KLASA: UP/II-008-07/16-01/278

URBROJ: 401-01/06-16-03

Zagreb, 17. listopada 2016.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera iz Zagreba (dalje u tekstu: Osnovna škola Josipa Jurja Strossmayera), Varšavska 18, Klasa: UP/I-602-02/16-08/03, Urbroj: 251-126-16-01 od 12. svibnja 2016. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera, Klasa: UP/I-602-02/16-08/03, Urbroj: 251-126-16-01 od 12. svibnja 2016. godine.

2. Djelomično se odobrava ……… pravo na pristup preslikama (na način da se na istima prekriju osobni podaci - imena i prezimena učenika):

- Izvješća o realizaciji godišnjega plana i programa Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera u školskoj godini 2012./2013.,

- Izvješća o realizaciji godišnjega plana i programa Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera u školskoj godini 2013./2014.,

- Izvješća o realizaciji godišnjega plana i programa Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera u školskoj godini 2014./2015.,

- zapisnika Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera KLASA: 003-08/13-01/02, URBROJ: 251-126-13-01, sa 9. sjednice Učiteljskog vijeća škole održane 29. siječnja 2013. godine,

- Odluke Radničkog vijeća Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera, KLASA: 602-02/13-01/19, URBROJ: 251-126-13-01 od 1. veljače 2013. godine, o imenovanju člana školskog odbora Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera.

3. Odbija se zahtjev ……… u preostalom dijelu.

4. Nalaže se Osnovnoj školi Josipa Jurja Strossmayera da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je predmetni zahtjev za pristup informacijama ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer korisnik prava na pristup informacijama očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te opterećuje rad i funkcioniranje tijela javne vlasti.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da istu izjavljuje jer je osporenim rješenjem suprotno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama odbijen njegov zahtjev, navođenjem paušalnih i neistinitih tvrdnji, lažnih optužbi koje ničim nisu potkrijepljene te su potpuno nevezane za njegov zahtjev. Žalitelj nadalje pojašnjava kako osporeno rješenje nema sadržaj obrazloženja propisan člankom 98. Zakona o općem upravnom postupku, jer ne sadrži izlaganje zahtjeva stranke, nema opisa utvrđenog činjeničnog stanja niti navođenja ikakvih dokaza te nema navedenih razloga odlučujućih za ocjenu pojedinih dokaza, pa je i razlog donošenja zaključka o utvrđenom činjeničnom stanju također paušalan, proizvoljan i ničim utemeljen niti opravdan. Nadalje, s obzirom na odredbu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, žalitelj ističe da osporeno rješenje ne sadrži nikakve dokaze da se predmetnim zahtjevom zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te da je potpuno jasno da u predmetnom slučaju nema govora o opterećivanju rada i funkcioniranja tijela javne vlasti te je taj dio obrazloženja istog rješenja u potpunosti neutemeljen. Žalitelj zaključuje kako je uskraćivanje predmetnih informacija od strane tijela javne vlasti neosnovano, namjerno i diskriminatorno te da za navedeno nema nikakvog pravnog, organizacijskog, kadrovskog ili tehničkog opravdanja te da je osporeno rješenje nezakonito. Od Povjerenice za informiranje traži da mu omogući pristup traženim informacijama iz zahtjeva. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 25. siječnja 2016. godine zatražio od Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera sljedeće informacije: 1. Izvješće o realizaciji školskog kurikuluma za školsku godinu 2012/13. - dio: Izvješće o realizaciji projekata i programa (6. dio kurikuluma), 2. Izvješće o realizaciji školskog kurikuluma za školsku godinu 2013/14. - dio: Izvješće o realizaciji projekata i programa (6. dio kurikuluma), 3. Izvješće o realizaciji školskog kurikuluma za školsku godinu 2014/15. - dio: Izvješće o realizaciji projekata i programa (6. dio kurikuluma), 4. Zapisnik sa sastanka Učiteljskog vijeća na kojem su izabrani sadašnji predstavnici u Školskom odboru ……… i ……… i 5. Zapisnik sa sastanka Zaposleničkog vijeća na kojem je izabrana sadašnja predstavnica u Školskom odboru ……… Nadalje je utvrđeno da je Osnovna škola Josipa Jurja Strossmayera rješenjem Klasa: UP/I-602-02/16-08/03, Urbroj: 251-126-16-01 od 12. svibnja 2016. godine odbila zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer smatraju kako korisnik očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama te podnosi zahtjeve za pristup informacijama kojima opterećuje rad i redovito funkcioniranje tijela javne vlasti.

