KLASA: UP/II-008-07/16-01/327

URBROJ: 401-01/05-16-02

Zagreb, 14. 10. 2016.

Povjerenica za informiranje, na temelju članka 35. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, broj PPI-DO-8/2016 od 15. 6. 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama,  donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ……… izjavljena protiv rješenja Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, broj PPI-DO-8/2016 od 15. 6. 2016. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbačen je Zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica)  za ostvarivanje prava na pristup informacijama,  temeljem članka 23. stavka 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, zbog toga što Državno odvjetništvo Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: DORH) ne raspolaže traženom informacijom, niti ima saznanja gdje se ista nalazi.

Protiv pobijanog rješenja žaliteljica je  uložila žalbu u kojoj u bitnom navodi da ulaže žalbu  na rješenje DORH-a, broj PPI-DO-8/2016 od 15. 6. 2016. godine, jer smatra kako neimanje saznanja i neposjedovanje tražene informacije, u situaciji kada i međunarodna javnost prati „aferu Topić“, ulazi u domenu alarmantne neučinkovitosti sustava. Žaliteljica predlaže Povjerenici za informiranje da uvaži njezinu žalbu i naloži DORH-u dostavu tražene informacije.

Žalba je neosnovana.

Člankom 23. stavkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žaliteljica  zahtjevom za pristup informacijama od 30. 5. 2016. godine od DORH-a zatražila dostavu preslika dokumenata iz kojih je vidljivo radi kojeg kaznenog djela je vođen kazneni postupak protiv bivšeg ravnatelja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, Topić Željka.

DORH u obrazloženju pobijanog rješenja navodi kako ne vodi kaznenu evidenciju i ne raspolaže traženom informacijom, budući da je vođenje kaznenih postupaka u nadležnosti, prvostupanjskih, općinskih i županijskih državnih odvjetništava te Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kao i nadležnih prvostupanjskih sudova. Isto tako, s obzirom da u zahtjevu nisu konkretizirani kazneni postupci na koje bi se zahtjev odnosio, DORH nema saznanja gdje se nalazi informacija koju podnositeljica traži.

U žalbenom postupku je utvrđeno kako je DORH jasno obrazložio razloge zbog kojih ne posjeduje zatraženu informaciju, a žaliteljica pritom u žalbi nije dala nikakve jasne dokaze i obrazloženja koji bi opravdali ulaganje žalbe i ukazali na činjenicu da DORH posjeduje zatraženu informaciju.

Žaliteljica, osim navedenog, nije jasno definirala koju informaciju traži, niti je precizno navela kaznene postupke unutar kojih bi se informacija mogla nalaziti, tako da je njezin zahtjev neusklađen sa definicijom informacije iz članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, po kojem je „informacija“  svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Iz žaliteljičinog je zahtjeva razvidno kako ona traži određeno postupanje tijela javne vlasti, odnosno analiziranje spisa predmeta kaznenih postupaka, koje nije niti navela, te vađenje određenih podataka, dakle traži sastavljanje nove informacije, odnosno žaliteljica traži određene radnje od tijela javne vlasti.

Tijelo javne vlasti temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama nije dužno izrađivati novu informaciju,već je dužno utvrditi posjeduje li izrađenu informaciju, te sukladno navedenom primijeniti odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.  Iz obrazloženja pobijanog rješenja DORH-a proizlazi kako tijelo javne vlasti ne posjeduje traženu informaciju.

Nadalje, s obzirom da se zahtjev žaliteljice odnosi na kaznena djela zbog kojih su vođeni kazneni postupci protiv fizičke osobe, u slučaju kada bi DORH i imao traženu informaciju, prilikom odlučivanja o zahtjevu bi trebao razmotriti postojanje zakonskih ograničenja, i sukladno tome, prema odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, odlučiti o dostupnosti informacije.

Slijedom navedenog prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu se prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točka 1.  Zakona o općem upravnom postupku, odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred  Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.