KLASA: UP/II-008-07/13-01/98
URBROJ: 401-01/02-16-11
Zagreb, 30. prosinca 2016.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13), povodom žalbe udruge GONG, zastupane po ………, izvršnom direktoru, iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Ministarstva pravosuđa, KLASA: UP/I-008-02/13-03/2, URBROJ: 514-10-13-01 od 25. studenog 2013. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup i ponovnu uporabu informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Ministarstva pravosuđa, KLASA: UP/I-008-02/13-03/2, URBROJ: 514-10-13-01 od 25. studenog 2013. godine.
2. Obavještava se udruga GONG da su informacije o svim informacijama pohranjenih u bazi podataka sudskog registra javno dostupne i objavljene putem internetske stranice https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:1
3. Odbija se zahtjev udruge GONG za ponovnu uporabu baze podataka sudskog registra u dijelu koji se odnosi na adrese stanovanja.
4. Djelomično se odobrava se udruzi GONG pravo na ponovnu uporabu baze podataka sudskog registra koja je javno objavljena putem internetske stranice https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:1, dostavom navedene baze u strojno čitljivom obliku, osim u dijelu koji se odnosi na adrese stanovanja.
5. Nalaže se Ministarstvu pravosuđa da u roku od 30 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 4. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Ministarstva pravosuđa (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) odbijen je zahtjev udruge GONG (u daljnjem tekstu: žalitelj) kojom su tražene preslike svih informacija pohranjenih u bazi podataka sudskog registra u ponovno upotrebljivom formatu, temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. i članka 30. stavka 4. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama zbog toga što postoje osnove sumnje da bi objavljivanje informacija onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je primarno GONG zatražio informacije sukladno članku 18. i 28. Zakona o pravu na pristup informacijama te stoga postoji obveza provedbe testa razmjernosti i javnog interesa. Napominje kako su Zakonom o pravu na pristup informacijama taksativno propisane iznimke od uskraćivanja prava na pristup informacijama i slijedom toga da bi tijelo javne vlasti procijenilo je li pristup moguć, treba provesti test razmjernosti kako bi procijenilo prevladava li potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Žalitelj napominje da se posebnim postupkom koji je propisan Zakonom o sudskom registru i članku 9. Naputka omogućuje arbitrarnost i diskrecija Ministarstva pravosuđa prilikom odlučivanja o pružanju ili uskraćivanju pristupa podacima iz sudskog registra jer niti Zakon o sudskom registru niti Naputak ne propisuje jasne kriterije i iznimke na temelju kojih je pristup podacima moguće ograničiti, a također ne postoji mogućnost žalbe protiv odluke Ministarstva pravosuđa. Žalitelj također napominje da se onemogućavanje potpunog pristupa informacijama iz sudskog registra pridonosi nepoštenim poslovnim praksama pa čak i korupciji jer ne postoji adekvatan nadzor od strane javnosti i od stane dioničara, a time je upitna odgovornost tvrtki. Napominje da je jedan od načina povećanja korporativne odgovornost i povećanje korporativne transparentnosti. Zaključno žalitelj navodi da ponovno upotrebljiv format podrazumijeva takav oblik informacije u kojemu je informacija dostupna za korištenje u različitom opsegu programa i uređaja npr. takvi oblici formata su excel i različite web aplikacije prilagođene za određeni set podataka. Žalitelj pojašnjava kako ponovno upotrebljiv format ne znači da tijelo javne vlasti izvrši pretvorbu informacije iz jednog oblika u drugi, već obvezu i dužnost tijela javne vlasti da učini informaciju dostupnu u takvom formatu kojim se omogućava da je informacija dostupna u digitalnom, strojno čitljivom formatu za interobilnost sa drugim podacima bez ograničenja za korištenje ili distribuciju. Iz svega navedenog žalitelj zaključuje da ne postoje razlozi za uskratu zatražene informacije. Predlaže da se u žalba uvaži.
