KLASA: UP/II-008-07/14-01/359
URBROJ: 401-01/04-16-04
Zagreb, 12. srpnja 2016.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, Podružnice Knin, ………, Knin, izjavljene protiv rješenja Ministarstva uprave KLASA: UP/I-008-01/14-02/1, URBROJ: 515-01/6-14-1 od 23. srpnja 2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Ministarstva uprave KLASA: UP/I-008-01/14-02/1, URBROJ: 515-01/6-14-1 od 23. srpnja 2014. godine.
2. Odobrava se Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, Podružnici Knin dostava preslike:
- Zapisnika o inspekcijskom nadzoru Upravne inspekcije KLASA: 043-01/14-01/1, URBROJ: 515-07-02/1-14-2 od 9. travnja 2014. godine, koji je dostavljen Gradu Kninu, gradonačelnici,
- Odluke ministra uprave o prigovoru gradonačelnice Grada Knina KLASA: 043-01/14-01/1, URBROJ: 515-07-02/1-14-9 od 13. lipnja 2014. godine,
- Dostavnice o zaprimanju Odluke ministra uprave KLASA: 043-01/14-01/1, URBROJ: 515-07-02/1-14-9 od 13. lipnja 2014. godine, od strane Grada Knina, gradonačelnice, a vezano za izjavljeni prigovor, kao dokaz o izvršnosti Zapisnika o inspekcijskom nadzoru Upravne inspekcije.
3. Nalaže se Ministarstvu uprave da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, Podružnice Knin (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 2. i stavka 3. točke 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se radi o informaciji koja sadrži podatke iz osobnih očevidnika službenika nadziranog tijela za koje je izričitom zakonskom odredbom člankom 118. stavkom 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano da predstavljaju profesionalnu tajnu, kao i jer se radi o informaciji koja se odnosi na postupak inspekcijskog nadzora koji je u tijeku i čijim bi se omogućavanjem onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje tog postupka i onemogućio rad tijela koje obavlja inspekcijski nadzor.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje osporava u cijelosti te u zakonskom roku izjavljuje žalbu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, jer se nije vodilo računa o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na pravilno rješavanje upravne stvari, te zbog pogrešne primjene zakona. Nadalje navodi kako je Ministarstvo uprave suprotno odredbama članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odbilo zahtjev s obrazloženjem da postoji osnovana sumnja da bi se odobravanjem zahtjeva odnosno davanjem zatražene informacije povrijedila zakonom propisana obveza čuvanja profesionalne tajne kao i onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano postupanje nadležnog tijela te onemogućio rad tijela koje obavlja inspekcijski nadzor. Također navodi kako je u obrazloženju citirana i odredba članka 118. stavka 2. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kojom je propisano da podaci iz osobnih očevidnika i popisa službenika i namještenika predstavljaju profesionalnu tajnu. Ističe kako je Ministarstvo uprave nepotpuno utvrdilo činjenično stanje na način da ničim nije dokazalo ni obrazložilo koje osobne podatke službenika i namještenika gradske uprave Grada Knina iz članka 118. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi tj. iz osobnog očevidnika ili popisa, sadrže traženi zapisnici i odluka. Nadalje ističe da podatke koje sadrže zapisnici i odluka sadrže i rješenja službenika i namještenika, a koja imaju u posjedu svi upravni odjeli, dužnosnici, pisarnica i pismohrana, na uvidu su i u posjedu tajnice gradonačelnice i njenih zamjenika, službenika u UO-u za financije, kandidata u postupku javnog natječaja i dr., a ti podaci su među ostalim naziv radnog mjesta sukladno Pravilniku o unutarnjem redu javno objavljenom, podaci o stupnju obrazovanja, radnom iskustvu, položenom državnom stručnom ispitu. Žalitelj navodi kako zapisnik ne sadrži osobne podatke iz osobnog očevidnika koji bi bili zaštićeni, već podatke koji moraju biti dostupni javnosti, među kojima i podaci o ne/zakonitosti općih i drugih službeničkih i drugih akata iz kojih proizlaze i financijske i druge obveze za Grad kao jedinicu lokalne samouprave te podaci o obvezama koje je Grad u propisanom roku bio dužan izvršiti, a nije. Nadalje navodi kako se u konkretnom slučaju ne radi o zaštiti osobnih podataka, a što potvrđuje i mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka KLASA: 004-2/140-0/164, URBROJ: 567-02/03-14-05 od 29. travnja 2014. godine u kojem se navodi „Korisnicima prava na informaciju zakonito je učiniti dostupnim ime i prezime službenika, radno mjesto na koje je raspoređen, stručne kvalifikacije…Ukoliko se slučajno nalaze osobni podaci kao što su privatna adresa, datum i mjesto rođenja, osobne korekcije koje utječu na krajnji iznos plaće, takvi podaci bi sukladno ZZOP trebali biti zaštićeni“. Žalitelj zaključuje kako traženi podaci ne sadrže navedene zaštićene osobne podatke, a i da sadrže, javnopravno tijelo ih je moglo izostaviti. Nadalje navodi da za njega i javnost općenito ne smije biti tajna da je Grad Knin postupao ili nije postupao nezakonito i jesu li neki službenici nezakonito stekli nepripadajuća prava, a drugima su uskraćena njihova prava te troši li se zakonito proračunski novac. Ističe kako su povrede zakona i drugih propisa, te akata tijela imale i još uvijek imaju za posljedicu nezakonito trošenje proračunskih sredstava kao javnog novca u korist jednih na štetu drugih, diskriminaciju službenika, postupanja nenadležnih službenika, a što rezultira nezakonitim i nepravilnim aktima, nevjerodostojnošću predstavnika Grada i gradske uprave i nepovjerenjem javnosti. Također ističe da kod testa razmjernosti i javnog interesa Ministarstvo nije utvrdilo odlučne činjenice, niti pravilno odlučilo. Interes javnosti prevladava prema radu državnih tijela posebno Upravne inspekcije koja je osnovana da štiti ustavno načelo zakonitosti i postupa sukladno Zakonu o upravnoj inspekciji i drugim posebnim zakonima. Zapisnik inspekcije postao je izvršan i kao takav je dostavljen Gradu Kninu, gradonačelnici 18. lipnja 2014. godine, što je i navedeno u rješenju, pa je neosnovan navod da je postupak inspekcijskog nadzora još u tijeku budući da se novim aktom Upravne inspekcije provodi nadzor nad izvršenjem izrečenih mjera tim Zapisnikom. Također navode o postojanju osnovane sumnje da bi se odobravanjem zahtjeva odnosno davanjem zatražene informacije povrijedila zakonom propisana obveza čuvanja profesionalne tajne kao i onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano postupanje nadležnog tijela te onemogućio rad tijela koje obavlja inspekcijski nadzor, Ministarstvo uprave ničim ne dokazuje iz čega proizlazi da nije utvrdilo odlučne činjenice ni izvelo dokaze o odlučnim činjenicama što je suprotno materijalnom propisu i pravilima postupka. Tvrdnja da bi se dostavom traženog Zapisnika i odluke ministra omogućilo stvaranje nedopuštenog pritiska kako na nadzirano tijelo odnosno Grad Knin tako i na Upravnu inspekciju Ministarstva uprave kao tijelo koje provodi postupak inspekcijskog nadzora čime bi se moglo onemogućiti učinkovito neovisno i nepristrano postupanje, je neargumentirano, neutemeljeno i uvredljivo za žalitelja, službenike i javnost, te se postavlja pitanje na koji način je moguće vršiti pritisak i čime to dokazuje Ministarstvo. Žalitelj i službenici su iniciranjem