KLASA: UP/II-008-07/15-01/218

URBROJ: 401-01/04-16-02

Zagreb, 10. listopada 2016.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ……… iz Vinkovaca, ………, zastupanog po opunomoćeniku ………, odvjetniku u Vinkovcima, ………, izjavljene protiv rješenja Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje KLASA: UP/I-008-01/15-01/01, URBROJ: 510-01/6-15-02 od 17. ožujka 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje KLASA: UP/I-008-01/15-01/01, URBROJ: 510-01/6-15-02 od 17. ožujka 2015. godine.

2. Djelomično se odobrava ……… pristup zatraženoj informaciji na način da se na Ugovoru o darovanju nekretnine KLASA: 019-06/06-32/33, URBROJ: 538-06-02-12-2188 od 19. ožujka 2012. godine prekriju osobni podaci: imena i prezimena malodobnih daroprimatelja, adresa svih daroprimatelja, osobni identifikacijski brojevi svih daroprimatelja, JMBG-ovi svih daroprimatelja, srodstvo daroprimatelja, potpisi daroprimatelja, a da se na ovjeri navedenog Ugovora Broj: OV-4187/2012 prekriju datum rođenja, adresa i broj osobne iskaznice osoba navedenih pod rednim brojem 1. i 2., te imena i prezimena malodobnih osoba.

3. Nalaže se Državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ………, zastupanog po opunomoćeniku ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. i članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da pobijano rješenje Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje nije zakonito te se istim krši žaliteljevo pravo na pristup informacijama kao i pravo da u skladu sa zakonom naplati svoje potraživanje prema dužniku. Ističe kao je odredbom članka 82. Ovršnog zakona propisano da je uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika, a ako je pravo vlasništva u zemljišnoj knjizi upisano na drugu osobu, prijedlogu za ovrhu može se udovoljiti samo ako ovrhovoditelj podnese ispravu koja je podobna za upis ovršenikova prava. Također ističe da on kao vjerovnik, ovrhovoditelj ne posjeduje ispravu koja je podobna za upis ovršenikova prava u zemljišnu knjigu pa je zbog navedenog od nadležnog tijela zatražio dostavu iste, ta da mu se uskraćivanjem navedene isprave onemogućava provedba ovrhe u skladu s Ovršnim zakonom. Nadalje navodi da on kao niti jedan drugi ovrhovoditelj ne posjeduje ispravu temeljem koje je njegov dužnik stekao nekretninu pa gore navedena odredba Ovršnog zakona gubi svoj smisao ako tijelo javne vlasti koje posjeduje navedenu ispravu odbija udovoljiti zahtjevu ovrhovoditelja da mu navedenu ispravu  dostavi  radi provedbe ovrhe. Također navodi da je javni interes da svi plaćaju svoje dugove, a ne da se dužnicima  pomaže izbjegavati plaćanje dugova. Zaključuje kako je nedostavljanjem  tražene informacije nadležno tijelo povrijedilo obvezu davanja podataka propisanu odredbom članka 18. Ovršnog zakona. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je djelomično osnovana.

Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom od 27. veljače 2015. godine zatražio od Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama da mu se dostavi ovjerena preslika ugovora o kupoprodaji ili drugog dokumenta temeljem kojeg je Domagoj Matošević stekao nekretninu u Mirkovcima, a ukoliko mu nisu u mogućnosti dostaviti  ovjerenu presliku moli da mu dostave običnu presliku. U zahtjevu pojašnjava kako ima novčano potraživanje prema ……… temeljem platnog naloga Općinskog suda u Vinkovcima Posl.broj: P-1198/07 od 27. rujna 2007. godine i da su mu za pokretanje ovršnog postupka protiv ……… nužno potrebni podaci o nekretnini u Mirkovcima koju je ……… stekao preko Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama, ali je nikad u zemljišnoj knjizi nije upisao na svoje ime, te dokaz da je vlasnik iste. Nadalje je utvrđeno da je Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama sukladno članku 21. stavku 1. Zakona o pravu na pristup informacijama zahtjev žalitelja ustupila Državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje koje je zahtjev zaprimilo 6. ožujka 2015. godine. Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje proveo je test razmjernosti i javnog interesa, te rješenjem KLASA: UP/I-008-01/15-01/01, URBROJ: 510-01/6-15-02 od 17. ožujka 2015. godine odbio zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. i članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama jer je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 23. stavkom 5. točkom 2. istog Zakona je propisano kako će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2. i 3., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

Člankom 16. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informacijama iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona dužno prije donošenje odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa. Nadalje, stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3., da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.

Odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Uvidom u dostavljeni Ugovoru o darovanju nekretnine KLASA: 019-06/06-32/33, URBROJ: 538-06-02-12-2188 od 19. ožujka 2012. godine, koji je predmet ovog postupka, Povjerenica za informiranje je utvrdila da isti sadrži osobne podatke.

Zakonom o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst) uređuje se zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj. Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.

Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. citiranog Zakona propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati; osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.

Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisan je pravni temelj prikupljanja i obrade osobnih podataka.

Odredbom članka 11. stavka 3. citiranog Zakona propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 8. stavkom 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisno je da pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima, te da su korisnici ravnopravni u njegovom ostvarivanju.

Odredbom članka 9. istog Zakona propisano je da korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu, ima pravo tu informaciju javno iznositi.

Ispitujući pravilnost testa razmjernosti i javnog interesa kojeg je proveo Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, u žalbenom postupku utvrđeno je da postoje razlozi za djelomično omogućavanje tražene informacije žalitelju. Naime, radi se o nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske koja se daruje daroprimateljima, a koja činjenica je zanemarena u testu razmjernosti i javnog interesa kojeg je proveo Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Kako se upravlja raspolaže državnom imovinom je u javnom interesu.

U žalbenom postupku je razmotreno da li je zbog zaštite osobnih podataka  moguće žalitelju omogućiti djelomičan pristup traženoj informaciji, te je utvrđeno da je moguće žalitelju omogućiti djelomičan pristup traženoj informaciji.

Sama činjenica da je nešto osobni podatak ne znači da je taj podatak automatski zaštićen. Kada se radi o razlozima protiv omogućavanja pristupa zatraženim informacijama, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženim informacijama otkrivanje osobnih podataka. Stoga je potrebno razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta nezakonitom uporabom nečijih osobnih podataka. U žalbenom postupku utvrđeno je da ne dolazi do kršenja Zakona o zaštiti osobnih podataka ako se žalitelju dostave osobni podaci kao što su ime i prezime punoljetnih daroprimatelja, a prekriju svi ostali osobni podaci daroprimatelja.  Naime, otkrivanjem drugih osobnih podataka došlo bi do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zloporabe tih podataka, a ujedno omogućavanje drugih osobnih podataka nije nužno da bi se ostvarila transparentnost i javnost rada tijela javne vlasti.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.