Žalba je djelomična osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom od 8. studenog 2013. godine zatražio od Ministarstva preslike svih informacija pohranjenih u bazi podataka sudskog registra u ponovno upotrebljivom formatu. Daljnjim uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je Ministarstvo žalitelja pozivom KLASA: 008-02/13-01/70, URBROJ: 514-10-13-02 od 14. studenog 2013. godine zatražilo ispravak zahtjeva za pristup informacijama zbog nerazumljivosti i to na način da žalitelj precizira traži li zahtjevom od 8. studenog 2013. godine pravo na pristup informacijama ili ponovnu uporabu informacija. Također je zatražilo da ukoliko žalitelj traži ponovnu uporabu informacija da zahtjev ispuni u skladu s člankom 28. Zakona o pravu na pristup informacijama. Žalitelja je Ministarstvo također pozvalo da dopuni navedeni zahtjev na način da pojasni koju vrstu informacije iz sudskog registra traži i da pojasni značenje pojma „ponovno upotrebljiv format“. Iz spisa predmeta je vidljivo da je žalitelj postupio po pozivu za ispravak te je Ministarstvo dana 19. studenog 2013. godine zaprimilo žaliteljev ispravak zahtjeva. Žalitelj u ispravljenom zahtjevu navodi da traži da mu se dostave sve informacije pohranjene u sudskom registru i to sukladno odredbama članka 18. i članka 28. Zakona o pravu na pristup informacijama te za komercijalnu i nekomercijalnu svrhu. Također je napomenuo da mu se informacije dostave u elektronskom obliku te je pojasnio da ponovno upotrebljiv format podrazumijeva takav oblik informacije koje je dostupna za korištenje u različitom opsegu programa i uređaja i da su takvi oblici formata npr. excel i različite aplikacije prilagođene za određeni set podataka.
Također je uvidom u spis predmeta utvrđeno da je Ministarstvo u postupku rješavanja predmetnog zahtjeva aktom KLASA: 008-02/13-01/70, URBROJ: 514-10-13-03 od 14. studenog 2013. godine zatražilo mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka o tome da li bi se dostava traženih informacija žalitelju (skupne informacije o svim subjektima upisanim u sudski registar uključujući skupne podatke o svim fizičkim osobama upisanim u registar zajedno sa njihovim adresama stanovanja i osobnim identifikacijskim brojevima) predstavljala povredu prava na zaštitu osobnih podataka.
S obzirom da žalitelj u ispravljenom zahtjevu traži pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, Ministarstvo je donijelo osporeno rješenje kojim je odbilo zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. i članka 30. stavka 4. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama zbog toga što postoje osnove sumnje da bi objavljivanje informacija onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne. Ministarstvo odbijanje zahtjeva obrazlaže navodeći postupke koji su propisani propisom koji se odnosi na vođenje sudskog registra i to posebice članka 2. Zakona o sudskom registru („Narodne novine“, broj 1/95., 57/96., 1/98., 30/99., 45/99., 54/05., 40/07., 91/10. i 90/11.) i člancima 2. i 9. Naputka o osiguranju, pohranjivanju i zaštiti sudskog registra („Narodne novine“, broj 29/96).
Razmatrajući žaliteljev zahtjev je utvrđeno da je na internetskoj stranici https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:1 objavljen Sudski registar kao baza podataka koja je javno dostupna u elektroničkom obliku, a Ministarstvo je u osporenom rješenju navelo da je registar javna knjiga što je nesporna činjenica.
Odredbom članka 2. Zakona o sudskom registru propisano je da je registar javna knjiga koja sadrži podatke i isprave o subjektima upisa za koje je upis u registar propisan zakonom, a člankom 3. navedenog Zakona je propisano da registar vode trgovački sudovi. Člankom 3. stavkom 9. navedenog Zakona, je propisano da ministar nadležan za poslove pravosuđa može donijeti naputak o vođenju registra, o osiguranju, uporabi i čuvanju sadržaja registarskih podataka, o vođenju zbirke isprava u elektroničkom obliku, kao i o pretvaranju isprava pohranjenih u zbirci isprava na papiru u elektronički oblik.
