KLASA: UP/II-008-07/14-01/12
URBROJ: 401-01/04-14-04
Zagreb, 10. ožujka 2014.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 25. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe novinara ……… iz Zagreba, ………, izjavljene protiv odgovora Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, KLASA: 008-02/13-01/13, URBROJ: 341-99-04/15-13-2 od 28. kolovoza 2013. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se odgovor Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, KLASA: 008-02/13-01/13, URBROJ: 341-99-04/15-13-2 od 28. kolovoza 2013. godine.
2. Odobrava se novinaru ……… pristup zatraženoj informaciji na način da mu se dostavi preslika popisa svih primatelja (imena i prezimena) povlaštenih vojnih mirovina, poznatih kao „predsjedničke mirovine“ koje sukladno Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (članak 5.) dodjeljuje predsjednik Republike Hrvatske, odnosno Vrhovni zapovjednik.
3. Nalaže se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim odgovorom odbijen je zahtjev novinara ……… (dalje u tekstu: žalitelj) za ostvarivanje prava na pristup informacijama jer zatražene informacije podliježu zaštiti u smislu Zakona o zaštiti osobnih podataka, a ujedno se prema odredbi članka 80. Statuta Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje podaci o fizičkim osobama - korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja, smatraju profesionalnom tajnom.
Protiv navedenog odgovora koji ima značenje negativnog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje osporava u cijelosti, te izjavljuje žalbu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene zakona. Navodi da je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje neosnovano zaključio da on traži osobne podatke koji se nalaze u evidencijama navedenog tijela, budući da je on tražio samo ime i prezime svakog od primatelja, a ne i ostale podatke koji bi eventualno mogli identificirati osobu - korisnika prava iz mirovinskog osiguranja. Također navodi da rješenje osporava i sadržajno jer se radi o informaciji koja se odnosi na raspolaganje javnim sredstvima. Ističe da se popis korisnika (imena i prezimena) koje je tražio odnosi na djelatne vojne osobe kojima je na temelju odluke Vrhovnog zapovjednika zbog osobitih zasluga za unapređenje oružanih snaga te drugih osobito važnih razloga, vojna služba prestala s pravom na starosnu mirovinu i prije ispunjenja uvjeta za stjecanje prava utvrđenih specifičnim Zakonom i Zakonom o mirovinskom osiguranju. Navodi da navedene odluke Vrhovnog zapovjednika imaju neposredne posljedice po raspolaganje javnim sredstvima, konkretno sredstvima mirovinskog fonda Republike Hrvatske, iz kojeg se isplaćuje mirovina za korisnike čija imena i prezimena traži u zahtjevu. Napominje da su navedene osobe stekle dodatno korist na ime javnih sredstava Republike Hrvatske upravo činom donošenja odluke od strane Vrhovnog zapovjednika, te da je stoga opravdano zahtijevati da se takvo raspolaganje javnim sredstvima učini transparentnim za javnost. Zaključuje kako je informacija dostupna javnosti temeljem članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama i bez provođenja testa javnog interesa jer ne predstavlja klasificirani podatak. Navodi da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije proveo test javnog interesa. Ističe da su javna sredstva dodijeljena osobama koje imaju osobite zasluge, što predstavlja čast, a ne sramotu za širu javnost, te da dosadašnje medijske objave pojedinih primatelja navedenih mirovina sugeriraju kako u javnosti već postoje pojedinačne informacije o nekim korisnicima navedenih mirovina. Također navodi da je pogrešno primijenjen Zakon o pravu na pristup informacijama jer je tijelo trebalo donijeti odluku u obliku odgovarajućeg rješenja. Predlaže da se u žalba uvaži.
Žalba je osnovana.
Uvidom u spise predmeta utvrđeno je da se žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 22. kolovoza 2013. godine obratio Ministarstvu obrane Republike Hrvatske kao tijelu javne vlasti koje je zahtjev dana 27. kolovoza 2013. godine ustupilo Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: Zavod). Nadalje je utvrđeno da je žalitelj navedenim zahtjevom zatražio dostavu popisa svih primatelja (imena i prezimena) povlaštenih vojnih mirovina, kolokvijalno poznatih kao „predsjedničke mirovine“ koje sukladno Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba (članak 5.) dodjeljuje predsjednik Republike Hrvatske, odnosno Vrhovni zapovjednik.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
Test razmjernosti i javnog interesa je procjena razmjernosti između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Zavod uz spis predmeta nije dostavio zatraženu informaciju, ali je u žalbenom postupku u predmetu Povjerenice za informiranje KLASA: UP/II-008-07/13-01/33, izvršen uvid u podatke koji su predmet ovog žalbenog postupka, o čemu je sačinjen zapisnik KLASA: UP/II-008-07/13-01/33, URBROJ: 401-01/02-13-08 od 19.12.2013. godine, pa stoga nije bilo potrebe za ponovnim uvidom.
Povjerenica za informiranje je dopisom KLASA: UP/II-008-07/13-01/33, URBROJ: 401-01/02-14-09 od 21.02.2014. godine zatražila očitovanje Ureda Predsjednika Republike Hrvatske o tome jesu li podaci o osobama koje su od 1993. do dana podnošenja zahtjeva za pristup informacijama 03. listopada 2013. godine poslane u vojnu mirovinu na temelju odluke predsjednika Republike Hrvatske kao Vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Republike Hrvatske klasificirane stupnjem tajnosti. Ured Predsjednika Republike Hrvatske je očitovanjem KLASA: 008-04/14-01/04, URBROJ: 71-05-02/01-14-2 od 26.02.2014. godine izvijestio kako zatraženi podaci nisu klasificirani stupnjem tajnosti.