inspekcijskog nadzora iskazali povjerenje u institucije pravne države, a upravo u cilju otklanjanja i sprječavanja daljnjih nezakonitosti i nepravilnosti, kojeg nadzora ne bi ni bilo da nije bilo predstavki. Navodi da je bilo pritisaka vjerojatno nadzor ne bi trajao gotovo pola godine i ne bi se gomilale nezakonitosti za nezakonitostima, bez sankcija i straha nadziranog tijela od sankcija za Grad i odgovornu osobu/e. Nadalje navodi da nije tražio informacije kao stranka u postupku nego kao korisnik informacije temeljem Zakona o pravu na pristup informacijama pa obrazloženje tijela da žalitelj kao korisnik prava na pristup informacijama, nije u krugu osoba kojim se dostavlja zapisnik o provedenom inspekcijskom nadzoru, a budući da nije ovlašten ni na podnošenje prigovora protiv zapisnika, korisniku se ne dostavlja ni odluka o prigovoru protiv zapisnika, nije utemeljeno na materijalnom propisu bitnom za rješavanje ove upravne stvari tj. Zakonu o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 15. srpnja 2014. godine zatražio od Ministarstva uprave kao tijela javne vlasti, da mu dostavi preslike sljedećih dokumenata: 1. Cjeloviti Zapisnik o inspekcijskom nadzoru Upravne inspekcije od 9. travnja 2014. koji je dostavljen Gradu Kninu, gradonačelnici, 2. Odluku ministra uprave po prigovoru Grada od 13. lipnja 2014. godine, 3. Cjeloviti izvršni Zapisnik koji je dostavljen Gradu Kninu, gradonačelnici. U zahtjevu je također navedeno da ukoliko traženi akti sadrže neke osobne podatke koji se nalaze isključivo i samo u osobnom očevidniku i nitko ih nije vidio osim odnosnog službenika i službenice za kadrovske poslove, isti se mogu izostaviti. Nadalje je utvrđeno da je Ministarstvo uprave donijelo rješenje KLASA: UP/I-008-01/14-02/1, URBROJ: 515-01/6-14-1 od 23. srpnja 2014. godine, kojim je odbilo zahtjev žalitelja temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 2. i stavka 3. točke 1. i 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se radi o informaciji koja sadrži podatke iz osobnih očevidnika službenika nadziranog tijela za koje je izričitom zakonskom odredbom člankom 118. stavkom 1. Zakona o službenicima i namještenicima lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano da predstavljaju profesionalnu tajnu, kao i jer se radi o informaciji koja se odnosi na postupak inspekcijskog nadzora koji je u tijeku i čijim bi se omogućavanjem onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje tog postupka i onemogućio rad tijela koje obavlja inspekcijski nadzor.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Iz spisa predmeta razvidno je da je Ministarstvo provelo test razmjernosti i javnog interesa, te da je sačinjen Zapisnik sa sastanka Radne skupine za provođenje testa razmjernosti i javnog interesa povodom zahtjeva žalitelja KLASA: 008-01/14-02/6, URBROJ: 515-01/6-14-2 od 18. srpnja 2014. godine.
Povjerenici za informiranje u žalbenom postupku dostavljen je Zapisnik Upravne inspekcije Ministarstva uprave o provedenom neposrednom inspekcijskom nadzoru nad tijelima Grada Knina KLASA: 043-01/14-01/1, URBROJ: 515-07-02/1-14-2 od 9. travnja 2014. godine, Prigovor gradonačelnice Grada Knina KLASA: 043-01/14-01/1, URBROJ: 2182/10-02-14-3 od 28. travnja 2014. godine protiv Zapisnika Upravne inspekcije Ministarstva uprave, Službe za inspekciju lokalne i područne (regionalne) samouprave KLASA: 043-01/14-01/1, URBROJ: 515-07-02/1-14-2 od 9. travnja 2014. godine, Odluka ministra uprave o prigovoru gradonačelnice Grada Knina KLASA: 043-01/14-01/1, URBROJ: 515-07-02/1-14-9 od 13. lipnja 2014. godine s dostavnicom kao dokaz o izvršnosti navedenog zapisnika.