Članak 4. stavak 1., 2. i 3. Zakona o sudskom registru propisuje da je registar javan i da svatko, bez dokazivanja pravnog interesa, ima pravo uvida u podatke upisane u glavnoj knjizi, u isprave na temelju kojih je obavljen upis i u druge isprave i podatke pohranjene u zbirci isprava, osim isprava glede kojih je zakonom isključena primjena načela javnosti registra, te zahtijevati da mu se izda izvadak ili ovjerena preslika, odnosno prijepis isprava i podataka pohranjenih u zbirci isprava. Prijepis, preslika, izvadak ili potvrda moraju se izdati u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva.
Sukladno odredbi članka 2. stavka 1. točki. 2. Naputka o osiguranju, pohranjivanju i zaštiti podataka sudskog registra („Narodne novine“, broj 29/96.) središnja baza sudskog registra (u daljnjem tekstu: središnji registar) je dio sustava za vođenje sudskog registra koji služi kao središnje mjesto pohranjivanja registarskih podataka svih trgovačkih sudova u Republici Hrvatskoj. Odredbom članka 9. citiranog Naputka ističe se da je pristup podacima središnjeg registra dozvoljen ovlaštenim osobama u državnim tijelima, odvjetnicima, javnim bilježnicima i drugim osobama, na njihov zahtjev. Također je utvrđeno da se zahtjev za pristup i zahtjev za prestanak ovlasti za pristup podacima središnjeg registra podnosi predsjedniku Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske koji daje ili ukida dozvolu za pristup podacima središnjeg registra ovlaštenom vanjskom korisniku. Protiv navedenog rješenja dopuštena je žalba Ministarstvu pravosuđa u roku od osam dana od dana dostave rješenja, a protiv rješenja ministarstva pravosuđa upravni spor nije dopušten.
Člankom 5. Pravilnika o načinu upisa u sudski registar („Narodne novine“, broj 22/12.), propisano je da je Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa na poseban zahtjev ovlaštenih osoba, dužno osigurati pripremu i ispis izvješća o broju i vrsti subjekata upisanih u registar te druge podatke iz jedinstvene baze podataka, osim onih podataka koji se mogu uskratiti na temelju posebnih propisa ili se mogu dostaviti samo uz odobrenje predsjednika Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske. Također se propisuje da je web-stranica sudskog registra dio sustava registra putem koje je omogućeno pretraživanje i uvid u javne podatke iz glavne knjige kao i javno objavljene podatke o sadržaju provedenih upisa u registar, odnosno javno objavljene odluke za koje je zakonom ili odlukama registarskog suda određeno da će se objaviti na način na koji se objavljuju upisi u sudski registar. Web-stranici registra pristupa se preko internata na web-adresi https/sudreg.pravosudje.hr, a pretraživanje podataka provodi se putem izbornika web-stranice registra. Podaci iz javnih objava objavljeni na web-stranici registra moraju ostati dostupni za pretraživanje godinu dana. Uvid u javne podatke glavne knjige kao i javno objavljene podatke putem web-stranice sudskog registra je besplatan.
Iz svega navedenoga je vidljivo da svatko bez dokazivanja pravnog interesa, ima pravo uvida u podatke upisane u glavnoj knjizi, u isprave na temelju kojih je obavljen upis i u druge isprave i podatke pohranjene u zbirci isprava te zahtijevati da mu se izda izvadak ili ovjerena preslika, odnosno prijepis isprava i podataka pohranjenih u zbirci isprava. Također je vidljivo da je putem web-stranica sudskog registra omogućeno pretraživanje i uvid u javne podatke iz glavne knjige kao i javno objavljene podatke o sadržaju provedenih upisa u registar, odnosno javno objavljene odluke za koje je zakonom ili odlukama registarskog suda određeno da će se objaviti na način na koji se objavljuju upisi u sudski registar.
Odredbom članka 23. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kad obavještava korisnika da je informacija javno objavljena te je u tom dijelu Ministarstvo bilo u obvezi izvijestiti žalitelja da je sudski registar javno objavljen.
