županija, kao tijelo javne vlasti nije udovoljila svojoj obvezi davanja informacije. Naime, presudom Poslovnog broja: Us-10523/2011-6 od 16. veljače 2011. godine, Visoki upravni sud Republike Hrvatske je potvrdio stajalište da se informacija zahtjevom mora identificirati, te je u obrazloženju presude naveo kako se uvid u spis predmeta ne može smatrati informacijom u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama. Žalitelj u predmetnom zahtjevu, a kako to navodi i u predmetnoj žalbi, nije tražio uvid u spis nego je tražio točno određenu informaciju.
Prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni Povjerenice za informiranje u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno jer činjenice koje se nalaze u spisima ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.
U ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti ih odgovarajućim dokazima, te utvrditi mogu li se preslike zatraženih informacija ili određenih dijelova zatraženih informacija temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama dostaviti žalitelju i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja, nakon primitka rješenja u zakonskom roku riješiti ovu upravnu stvar.
Ukoliko zatražene informacije iz zahtjeva predstavljaju intelektualno vlasništvo ili postoje druga zakonska ograničenja pristupa informacijama, prvostupanjsko tijelo bi trebalo postupiti sukladno odredbi članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama kojim je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.
Također je potrebno imati u vidu i odredbu članka 19. Zakona o pravu na pristup informacijama prema kojemu tijela javne vlasti imaju pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova nastalih pružanjem informacije te dostavom informacije, a sukladno Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14. i 15/14.) koje je donijela Povjerenica za informiranje.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.