U žalbenom postupku Osnovna škola Josipa Jurja Strossmayera je dopisom KLASA: 602-02/16-04/148, URBROJ: 251-126-16-01 od 8. lipnja 2016. godine dostavila Povjerenici za informiranje sljedeće informacije koje su predmet ovog postupka: Izvješće o realizaciji godišnjega plana i programa Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera u školskoj godini 2012./2013., Izvješće o realizaciji godišnjega plana i programa Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera u školskoj godini 2013./2014., Izvješće o realizaciji godišnjega plana i programa Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera u školskoj godini 2014./2015. i Zapisnik Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera KLASA: 003-08/13-01/02, URBROJ: 251-126-13-01, sa 9. sjednice Učiteljskog vijeća škole održane 29. siječnja 2013. godine. Nije dostavljen zapisnik sa sastanka Zaposleničkog/Radničkog vijeća na kojem je izabrana sadašnja predstavnica u školskom odboru ………, već je dostavljena Odluka Radničkog vijeća Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera, KLASA: 602-02/13-01/19, URBROJ: 251-126-13-01 od 1. veljače 2013. godine, o imenovanju člana školskog odbora Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera. Osnovna škole Josipa Jurja Strossmayera je u drugostupanjskom postupku dostavila i od Povjerenice za informiranje zatraženu presliku Upisnika o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija u 2015. godini, zahtjeve žalitelja zaprimljene u 2015. godini i dijelu 2016. godine te popunjeni upitnik objavljen na linku http://www.pristupinfo.hr/procjena-i-samoprocjena-uskladenosti-sa-zakonom-o-pravu-na-pristup-informacijama/.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.

Iz osporenog rješenja Osnovne škole Josipa Jurja Strossmayera razvidno je da je razlog odbijanja žaliteljeva zahtjeva zloupotreba prava na pristup informacijama. Kod  utvrđivanja zloupotrebe prava na pristup informacijama potrebno je ocijeniti sve činjenice i okolnosti, a relevantno je i zakonsko načelo međusobnog poštovanja i suradnje kojim je propisano da se odnosi tijela javne vlasti i korisnika temelje na suradnji i pružanju pomoći te međusobnom uvažavanju i poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Dakle, tijela javne vlasti i korisnici prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija trebaju međusobno surađivati. U obrazloženju osporenog rješenja navodi se da je predmetni zahtjev žalitelja odbijen zbog njegovog dotadašnjeg neumjerenog i pretjeranog podnošenja zahtjeva za pristup informacijama i zlouporabe danih informacija te je uslijed navedenih traženja žalitelja dolazilo do opterećenja rada škole i otežanog obavljanja redovitog posla djelatnika škole.

U žalbenom postupku je utvrđeno kako je Osnovna škola Josipa Jurja Strossmayera u prvostupanjskom postupku pogrešno utvrdila činjenično stanje te posljedično pogrešno primijenila Zakon o pravu na pristup informacijama, kao materijalno pravo.

Uvidom u dostavljeni Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, utvrđeno je da je u 2015. godini Osnovna škola Josipa Jurja Strossmayera zaprimila samo 1 zahtjev za pristup informacijama koji je podnio žalitelj i kojemu je udovoljeno te je iz gore navedenog Upitnika utvrđeno da je u 2016. godini isto tijelo javne vlasti zaprimilo samo predmetni zahtjev iz 2016. godine koji je odbijen. Iz navedenog razvidno je da se ne radi o velikom broju podnesenih zahtjeva, i općenito i od strane žalitelja, da se istima od tijela javne vlasti ne traže iste niti istovrsne informacije, kao niti velika količina informacija.

