KLASA: UP/II-008-07/14-01/497

URBROJ: 401-01/02-14-02

Zagreb, 26. studenoga 2014.

Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ……… iz Našica, ………, izjavljene protiv rješenja Ministarstva pravosuđa, KLASA: 008-02/13-01/52, URBROJ: 514-10-13-02, od 4. studenoga 2013. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama,  donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ……… izjavljena protiv rješenja Ministarstva pravosuđa, KLASA: 008-02/13-01/52, URBROJ: 514-10-13-02, od 4. studenoga 2013. godine, kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Ministarstva pravosuđa (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj) za ostvarivanje prava na pristup informacijama, kojim traži tumačenje primjene pojedinih odredbi Zakona o nasljeđivanju u konkretnoj pravnoj situaciji, temeljem članka 23. stavka 5. točke 4., a vezano uz članak 5. stavak 1. točku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, iz razloga jer se tražena informacija ne smatra informacijom u zakonskom smislu.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je, putem nenadležnog tijela Državnog odvjetništva, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, pravovremeno uložio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako se svojim dopisima obraćao u svezi presude broj P-294/03-8 od 17. prosinca 2003. godine Matičnom uredu Trnje  i  dana 23. srpnja 2013. godine Općinskom sudu Našice. Također navodi da se DORH-u obratio preporučenim pismom dana 24. srpnja 2013. godine te je u nekoliko točaka opisao razloge za podnošenje zahtjeva za pristup informacijama. Predlaže da se žalba uvaži.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj dana 14. listopada 2013. godine Ministarstvu podnio zahtjev za pristup informacijama kojim traži tumačenje pojedinih odredbi Zakona o nasljeđivanju u konkretnoj pravnoj situaciji i to a) Na temelju Zakona o nasljeđivanju tko je trebao pokrenuti ostavinski postupak a) mjesno nadležni sud (budući da ima prebivalište u Našicama, ………) a  prema članku 189. Zakona o nasljeđivanju?; b) Prema članku 191. navedenog Zakona koji je Matični ured-matičar bio dužan u ovom slučaju sastaviti smrtovnicu te istu dostaviti ostavinskom sudu?; c) Tko je trebao postupati prema članku 202. navedenog Zakona? i d) Tko je prema članku 210. navedenog Zakona ispitati nadležnost suda, te da li je njemu na temelju pravo na informaciju trebao Općinski sud Našice obavijestiti po njegovom zahtjevu za pristup informacijama od 23. srpnja 2013. godine.

Prema odredbi članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona.

Članak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama u bitnom propisuje kako se ovim Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti, a  članak 5. stavak 1. točka 3. citiranog Zakona određuje kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).

Uvidom u žaliteljev zahtjev za pristup informacijama, utvrđeno je kako on ne traži pristup informaciji koja je sukladna citiranoj zakonskoj definiciji „informacije“, već postavlja upite na koje je jedino moguće dati odgovore, a što nije predmet Zakona o pravu na pristup informacijama.

Pristup informaciji u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama  pretpostavlja pristup već gotovoj i postojećoj informaciji, dakle informaciji koja postoji u materijaliziranom obliku, odnosno, zakonska definicija informacije ne uključuje obvezu tijela javne vlasti da daje odgovore na pitanja, sastavlja izjave ili da obavlja dodatne aktivnosti. Pristup informacijama u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama uključuje dobivanje preslike gotove informacije koju tijelo javne vlasti posjeduje, npr.  određenog dokumenta, cd-a ili drugog zapisa podataka.

S obzirom da se u ovom predmetu radi o postavljanje upita koji ne ulaze u područje Zakona o pravu na pristup informacijama već ih je moguće promatrati u smislu Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11. i 12/13.).

Odredbom članka 36. Zakona o sustavu državne uprave propisano je da središnja tijela državne uprave ostvaruju domaću i inozemnu stručnu suradnju, u granicama svog djelokruga daju odgovarajuća objašnjenja pravnim i fizičkim osobama, te obavljaju i druge stručne poslove iz svog djelokruga.

Člankom 77. citiranog Zakona propisano je da  se odnosi tijela državne uprave i građana temelje se na međusobnoj suradnji i povjerenju te poštivanju dostojanstva ljudske osobe. Tijela državne uprave dužna su davati građanima i pravnim osobama podatke, obavijesti i upute i pružati im stručnu pomoć u poslovima radi kojih se obraćaju tijelima državne uprave.

U slučaju kada žalitelj postavlja pitanja, takvi upiti spadaju u područje sustava državne uprave i obvezuju središnja tijela državne uprave, u konkretnom slučaju Ministarstvo, da daju odgovarajuća objašnjenja što te ne spadaju u područje Zakona o pravu na pristup informacijama.

Iz dostavljenog spisa predmeta proizlazi kako je žalitelj tražio informacije koja se ne smatrati informacijom u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama, budući da se radi o upitu i traženju obrazloženja i opisnog odgovora, na koji se odgovara u skladu sa Zakonom o sustavu državne uprave. Tijela javne vlasti bi u okviru korektnog i etički ispravnog odnosa državne uprave sa građanima i u skladu sa aktima koji uređuju njihovo postupanje trebala uredno odgovarati na pitanja i  predstavke građana i davati im određena objašnjenja.

Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranjem je utvrdila da je prvostupanjski postupak pravilno proveden, a o zahtjevu stranke je prvostupanjsko tijelo odlučilo sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te je osporeno rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Slijedom navedenog, prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu se prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.

Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 1.  Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred  Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                                           POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                           dr. sc Anamarija Musa, dipl. iur.