S obzirom da je tijelo javne vlasti u elektroničkom obliku učinilo javnosti dostupnim javne podatke iz sudskog registra, obavještava se žalitelj da su informacije pohranjene u bazi podataka sudskog registra javno dostupne i objavljene putem internetske stranice https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:1.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao točki 1. i 2. izreke rješenja.
Daljnjim uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj u ispravci zahtjeva naveo kako traži informacije sukladno odredbama i članka 28. Zakona o pravu na pristup informacijama te se u tom dijelu radi o zahtjevu za ponovnu uporabu informacija.
Ponovna uporaba znači uporabu informacija tijela javne vlasti od strane fizičkih ili pravnih osoba, u komercijalne ili nekomercijalne svrhe drukčije od izvorne svrhe u okviru javnog posla za koji su te informacije izrađene. Ponovna uporaba informacija polazi od ideje da su javne informacije javnog sektora u zajedničkom vlasništvu svih građana te da inovativno korištenje tih podataka treba biti omogućeno svakome, ukoliko pristup informacijama nije ograničen iz razloga što predstavljaju klasificirane informacije, poslovnu tajnu, osobne podatke, odnosno zaštićene su pravima intelektualnog vlasništva. Kako bi neka informacija bila podobna za ponovnu uporabu ona mora biti objavljena ili dostupna u strojno čitljivom obliku. Strojno čitljivim oblicima smatraju se oni oblici datoteka strukturirani na način da ih softverska aplikacija može lako identificirati, prepoznati i iz njega izdvojiti određene podatke, kao što je primjerice CSV, JSON, XML, RDF, i bez posredovanja čovjeka.
Člankom 27. stavkom 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će u svrhu ponovne uporabe informacija tijelo javne vlasti će učiniti svoje informacije dostupnima u elektroničkom obliku kad god je to moguće i primjereno. Tijelo javne vlasti nema obvezu osigurati pretvorbu informacija iz jednog oblika u drugi niti osigurati uporabu dijela informacije te nema obvezu obnavljati (ažurirati, nadograđivati, nastaviti stvarati) određenu informaciju samo u svrhu ponovne uporabe.
Ministarstvo je zahtjev za ponovnu uporabu informacija odbilo temeljem članka 30. stavka 4. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Odredbom članka 30. stavkom 4. točkom 2., a u vezi članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama., propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev za ponovnu uporabu informacija ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.
Razmatrajući zakonsko ograničenje koje je Ministarstvo koristilo kao razlog za odbijanja zahtjeva za ponovnu uporabu informacija Povjerenica za informiranje je utvrdila da u konkretnom slučaju ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 1. Zakona o pravu na pristup informacijama nije primjenjivo iz razloga što Ministarstvo, osim činjenice da citira Naputak o osiguranju, pohranjivanju i zaštiti podataka sudskog registra, nije dokazima argumentiralo mogućnost da bi se omogućavanjem ponovne uporabe narušio kakav konkretan sudski, upravni ili drugi pravno uređeni postupak. Potrebno je ukazati kako je Naputak o osiguranju, pohranjivanju i zaštiti podataka sudskog registra donesen 1996. godine, dakle prije stupanja na snagu važećih zakonskih propisa - Zakona o pravu na pristup informacijama, Zakona o zaštiti osobnih podataka, Zakona o općem upravnom postupku i Zakonu o upravnim sporovima.
Osim navedenog zakonskog ograničenja koje je Ministarstvo navelo kao razlog za odbijanje zahtjeva za ponovnu uporabu informacija, Povjerenica za informiranje je razmotrila postoji li bilo koje drugo zakonsko ograničenje iz članka 15., stavak 1., 2. i 3. Zakona o pravu na pristup informacijama koje je moguće primijeniti te je razmotrila i činjenicu da su u javno objavljenom registru nalaze i osobni podaci.
U odnosu na zaštitu osobnih podataka predviđenu člankom 15., stavak 2., točka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, utvrđeno je da sudski registar sadrži određene osobne podatke fizičkih osoba – ime i prezime, adresu stanovanja, mjesto stanovanja, osobni identifikacijski broj (OIB).
