KLASA: 008-08/16-01/04

URBROJ: 401-01/06-16-409

Zagreb, 09.06.2016.

Tijelo državne uprave - ministarstvo

Nastavno na Vaš upit u kojem tražite savjet vezano za postupanje po zahtjevu za pristup informacijama, kojim se traži dostava preslika dva Ugovora o zakupu poslovnih prostora koje je Ministarstvo sklopilo s fizičkom osobom te trgovačkim društvom u privatnom vlasništvu, u nastavku odgovaramo kako slijedi.

Prije svega, potrebno je naglasiti kako je Povjerenik za informiranje drugostupanjsko tijelo u zaštiti prava na pristup informacijama, te da pokreće postupak i rješava u drugom stupnju povodom uložene žalbe, stoga bi bilo neprimjereno dati konkretnu uputu tijelu javne vlasti kako riješiti predmet u prvom stupnju te Vam stoga dajemo načelnu uputu.

U predmetnom slučaju radi se o potrošnji sredstava tijela javne vlasti koje je proračunski korisnik te se prilikom rješavanja zahtjeva za pristup informacijama, uvidom u predmetne ugovore, treba utvrditi može li se korisniku omogućiti pristup zatraženoj informaciji, odnosno postoje li na informaciji neka ograničenja propisana člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine″, broj 25/13. i 85/15.) zbog kojega se ona ne može omogućiti korisniku, odnosno zbog kojega se može samo djelomično omogućiti korisniku. Potrebno je također razmotriti i odredbu članka 15. stavka 5. navedenog Zakona, kojom je propisano da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavka 2. i 3. ovog članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim. Ujedno treba paziti na odredbu članka 16. istog Zakona i u slučaju eventualnog ograničenja provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Posebno naglašavamo, da prilikom rješavanja zahtjeva za pristup informacijama, tijelo javne vlasti naročito mora uzeti u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne  javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.

Nadalje, prilikom postupanja s predmetnim zahtjevom tijelo javne vlasti trebalo bi imati u vidu da ugovori mogu sadržavati osobne ili druge podatke za koje postoje zakonska ograničenja, pa bi u tom slučaju trebalo omogućiti djelomičan pristup tim ugovorima (uklanjanje zaštićenih osobnih podataka fizičkih osoba kao što su adresa, OIB, broj računa).

Dakle, sukladno zakonskim odredbama, ukoliko pojedini dijelovi ugovora i potpadaju pod izuzetke od prava na pristup informacijama propisane člankom 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, takvi se dijelovi mogu izuzeti (prekriti), ali se ostatak ugovora treba dati, sukladno gore navedenoj odredbi članka 16. stavka 3. Zakona.

Naime, ugovori o zakupu poslovnog prostora su ugovori pravno-tehničke prirode davanja u zakup određenih prostora, koji tijela javne vlasti u određenim slučajevima sklapaju s trećim osobama te sklapanjem istih preuzimaju obvezu plaćanja zakupnine javnim sredstvima odnosno dokumenti koji se određivanjem međusobnih prava i obveza zakupnika i zakupodavca suštinski ne razlikuju od ostalih ugovora o zakupu.

Stoga napominjemo da se davanjem javnosti na uvid takvih ugovora ni na koji način ne bi, primjerice, povrijedio gospodarski interes ugovornih strana odnosno da ne vidimo da bi u takvim slučajevima postojalo zakonsko ograničenje zbog poslovne tajne, a koje su tijela javne vlasti ranije u praksi koristila pri rješavanju sličnih zahtjeva te primjere kojih navodite u predmetnom upitu), ali niti drugih zakonski propisanih ograničenja.

Mišljenje je Povjerenice za informiranje da se javnosti treba omogućiti uvid u takve ugovore odnosno da u takvim slučajevima poslovna tajna ne može biti valjan razlog za ograničenje, a takav stav Povjerenice za informiranje potvrdio je i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u svojim presudama Poslovni broj: UsII-14/15-6 od 22.5.2015. godine i Poslovni broj : UsII-13/15-8 od 5.6. 2015. godine.

Dakle, upravnosudskom praksom, rješenjima Povjerenice za informiranje te teleološkim i komparativnim tumačenjem Zakona o pravu na pristup informacijama došlo se do stajališta kako ugovori između subjekata javnog te subjekata privatnog prava predstavljaju informaciju od javnog značaja. Naime, ugovori ili sporazumi sklopljeni između tijela javne vlasti i osoba privatnog prava odnosno fizičkih osoba, pod posebnim su povećalom javnosti te bi i ugovorna strana koja sklapa ugovor s tijelom javne vlasti to trebala imati na umu. Poslovanje s tijelima javne vlasti je podložno određenim načelima transparentnosti, odnosno podložno je preispitivanju od strane javnosti putem instrumenata koje građanima daje ustavno pravo na pristup informacijama, razrađeno Zakonom o pravu na pristup informacijama. Naravno, određeni dijelovi ugovora ili sporazuma  bi mogli potpadati pod izuzetke propisane člankom 15. Zakona, no to nikako ne znači da bi cijeli ugovor ili sporazum trebao biti izuzet od pristupa javnosti.

Posebno se napominje i to kako bilo koji korisnik može zahtjevom zatražiti od tijela javne vlasti preslike ugovora koje je tijelo javne vlasti sklopilo za korištenje određenog poslovnog prostora, obavljanje određenih poslova, radova ili usluga s fizičkim ili pravnim osobama te kako sukladno načelu raspolaganja informacijom, propisanom člankom 9. Zakona, korisnik koji raspolaže informacijom sukladno ovom Zakonu ima pravo tu informaciju javno iznositi.