U provedenom postupku izvršen je uvid u mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka KLASA: 004-05/13-01/17, URBROJ: 567-01/02-13-02 od 26. travnja 2013. godine i KLASA: 008-01/13-01/17, URBROJ: 567-01/02-13-02 od 24. listopada 2013. godine o tome je li objava imena i prezimena korisnika mirovina poslanih u vojnu mirovinu na temelju odluke predsjednika Republike Hrvatske kao Vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Republike Hrvatske, razloga umirovljenja, te iznosa mirovina sukladna odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.
Agencija za zaštitu osobnih podataka je aktom KLASA: 004-05/13-01/17, URBROJ: 567-01/02-13-02 od 26. travnja 2013. godine navela da bi se dostupnima mogli učiniti ime, prezime osobe te koeficijent mirovine odnosni bodovi sukladno kojima bi se mogao izračunati iznos mirovine. Također, Agencija za zaštitu osobnih podataka je u aktu KLASA: 008-01/13-01/17, URBROJ: 567-01/02-13-02 od 24. listopada 2013. godine, navela da temeljem činjenica iz samog upita, te sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, kao i relevantnim odredbama Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, s obzirom na poznate činjenice iz upita i sukladno citiranim zakonima, ostaje kod izrečenog mišljenja KLASA: 004-05/13-01/17, URBROJ: 567-01/02-13-02 od 26. travnja 2013. godine.
Odredbom članka 5. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba („Narodne novine”, broj 128/99., 129/00. – Zakon o policiji 16/01., 22/02., 41/08., 97/12., 26/12. i 118/12.) propisani su uvjeti pod kojima vrhovni zapovjednik djelatnoj vojnoj osobi može za osobite zasluge priznati mirovinu i prije ispunjenja uvjeta. Odredbom članka 7. istog članka Zakona određeni su kriteriji/vrijednosni bodovi za utvrđivanje mirovine, a člankom 13. citiranog Zakona propisano je da će Republika Hrvatska osigurati proračunska sredstva za isplatu navedenih mirovina. Stoga je nesporno da postoji razlika između mirovina koja su stečena temeljem individualnih uplata i mirovina kojima se sredstva osiguravaju u proračunu.
Odredbom članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak.
Tumačenjem odredbe članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, i provedbom Zakona o pravu na pristup informacijama u drugim slučajevima, Povjerenica za informiranje je stava kako pojedinačno ime i prezime osobe kojoj je isplaćen iznos iz proračuna bilo državnog ili lokanog znači javnu potrošnju i to bez obzira radi li se o isplaćenim potporama, dotacijama iz proračuna, isplatama za određene vrste pomoći. Za transparentnost rada i potrošnje proračunskih sredstava nužno je da javnost ima pravo znati kako i na koji način se koriste proračunska sredstva.
Kada se uzmu u obzir razlozi za i protiv omogućavanja pristupa informacijama koji se primjenjuju u konkretnom slučaju, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženim podacima otkrivanje osobnih podataka i obveza zaštite profesionalne tajne Zavoda.
U odnosu na zaštitu osobnih podataka je potrebno naglasiti da kada utvrdimo da je nešto osobni podatak to automatski ne znači da je on i u navedenom slučaju zaštićen. Osim navedenog, bitno je naglasiti da kada se upotrebljavaju odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka kao temelj odbijanja zahtjeva korisnika prava na informaciju, potrebno je razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta nezakonitom upotrebom nečijih osobnih podataka.
U ovom predmetu je očito da bi se davanjem imena i prezimena mogla identificirati određena osoba, odnosno dati će se njezini osobni podaci, a s druge strane treba uzeti u obzir i da se radi o trošenju dijela proračunskog novca. Naime za isplatu mirovina koje su predmet zahtjeva za pristup informacijama sredstva se osiguravaju iz proračuna.
Razlozi za omogućavanjem pristupa zatraženim podacima je transparentnost potrošnje proračunskih sredstava, informiranje javnosti o korisnicima mirovina koji su umirovljeni na temelju odluke Vrhovnog zapovjednika oružanih snaga Republike Hrvatske o tome da se mirovine financiraju iz državnog proračuna, aktualiziranja pitanja tako određenih mirovina, pravo novinara za izvještavanje i pristup informacijama o javnim sredstvima.
Potrebno je također naglasiti da se u evidenciji korisnika mirovina vode i drugi osobni podaci koje je potrebno štiti.
Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisan je pravni temelj prikupljanja i obrade osobnih podataka. Odredbom članka 11. stavka 3. citiranog Zakona propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
U žalbenom postupku utvrđeno je da u odnosu na ime i prezime preteže javni interes jer se radi o raspolaganju javnim sredstvima. U dijelu koji se odnosi na druge osobne podatke koji se vode u evidenciji Zavoda Povjerenica za informiranje je utvrdila da bi u konkretnom slučaju, došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarni sa svrhom s kojom je Zavod prikupio osobne podatke i zloporabe osobni podataka među kojim i posebnih kategorija osobnih podataka te prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr.sc. Anamarija Musa, dipl.iur.