KLASA: UP/II-008-07/16-01/115
URBROJ: 401-01/04-16-05
Zagreb, 20. srpnja 2016.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.), povodom žalbe udruge Transparency International Hrvatska iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu KLASA: 602-04/15-09/21, URBROJ: 251-73/02-15-2 od 22. prosinca 2015. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu KLASA: 602-04/15-09/21, URBROJ: 251-73/02-15-2 od 22. prosinca 2015. godine.
2. Odobrava se udruzi Transparency International Hrvatska dostava popisa studenata koji su upisali poslijediplomski studij Komparativna politika u akademskoj godini 1999/2000, dostava informacija o tome tko je bio voditelj studija, tko je bio tajnik studija, te popis profesora i suradnika koji su izvodili nastavu na studiju.
3. Nalaže se Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (u daljnjem tekstu: Fakultet) odbijen je zahtjev udruge Transparency International Hrvatska (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama jer žalitelj bespotrebno remeti i opterećuje rad administrativnih službi Fakulteta budući da Fakultet nema kadrovskih kapaciteta koje može izdvojiti za sabiranje i sistematiziranje traženih podataka u obliku u kojem se to od njega traži.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje osporava u cijelosti, te izjavljuje žalbu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Nadalje navodi da je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje iz razloga jer se radi o popisu upisanih osoba (ime i prezime) bez ostalih osobnih podataka, a koji je sadržan u jednom dokumentu, a isto i o popisu voditelja i tajnika studija, te popisu nastavnika koji je sastavni dio režima studija, te je trebao biti prihvaćen na Znanstveno nastavnom vijeću Fakulteta. Također navodi da je na tako utvrđeno činjenično stanje tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo Zakon o pravu na pristup informacijama jer se pozvalo na članak 23. stavak 5. Zakona, a kojim se obavještava korisnika da za informaciju postoji obveza zaštite odnosno čuvanja njezine tajnosti sukladno članku 1. stavku 4. i 5. ovog Zakona. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 11. prosinca 2015. godine zatražio od Fakulteta kao tijela javne vlasti da mu se u smislu odredbe članka 18. Zakona o pravu na pristup informacijama dostavi informacija o popisu svih osoba, kao i ostale informacije koje se odnose na poslijediplomski znanstveni studij Komparativna politika u akademskoj godini 1999/2000 na Fakultetu na temelju članka 116. stavka 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, članka 50. Zakona o visokim učilištima, članka 27. Statuta Fakulteta, te informacije u smislu članka 17. stavka 1. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama koje se traže su: 1. Popis studenata koji su upisali poslijediplomski studij Komparativna politika u akademskoj godini 1999/2000, 2. Informaciju o tome tko je bio voditelj studija, 3. Informacija o tome tko je bio tajnik studija, 4. Popis profesora i suradnika koji su izvodili nastavu na studiju. Nadalje je utvrđeno da je Fakultet rješenjem KLASA: 602-04/15-09/21, URBROJ: 251-73/02-15-2 od 22. prosinca 2015. godine odbio zahtjev žalitelja jer žalitelj bespotrebno remeti i opterećuje rad administrativnih službi Fakulteta budući da Fakultet nema kadrovskih kapaciteta koje može izdvojiti za sabiranje i sistematiziranje traženih podataka u obliku u kojem se to od njega traži.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Odredbom članka 23. stavka 5. točkama 1.-5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev: 1) ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavku 1. ovog Zakona, 2) ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2., 3. i 4., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona, 3) ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 24. ovog Zakona, 4) ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona, 5) ako jedan ili više međusobno povezanih podnositelja putem jednog ili više funkcionalno povezanih zahtjeva očito zloupotrebljava pravo na pristup informacijama, a osobito kada zbog učestalih zahtjeva za dostavu istih ili istovrsnih informacija ili zahtjeva kojima se traži velik broj informacija dolazi do opterećivanja rada i redovitog funkcioniranja tijela javne vlasti.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja nije sasvim jasno temeljem koje točke članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama je Fakultet odbio zahtjev žalitelja, da li zbog zlouporabe budući se u obrazloženju rješenja navodi da žalitelj bespotrebno remeti i opterećuje rad administrativnih službi Fakulteta ili temeljem neke druge osnove iz članka 23. stavka 5. Zakona.