Uvidom u spis predmeta je utvrđeno da je Agencija za zaštitu osobnih podataka aktom KLASA: 004-02/13-01/399, URBROJ: 567-02/03-13-02 od 02. prosinca 2013. godine dostavila odgovor Ministarstvu u kojem je u bitnome navela da je odredbama članka 6. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 106/12- pročišćeni tekst) propisano kako se osobni podaci mogu prikupljati u zakonitu svrhu i mogu se dalje obrađivati samo u svrhu u koju su prikupljeni, odnosno u svrhu koja je podudarna sa svrhom prikupljanja, dok se sukladno odredbama članka 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka smiju prikupljati i dalje obrađivati (što razumijeva i davanje na korištenje) uz privolu ispitanika ili u slučajevima određenim posebnim zakonom. Agencija za zaštitu osobnih podataka obrazlaže da je u ovom slučaju poseban zakon, Zakon o sudskom registru gdje je odredbama članka 4. propisano kako je sudski registar javan, te svatko bez dokazivanja pravnog interesa, ima pravo uvida u podatke upisane u glavnoj knjizi, u isprave na temelju kojih je obavljen upis i u druge isprave i podatke pohranjene u zbirci isprava te zahtijevati da mu se izda izvadak ili ovjerena preslika, odnosno prijepis isprava i podataka pohranjenih u zbirci isprava. Također da se odredbama članka 24. istog Zakona navode podaci koji se upisuju u sudski registar (među ostalim ime i prezime trgovca pojedinca, odnosno osoba ovlaštenih za zastupanje, njihov osobni identifikacijski broj i prebivalište i da su podaci iz sudskog registra javno objavljeni na Internet stranici https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:1 mogu pretraživati pojedinačno prema određenim kriterijima – matičnom broju subjekta, osobnom identifikacijskom broju, nazivu/imenu tvrtke, sudu i statusu subjekta. Agencija za zaštitu osobnih podataka je mišljenja, s obzirom na obradu i dostavu osobnih podataka iz sudskog registra prema drugim kriterijima koji nisu propisani, da za obradu (dostavu) osobnih podataka ne postoji zakonita svrha niti odgovarajući pravni temelj u smislu odredba Zakona o sudskom registru odnosno u opisanom slučaju nisu ispunjene pravne pretpostavke za daljnju obradu (dostavu) osobnih podataka iz članka 6., 7. i 11. Zakona o zaštitu osobnih podataka.
Propisivanjem javne objave podataka koji se upisuju u sudski registar, među kojima su i osobni podaci, zakonodavac ujedno omogućio uvid javnosti u osobne podatke fizičkih osoba (osnivača, članova društva i dr.). Sukladno Zakonu o sudskom registru sudski registar vode trgovački sudovi i objavljuje se u skladu sa Zakonom o sudskom registru. Stoga se pravni temelj za objavu osobnih podataka nalazi u Zakonu o sudskom registru. Procjenjujući da se objavom informacija javno dostupnih podataka, među kojima su i osobni podaci ostvaruje javni interes usmjeren na postizanje pravne sigurnosti i odgovornosti, zakonodavac je naložio objavu tih podataka, i to u skladu s načelom nužnosti, propisanim Zakonom o zaštiti osobnih podataka i Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti pojedinaca glede obrade osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka.
Razmatrajući navedene činjenice Povjerenica za informiranje ne nalazi da se radi o informacijama kojima bi pristup bio ograničen uslijed zaštite zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, osim u dijelu koji se odnosi adrese stanovanja fizičkih osoba povezanih s trgovačkim društvima kao članova društva, osnivača itd. Objavom podataka za ponovnu uporabu bilo kojem korisniku se omogućava da kombinira te podatke s drugim bazama podataka i na taj način se omogućuju da se adresa stanovanja obrađuje u bilo koju drugu svrhu od one izvorne svrhe za koju su informacije nastale. Obradom osobnih podataka koji se odnose na adresu stanovanja fizičke osobe može doći do narušava privatnosti osobe i zadiranje u individualnu sferu fizičke osobe te bi na taj način došlo do ograničavanja ustavom i zakonom zajamčenog prava na zaštitu osobnih podataka. Pri tome postoji primjerenije sredstvo za svrhu koja se treba postići objavom sudskom registra tj. objava ostalih podataka iz sudskog registra koji se vezani za druge podatke pravnih subjekata kao što su njihove identifikacijske oznake, poslovne adrese, temeljni kapital, osobe koje upravljaju društvom, financijska izvješća i drugi podaci.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u točki 3. izreke ovog rješenja.