Procjenom svih činjenica i okolnosti u spisu predmeta, a osobito malog broja sveukupnih zahtjeva zaprimljenih u Osnovnoj školi Josipa Jurja Strossmayera u 2015. godini, ukupan broj žaliteljevih zahtjeva zaprimljen navedenom tijelu javne vlasti u istoj godini te informacija koje je žalitelj u istima zatražio, u žalbenom postupku je utvrđeno da nema zloupotrebe prava na pristup informacijama od strane žalitelja u smislu članka 23. stavka 5. točke 5. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Slijedom navedenog, Povjerenica za informiranje je u žalbenom postupku razmotrila da li je moguće odobriti pravo na pristup zatraženim informacijama, te je utvrđeno da je žalitelju moguće odobriti djelomičan pristup zatraženim informacijama i to informacijama koje su vezane uz rad i aktivnosti škole. Nadalje je utvrđeno da ne dolazi do kršenja Zakona o pravu na pristup informacijama, ako se dostave predmetna Izvješća, Zapisnik te Odluka o imenovanju člana Školskog odbora, ukoliko se isti dostave uz zaštitu određenih osobnih podataka. Isto tako, utvrđeno je da ne dolazi do kršenja odredbi Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130 /11. i 106/12., pročišćeni tekst) ukoliko se omogući pristup osobnim podacima - imenima i prezimenima zaposlenika tijela javne vlasti. Naime, riječ je o informacijama  za koje bi žalitelj i svaka druga osoba imala pravo saznanja, jer se radi o tijelu javne vlasti koje je proračunski korisnik te obveznik postupanja po Zakonu o pravu na pristup informacijama, i čiji bi podaci o radu trebali biti dostupni javnosti, jer transparentnost takvih podataka pridonosi njegovoj otvorenosti i javnosti rada.

Posebno se napominje kako tijelo javne vlasti ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova koji nastanu pružanjem informacije temeljem članka 19. stavka 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, sukladno Kriterijima za određivanje visine naknade stvarnih materijalnih troškova i troškova dostave informacije („Narodne novine“, broj 12/14. i 15/14.) koje je donijela Povjerenica za informiranje.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) riješeno kao u točkama 1., 2. i 4.  izreke ovog rješenja.

Međutim, uvidom u predmetne informacije utvrđeno je da iste sadrže i druge osobne podatke (imena i prezimena učenika iste škole).

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka. Odredbom članka 7. stavka 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano je da se osobni podaci koji se odnose na maloljetne osobe smiju prikupljati i dalje obrađivati u skladu s ovim Zakonom i uz posebne mjere zaštite propisane posebnim zakonima.

Člankom 11. stavkom 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Ukoliko tijelo javne vlasti utvrdi da postoje ograničenja pristupa informacijama iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama za koje je potrebno provesti test razmjernosti i javnog interesa, potrebno je postupiti sukladno članku 16. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojim je propisano da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Test razmjernosti i javnog interesa podrazumijeva da tijelo javne vlasti, kada rješava konkretni zahtjev za pristup informacijama koje su iz kategorije izuzetaka iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, treba procijeniti hoće li omogućavanje tih informacija biti u interesu javnosti i hoće li od njihovog omogućavanja biti više koristi nego štete po zaštićene interese iz navedenog članka Zakona. Kako bi se u konkretnom slučaju došlo do odluke, potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga, na temelju pojedinih okolnosti slučaja. Kada se nakon provedbe testa razmjernosti i javnog interesa utvrdi da preteže zaštita nekog od interesa navedenih u članku 15. stavku 2., 3. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti u obvezi je donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva.

Povjerenica za informiranje je u drugostupanjskom postupku uzela u obzir da bi eventualni razlog za omogućavanje u zahtjevu zatraženih informacija u cijelosti bio praćenje aktivnosti škole u redovnoj nastavi, kao i pri različitim natjecanjima u kojima sudjeluju učenici škole te njihova postignuća na istima, te je uzela u obzir i razloge za ograničenje pristupa informacijama, odnosno činjenicu da su osobni podaci o maloljetnicima zaštićeni posebnim propisom te da za omogućavanje pristupa svim podacima koji se traže u predmetnom zahtjevu ne prevladava javni interes. Naime, Povjerenica za informiranje je provodeći test razmjernosti i javnog interesa utvrdila da bi omogućavanjem pristupa u predmetnom zahtjevu zatraženim informacijama, imenima i prezimenima maloljetnih učenika, moglo doći do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane trećih osoba u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je Osnovna škola Josipa Jurja Strossmayera prikupila osobne podatke te moguće zloporabe tih podataka, pa u odnosu na iste prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes.

Dakle, navedene podatke je potrebno zaštititi radi zaštite privatnosti osoba čija je zaštita osobnih podataka u konkretnom slučaju dovedena u pitanje.

Stoga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku riješeno kao u točki 3. izreke ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.    

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.