KLASA: UP/II-008-07/14-01/438
URBROJ: 401-01/05-14-02
Zagreb, 21. listopada 2014.
Povjerenica za informiranje, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe Privatne izvještajne agencije, Zagreb, ………, zastupane po odvjetnici ………, Zagreb, ………, izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Puli, posl. br. 26 Su-88/14-2 od 7. travnja 2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba Privatne izvještajne agencije, zastupane po odvjetnici ………, izjavljena protiv rješenja Općinskog suda u Puli, posl. br. 26 Su-88/14-2 od 7. travnja 2014. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Općinskog suda u Puli odbijen je zahtjev Privatne izvještajne agencije, zastupane po odvjetnici ……… (u daljnjem tekstu: žalitelj), za ostvarivanje prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 4., a vezano uz članak 5. stavak 1. točku 3. Zakona o pravu na pristup informacijama (u daljnjem tekstu: ZPPI), iz razloga jer se tražena informacija ne smatra informacijom u zakonskom smislu.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je uložio žalbu, u kojoj u bitnom navodi kako je obrazloženje rješenja kojim se odbija njegov zahtjev nejasno i kontradiktorno samo sebi. Žalitelj navodi kako zatražene informacije predstavljaju informacije u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ZPPI-ja jer se nalaze u registru prvostupanjskog suda kao javnopravnog tijela, ali ujedno i smatra da žalitelj sukladno odredbama Zakona o privatnim detektivima ima pristup traženim podacima bez potrebe dokazivanja pravnog interesa jer isti proizlazi iz zakonskih odredbi. Žalitelj navodi da kada privatni detektiv sklopi ugovor sa strankom, dozvoljeno mu je odredbom članka 16. Zakona o privatnim detektivima prikupljanje podatake koje bi imala pravo tražiti stranka s kojom ima sklopljen ugovor o obavljanju detektivske djelatnosti. Žalitelj još navodi kako je privatni detektiv pod direktnom kontrolom Ministarstva unutarnjih poslova, sukladno članku 30. Zakona o privatnim detektivima, te podatke koje prikupi u obavljanju detektivske djelatnosti smatraju se poslovnom tajnom sukladno članku 18. Zakona o privatnim detektivima, što znači da bi traženi osobni podaci bili zaštićeni po sili zakona te nema osnove za odbijanje podnositeljevog zahtjeva sukladno obrazloženju prvostupanjskog suda. Slijedom navedenog, predlaže se uvažiti žalbu kao osnovanu, ukinuti pobijano rješenje te vratiti predmet prvostupanjskom sudu na postupanje.
Žalba je neosnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 12. veljače 2014. godine zatražio od Općinskog suda u Puli temeljem odredbi Zakona o privatnim detektivima („Narodne novine“, broj 24/09.) da mu dostavi informacije o eventualnom postojajnu nekretnina u vlasništvu (trenutnom ili vidljivom kroz povijesni izvadak) dolje navedenih osoba, te brojeve čestica gore spomenutih nekretnina. žalitelj također moli naslov da provjeri i knjige položenih ugovora u svrhu utvrđivanja postoje li nekretnine u vlasništvu sljedećih pravnih i fizičkih osoba: ………, ………, Auto Moto Nautika d.o.o., ………, ………
U obrazloženju pobijanog rješenja, Općinski sud u Puli je naveo kako je odredbama članka 170. stavka 1. i stavka 2. Zakona o zemljišnim knjigama propisan način na koji se vrši uvid u zemljišne knjige i pomoćne popise zemljišnjih knjiga, slijedom čega se zatražene informacije ne smatraju informacijama u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. ZPPI-ja.
Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. ZPPI-ja je propisano kako je „informacija“ svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra ili u bilo kojem drugom obliku, neovisno o načinu na koji je prikazana (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis).
Sukladno navedenoj definiciji informacije, možemo reći da se informacije koje je žalitelj zatražio svojim zahtjevom od 12. veljače 2014. godine mogu načelno smatrati informacijama u smislu citirane zakonske definicije informacije.
Međutim, člankom 1. stavkom 3. ZPPI-ja propisano je kako se odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju kad je dostupnost informacijama iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena, kao i kad je informacija dostupna primjenom drugog propisa.
U skladu s navedenim, Člankom 170. stavkom 1. i 2. Zakona o zemljišnim knjigama propisan je način na koji se vrši uvid u zemljišne knjige i pomoćne popise zemljišnih knjiga.
Člankom 9. i člankom 16. Zakona o privatnim detektivima propisana je mogućnost prikupljanja obavijesti i informacija od strane privatnih detektiva te obaveza davanja podataka privatnim detektivima.
Ujedno je potrebno navesti članak 11. stavak 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst), kojim je propisano da je voditelj zbirke osobnih podataka ovlašten dati osobne podatke na korištenje drugim primateljima na temelju pisanog zahtjeva primatelja ako je to potrebno radi obavlljanja poslova u okviru zakonom utvrđene djelatnosti primatelja. Stavkom 2. istog članka Zakona je propisano kako pisani zahtjev mora sadržavati svrhu i pravni temelj za korištenje osobnih podataka te vrstu osobnih podataka koji se traže.
Slijedom navedenih zakonskih odredbi, ali i iz žaliteljevog zahtjeva za pristup informacijama, proizlazi kako se pristup zatraženim informacijama ostvaruje temeljem posebnih propisa, a ne temeljem odredbi ZPPI-ja.
U slučaju kada bi se zatražene informacije omogućile žalitelju temeljem odredbi ZPPI-ja, to bi značilo da bi te informacije mogla dobiti bilo koja domaća ili strana fizička i pravna osoba s obzirom na načelo jednakosti u ostvarivanju prava na pristup informacijama, te je posve irelevantno što žalitelj navodi kako bi zatraženi osobni podaci bili zaštićeni temeljem odredbi Zakona o privatnim detektivima.
Možemo reći kako se odredbama ZPPI-ja ponajprije omogućava pristup javnim informacijama, s kojima korisnici imaju pravo na bilo koji način raspolagati te ih imaju pravo javno iznositi.
Iz navedenog razloga, kojim se ponajprije štite zaštićeni osobni podaci, žalitelj pristup informacijama ostvaruje temeljem posebnih propisa.
Na temelju provedenog žalbenog postupka Povjerenica za informiranje je utvrdila da je prvostupanjsko tijelo pravilno postupilo kada je odbilo zahtjev za pristup informacijama, iako ne iz razloga i pravnog osnova navedenog u obrazloženju osporenog rješenja, već je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano iz razloga navedenih u ovom rješenju.
Slijedom navedenog, prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu se prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.
Stoga je na temelju članka 116. stavka 1. točke 3. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.