Razmatrajući ostale pravne osnove za ograničenje ponovne uporabe informacija, Povjerenica za informiranje ne nalazi osnovu za postojanje drugih zakonskih ograničenja propisanih člankom 15., stavcima 1., 2. i 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Utvrđeno je da se ne vode predistražne i istražne radnje (članak 15., stavak 1.), informacije nisu klasificirane stupnjem tajnosti (članak 15., stavak 2., točka 1.), a također ne predstavljaju informacije zaštićene poslovnom ili profesionalnom tajnom (članak 15., stavak 2., točka 2.) ili poreznom tajnom (članak 15., stavak 2., točka 3.). Osim toga radi se o informacijama koje su izrađene (članak 15., stavak 2., točka 5.) i nije riječ informaciji koja je ograničena sukladno međunarodnim ugovorima niti posebnim zakonom (članak 15., stavak 2., točke 6. i 7.). Također ne postoji osnovana sumnja da bi objavljivanje informacije onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti (članak 15., stavak 3., točka 2.) . Također se ne radi o informacijama u odnosu na koje bi trebalo odbiti zahtjev korisnika za ponovnu uporabu sukladno članku 30., stavku 3., točki 4. (informacije u posjedu tijela koje pružaju javne usluge radija i televizije ili tijela koja pružaju javne usluge u području obrazovanja, znanosti, istraživanja i kulturnih aktivnosti), s obzirom da se radi o informacijama iz područja pravosuđa; točki 5. (informacije za koje je drugim zakonom propisan pristup samo ovlaštenim osobama), s obzirom da je Sudski registar javan i informacije su javno objavljene, sukladno važećim propisima; točki 6. (informacije koje nisu nastale u okviru djelovanja tog tijela javne vlasti), s obzirom da Ministarstvo pravosuđa objedinjava i osigurava rad registra, sukladno Pravilniku o načinu upisa u Sudski registar.
U odnosu na moguću povredu prava intelektualnog vlasništva (članak 15., stavak 3., točka 3. i članak 30., stavak 3., točka 3.) potrebno je uzeti u obzir da baze podataka mogu uživati zaštitu i da su prema članku 7. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine“, broj 167/03, 79/07, 80/11, 125/11, 141/13, 127/14), zbirke samostalnih autorskih djela, podataka ili druge građe kao što su enciklopedije, zbornici, antologije, baze podataka i sl., koje prema izboru ili rasporedu sastavnih elemenata čine vlastite intelektualne tvorevine njihovih autora, zaštićene kao takve. Zaštita koju uživa navedena zbirka ne proteže se na njezin sadržaj i ni na koji način ne utječe na prava koja postoje na autorskim djelima i predmetima srodnih prava uvrštenim u tu zbirku. Baze podataka, po ovom Zakonu, jesu zbirke uređene po određenom sustavu ili metodi, čiji su elementi pojedinačno pristupačni elektroničkim ili drugim sredstvima. Zaštita koja je ovim Zakonom predviđena za baze podataka ne odnosi se na računalne programe koji su korišteni za izradu ili rad baza podataka pristupačnih elektroničkim sredstvima. Osim toga prema odredbi članka 147. stavka 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, baza podataka, po ovom poglavlju Zakona, zbirka je samostalnih djela, podataka ili druge građe u bilo kojem obliku, koji su uređeni po određenom sustavu ili metodi i pojedinačno dostupni elektroničkim ili drugim sredstvima, pri čemu bilo postizanje, bilo verifikacija, bilo predstavljanje njezina sadržaja zahtijeva kvalitativno i/ili kvantitativno znatno ulaganje koje se primjerice sastoji u sredstvima, utrošenom vremenu i uloženom trudu. Proizvođač baze podataka pravna je ili fizička osoba koja je poduzela inicijativu i rizik ulaganja navedenog u stavku 1. ovoga članka.