Ministarstvo uprave odbilo je žaliteljev zahtjev iz dva odnosno tri razloga. Prvi razlog je jer se radi o informaciji koja sadrži podatke iz osobnih očevidnika službenika nadziranog tijela za koje je izričitom zakonskom odredbom člankom 118. stavkom 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano da predstavljaju profesionalnu tajnu. Drugi razlog odbijanja je da se radi o informaciji koja se odnosi na postupak inspekcijskog nadzora koji je u tijeku i čijim bi se omogućavanjem onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje tog postupka i treći razlog koji povezan s drugim razlogom je da bi se omogućavanjem informacije onemogućio rad tijela koje obavlja inspekcijski nadzor.
Člankom 118. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 86/08 i 61/11) propisano je da podaci iz osobnih očevidnika i popisa službenika i namještenika predstavljaju profesionalnu tajnu, da službenik i namještenik ima pravo uvida u podatke iz svog osobnog očevidnika, da o davanju podataka iz osobnih očevidnika odlučuje čelnik tijela u kojima se ti očevidnici vode, te da sadržaj i način vođenja osobnih očevidnika službenika i namještenika propisuje pravilnikom čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose.
Uvidom u dostavljenu dokumentaciju razvidno je da bi ista sadržavala podatke koji se nalaze i u osobnom očevidniku službenika. Međutim, to ne znači da dostavljena dokumentacija sadrži sve podatke iz dostavljenog očevidnika, kao ni to da se podaci iz dostavljene dokumentacije nalaze samo u osobnom očevidniku. Podaci o tome koliko godina radnog staža u struci ima određena osoba zaposlena u tijelu javne vlasti, koje je sve poslove obavljala u tijelu javne vlasti (opis poslova), položenom pravosudnom ili državnom stručnom ispitu, koeficijentu plaće i slično su informacije koje su od javnog značaja i iste trebaju biti dostupne javnosti. Naime, radi transparentnog rada tijela javne vlasti takve informacije trebaju biti dostupne javnosti. Otvorenost i javnost djelovanja tijela javne vlasti važan je segment ostvarivanja prava na pristup informacijama, onemogućavanje transparentnosti u radu tijela javne vlasti onemogućava se i navedeno pravo zajamčeno Ustavom.
Iz dostavljene Odluke ministra uprave o prigovoru gradonačelnice Grada Knina KLASA: 043-01/14-01/1, URBROJ: 515-07-02/1-14-9 razvidno je da je ista donesena 13. lipnja 2014. godine, a iz dostavljene dostavnice razvidno je da je navedena Odluka ministra uprave dostavljena gradonačelnici Grada Knina 18. lipnja 2014. godine, te je toga dana Zapisnik Upravne inspekcije postao izvršan. Zakonom o pravu na pristup informacijama u članku 15. stavku 3. točki 1. propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne, dok je člankom 15. stavkom 3. točkom 3. istog Zakona propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo rad tijela koja obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti. Iz Zapisnika sa sastanka Radne skupine za provođenje testa razmjernosti i javnog interesa povodom zahtjeva žalitelja KLASA: 008-01/14-02/6, URBROJ: 515-01/6-14-2 od 18. srpnja 2014. godine, kao i obrazloženja pobijanog rješenja razvidno je da se u istima navodi da se radi o informaciji koja se odnosi na postupak inspekcijskog nadzora, koji je još uvijek u tijeku budući se provodi nadzor nad izvršenjem mjera koje su izrečene zapisnikom Upravne inspekcije Ministarstva uprave, te bi se dostavom Zapisnika o provedenom inspekcijskom nadzoru odnosno Odluke ministra uprave kojom je odlučeno o prigovoru protiv tog Zapisnika, omogućilo stvaranje nedopuštenog pritiska kako na nadzirano tijelo, tako i na tijelo koje provodi postupak inspekcijskog nadzora.
Kako je razvidno iz gore citiranih odredbi članka 15. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama zakonodavac je propisao da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup, a ne da tijela javne vlasti u tim slučajevima moraju ograničiti pristup informacijama. U žalbenom postupku utvrđeno je da je tražitelj informacije sindikat, te je uzeto u obzir da li bi informaciju koju žalitelj traži, u ovom slučaju sindikat, mogla dobiti bilo koja druga osoba odnosno da li je omogućavanje informacije u javnom interesu.