U žalbenom postupku je utvrđeno da nema zlouporabe prava na pristup informacijama. Naime, žalitelj je zatražio informacije koje je mogao odnosno može zatražiti bilo koja fizička ili pravna osoba, domaća ili strana. Također raniji zahtjev žalitelja kojim je tražio popis svih osoba koje su bile u postupku stjecanja doktorata znanosti u razdoblju 2005. do 2015. godine, po imenima, načinu stjecanja doktorata znanosti, datumima njihova imenovanja i datumima donošenja odluka tijekom svih tih postupaka, također se ne može tretirati kao zlouporaba prava na pristup informacijama.
Uvidom u dostavljene informacije razvidno je da iste sadrže osobne podatke.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130 /11. i 106/12., pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.
Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka.
Člankom 11. stavkom 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
Člankom 39. stavkom 1. istog Zakona propisano je da će se zbirke osobnih podataka i evidencije ustrojene do stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti s njegovim odredbama u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Ustavom Republike Hrvatske propisano je u članku 37. da se svakom jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom. Zakonom se uređuje zaštita podataka te nadzor nad djelovanjem informatičkih sustava u državi. Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrđenoj svrsi njihovoga prikupljanja.
U žalbenom postupku utvrđeno je da ne dolazi do kršenja Zakona o zaštiti osobnih podataka ako se dostave osobni podaci kao što su imena i prezimena studenata koji su upisali poslijediplomski studij Komparativna politika u akademskoj godini 1999/2000. Odredbom članka 41. stavka 2. Zakona o visokim učilištima („Narodne novine“, broj 59/96), koji je bio na snazi u vrijeme kada su nastale informacije koje se traže, propisano je da je uspjeh postignut na ispitu dostupan javnosti. Nadalje, Pravilnikom o sveučilišnom poslijediplomskom doktorskom studiju „Politologija“, kojeg je Fakultetsko vijeće Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu donijelo na sjednici održanoj 19. prosinca 2013. godini propisano je između ostalog da se upis na doktorski studij obavlja na temelju javnog natječaja, koji se objavljuje u javnom tisku i na mrežnim stranicama Fakulteta, da Vijeće doktorskog studija donosi odluku o konačnoj rang listi pristupnika za upis te je zajedno s rokovima za upis, objavljuje na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama Fakulteta. Člankom 8. stavkom 4. Pravilnika o doktorskim studijima na sveučilištu u Zagrebu propisano je da se imena izabranih pristupnika, njihove kvalifikacije, kao i imena preporučitelja javno objavljuju na internetskoj stranici studija. Iz navedenog proizlazi da je fakultet koji provodi natječaj dužan uz prethodno objavljeni tekst natječaja, na svojoj Internet stranici objaviti rang listu koja sadrži imena i prezimena izabranih kandidata, njihove kvalifikacije, kao i preporučitelje. Uvidom u internetske stranice, konkretno linkove:
- https://www.fpzg.unizg.hr/_news/60876/Rang%20lista%20pristupnika%20doktorski%20Politologija.pdf
- http://www.agr.unizg.hr/hr/article/1244/
razvidno je da su javno objavljuju popisi kandidata za upis na poslijediplomske studije. Iz svega navedenog je razvidno da popis, lista prijavljenih odnosno upisanih kandidata na poslijediplomske studije ne bi trebala biti zaštićena već javno dostupna.
Također je u žalbenom postupku utvrđeno je da ne dolazi do kršenja Zakona o zaštiti osobnih podataka ako se dostave osobni podaci kao što su me i prezime voditelja studija, tajnik studija, te profesora i suradnika koji su izvodili nastavu na studiju. Naime, navedene osobe su osobe za koje bi žalitelj i svaka druga osoba imala pravo saznanja jer se radi o osobama koje su plaćene za obavljanje svoje djelatnosti iz proračunskih sredstava, odnosno čije obavljanje djelatnosti treba biti javno i transparentno jer je dio svekolikog rada tijela javne vlasti.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem naložiti tijelu javne vlasti da korisniku omogući pristup traženoj informaciji odnosno da odluči o zahtjevu korisnika te odrediti primjereni rok u kojem je dužno to učiniti.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.