S obzirom da se Ministarstvo pravosuđa financira iz državnog proračuna te da je sadržaj baze podataka sudskog registra definiran temeljem propisa, proizlazi da sudski registar kao baza podataka ne uživa autorskopravnu zaštitu te je stoga neprimjenjivo zakonsko ograničenje iz članka 15. stavka 3. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Nesporno je da je internetskoj stranici https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:1 objavljen i javno dostupan sudski registar, čime je ta baza podataka otvorena za javnost u elektroničkom obliku. Međutim, nesporna je činjenica da navedena baza nije objavljena u strojno čitljivom obliku. Ukoliko korisnici nisu u mogućnosti doći do informacija za ponovnu uporabu koje bi bile objavljene na internetskim stranicama tijela javne vlasti, ovlašteni su člankom 28. Zakona o pravu na pristup informacijama podnijeti zahtjev za ponovnu uporabu informacija, što je u konkretnom slučaju žalitelj i zatražio. S obzirom da su tijekom žalbenog postupka, dana 16. studenog 2015. godine predstavnici Ministarstva pravosuđa dali pojašnjenje se iz baze podataka sudskog registra podaci mogu izvesti u neki od strojno čitljivih oblika, o čemu je sastavljen Zapisnik KLASA: UP/II-008-07/13-01/98, URBROJ: 401-01/02-15-10 od 23.11.2015. godine, a u žalbenom postupku je utvrđeno da ne postoje zakonske zapreke za ponovnu uporabu informacija, Povjerenice za informiranje ne nalazi zapreke da se žalitelju zatražene informacije u dostave u ponovno upotrebljivom obliku.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u točkama 4. i 5. izreke ovog rješenja.
Ukazuje se ujedno da je Europska komisija u srpnju 2014. donijela Smjernice o preporučenim standardnim dozvolama, skupovima podataka i naplati ponovne uporabe dokumenata, 2014/C 240/01 od 24. srpnja 2014. godine, kojima se naglašava da su podaci javnog sektora u određenim tematskim područjima vrijedan resurs za gospodarstvo i društvo u cjelini. Također se navodi kako pristup tim skupovima podataka i njihova ponovna uporaba ubrzava pojavu proizvoda i usluga s dodanom vrijednošću u području informacija, a osim toga potiče i participativnu demokraciju. Naglašava se da osim toga, njihova šira uporaba u samoj administraciji dovodi do opipljivog poboljšanja učinkovitosti u izvršavanju javnih zadaća. Europska komisija navodi da su jedno od pet prioritetnih područja tematskih kategorija skupova podataka za koje vlada najveća potražnja ponovnih korisnika diljem EU-a te koje bi mogle imati prioritet pri stavljanju na raspolaganje za ponovnu uporabu su trgovačka društva i skupovi podataka: registri trgovačkih društava i poduzeća (popisi registriranih trgovačkih društava, vlasništvo i podaci o upravljačkoj strukturi, identifikacijske oznake registracije, bilance itd.).
Iako navedene Smjernice još nisu bile objavljene u vrijeme donošenja osporenog rješenja, potrebno je ukazati da su upravo ponovno uporabljivi podaci iz sudskog registra jedan od prioriteta za objavu te da predmetni žaliteljev zahtjev za ponovnu uporabu informacija predstavlja poticaj Ministarstvu da razmotri da putem web-stranice sudskog registra osigurana ponovnu uporabu informacija za sve korisnike i osigura u određenim vremenskim intervalima izvoz podataka iz sudskog registra u formatu koji je strojno čitljiv, odnosno u obliku datoteke koji je strukturiran na način da ga neka softverska aplikacija može lako identificirati, prepoznati i iz njega izdvojiti određene podatke, sa svrhom da informacije za ponovnu uporabu budu dostupne korisnicima kao „otvoreni podaci“.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.