Člankom 2. stavkom 1. Zakona o upravnoj inspekciji („Narodne novine“, broj 63/08) propisano je da upravna inspekcija provodi inspekcijski nadzor vezan uz provedbu zakona i drugih propisa kojima se uređuje sustav, ustrojstvo i način rada tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, službenički odnosi u tijelima državne uprave, drugim državnim tijelima i upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, nadzire rješavanje o pravima i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba, osiguranje javnosti rada tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Upravna inspekcija provodi inspekcijski nadzor i u slučajevima utvrđenim posebnim zakonom.
Člankom 10. Zakona o upravnoj inspekciji propisano je da upravna inspekcija u provedbi nadzora nad primjenom propisa kojima se uređuje sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave nadzire osobito: 1. usklađenost unutarnjeg ustrojstva sa propisima i općim aktima, 2. osiguranje javnosti rada tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, 3. omogućavanje podnošenja prigovora i pritužbi na rad tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, osiguranje postupanja po istim te dobivanja odgovora po podnesenom prigovoru, odnosno pritužbi, 4. propisano radno vrijeme, uredovne dane i druga pitanja kojima se osigurava učinkovito ostvarivanje i zaštita prava građana i pravnih osoba pred tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Odredbom članka 11. istog Zakona propisano je da upravna inspekcija u provedbi nadzora nad primjenom zakona i drugih propisa kojima se uređuju službenički odnosi u tijelima državne uprave, drugim državnim tijelima i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nadzire osobito: 1. osiguranje uvjeta za ostvarivanje temeljnih prava i dužnosti službenika, 2. zakonitost postupka prijma u službu i rasporeda na radno mjesto, 3. zakonitost rješenja kojima se odlučuje o pravima i obvezama službenika tijekom službe, 4. postupak i zakonitost rješenja o prestanku službe, 5. postupanje u slučaju ispunjenja pretpostavki za prestanak službe po sili zakona, 6. izvršenje sudskih odluka od strane čelnika nadziranih tijela.
Člankom 13. istog Zakona propisano je da upravna inspekcija provodi nadzor nad primjenom: 1. propisa o uredskom poslovanju, 2. propisa o pravu na pristup informacijama, 3. propisa o sadržaju naziva tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te uporabu propisanih obilježja i simbola, 4. propisa o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske, te drugih propisa kojima se uređuje način rada tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima.
Sukladno članku 18. Zakona o upravnoj inspekciji nakon provedenoga inspekcijskog nadzora, upravni inspektor sastavlja zapisnik o utvrđenim nezakonitostima, nepravilnostima i nedostacima u radu nadziranog tijela. U zapisniku upravni inspektor navodi utvrđeno činjenično stanje te povrede zakona i drugih propisa, nepravilnosti i nedostatke u radu, ocjena stanja, mjere kojima se naređuje otklanjanje utvrđenih nezakonitosti, rok za izvršenje naređenih mjera, prijedloge za uklanjanje utvrđenih nepravilnosti i nedostataka u radu, obveza izvješćivanja upravne inspekcije o poduzetim mjerama, te pouka o pravu na prigovor. Na inspekcijsko postupanje i rad inspektora primjenjuje se načelo zakonitosti iz Zakona o općem upravnom postupku kojim je propisano da javnopravno tijelo rješava upravnu stvar na temelju zakona i drugih propisa te općih akata donesenih na temelju zakonom utvrđenih javnih ovlasti što znači da inspektor ne može postupati izvan zakonom propisanih ovlasti. Dakle, zakonom je propisan sadržaj zapisnika, a na isti način je ograničena i samovolja inspektora. Vezano za inspekcijsko postupanje bitno je i načelo javnosti koje je kao opće pravno pravilo propisano u Zakonu o sustavu državne uprave gdje se navodi da je rad svih tijela vlasti javan. Dakle, imajući u vidu inspekcijsko postupanje javnost bi trebala biti informirana o postupku, utvrđenim povredama propisa i o poduzetim mjerama od strane inspektora.
Činjenica je da je u vrijeme podnošenja zahtjeva za pristup informacijama žalitelja nadzor obavljen i da je donesena i Odluka ministra uprave o prigovoru, te da je Zapisnik o provedenom nadzoru postao izvršan. Dakle, mjere koje su naložene trebaju se sukladno Zapisniku o provedenom nadzoru i Odluci ministra uprave i izvršiti. Postavlja se pitanje na koji način bi se mogao vršiti pritisak na nadzirano tijelo i tijelo koje provodi postupak inspekcijskog nadzora, kao i tko bi mogao vršiti pritisak. U članku 19. i 20. Zakona o upravnoj inspekciji propisano je koje mjere upravni inspektor može izreći odnosno što zapisnikom može narediti, što zapisnikom može zabraniti, kao i što zapisnikom može predložiti. Općenito gledajući tijelu javne vlasti čiji rad treba biti javan izrečene su mjere, tijelo koje je izreklo mjere je također tijelo čiji rad treba biti javan. Sadržaj Zapisnika o provedenom nadzoru sačinjavaju informacije koje je utvrdilo tijelo koje je provodilo nadzor i isti je izrađen i u posjedu tijela javne vlasti i onog nad kojim je obavljen nadzor i onog koje je obavljalo nadzor. Ministarstvo uprave iako je navelo mogućnost vršenja pritiska nije obrazložilo na koji način bi se vršio taj pritisak i od strane koga odnosno na koji način bi se onemogućilo vođenje postupka i rad tijela, a žalitelj smatra navode Ministarstva uprave neutemeljenim i uvredljivim za žalitelja, službenike i javnost. Štoviše nadodaje da su žalitelj i službenici iniciranjem inspekcijskog nadzora iskazali povjerenje u institucije pravne države, a upravo u cilju otklanjanja i sprječavanja daljnjih nezakonitosti i nepravilnosti, kojeg nadzora ne bi ni bilo da nije bilo predstavki.
Vezano za nadzor Upravne inspekcije u Gradu Kninu, razvidno je da se o istome pisalo u medijima. Primjerice na linku http://grad-knin.net/knin/hrvatska/upravna-inspekcija-u-nadzoru-nad-radom-grada-knina objavljen je članak „Upravna inspekcija u nadzoru nad radom Grada Knina“ u kojem se navodi da je Ministarstvo uprave zaprimilo nekoliko predstavki službenika upravnih tijela Grada Knina, kao i predstavku Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, Podružnice Knin, kojima se traži provedba upravnog i inspekcijskog nadzora nad postupanjem i aktima (općim i pojedinačnim) tijela Grada Knina, posebno iz područja službeničkih odnosa, a vezano uz promjenu ustrojstva upravnih tijela Grada Knina te da je Upravna inspekcija, Služba za inspekciju lokalne i područne (regionalne) samouprave pisano zatražila od gradonačelnice Grada Knina dostavu izvješća u odnosu na navode u predstavkama i odgovarajuću dokumentaciju temeljem koje će se provesti inspekcijski nadzor.
Također je bilo tema u medijima vezano za određene nepravilnosti i nezakonitosti u gradskoj upravi, primjerice na linku http://m.sibenik.in/zupanija/koeficijentima-placa-u-gradskoj-upravi-usprotivio-se-kninski-sdp/18898.html objavljen je članak „Koeficijentima plaća u gradskoj upravi usprotivio se kninski SDP“ u kojem se u bitnom navodi kako ovakva sistematizacija radnih mjesta, opis poslova, nazivi kao i preraspodjela radnih mjesta, ne samo da nije u skladu sa zakonom, nego izravno diskriminira pojedine zaposlenike, krše se ustavom zajamčena prava, etički kodeks zaposlenika u tijelima gradske uprava i niz drugih propisa.
Ispitujući pravilnu primjenu provedbe testa razmjernosti i javnog interesa u žalbenom postupku utvrđeno je da su informacije koje žalitelj traži informacije od javnog interesa jer se iste odnose na rad tijela javne vlasti koji sukladno zakonu treba biti javan, te da ne prevladava potreba zaštite prava na ograničenje već javni interes.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.