KLASA: UP/II-008-07/14-01/311
URBROJ: 401-01/04-14-06
Zagreb, 10. listopada 2014.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), te članka 41. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.), povodom žalbe ……… iz Knina, ………, izjavljene protiv rješenja Grada Knina KLASA: UP/I-008-01/14-01/4, URBROJ: 2182/10-03/2-14-2 od 16. svibnja 2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Grada Knina KLASA: UP/I-008-01/14-01/4, URBROJ: 2182/10-03/2-14-2 od 16. svibnja 2014. godine.
2. Odobrava se ……… pristup sljedećim informacijama:
- Rješenju Grada Knina o razrješenju s radnog mjesta privremene pročelnice i premještaju/rasporedu Sanje Lozančić nakon razrješenja, KLASA: UP/I-112-03/14-01/1, URBROJ: 2182/10-02-14-2 od 29. siječnja 2014. godine,
- Rješenju Grada Knina o imenovanju Nenada Damjanovića privremenim pročelnikom Upravnog odjela za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti, KLASA: UP/I-112-03/14-01/2, URBROJ: 2182/10-02-14-1 od 29. siječnja 2014. godine,
- Rješenju Grada Knina o rasporedu Tatjane Đurić nakon stupanja na snagu novog Pravilnika o unutarnjem redu upravnih tijela Grada Knina, KLASA: UP/I-112-02/14-01/8, URBROJ: 2182/10-03-14-1 od 28. veljače 2014. godine.
3. Odbacuje se zahtjev ……… u dijelu u kojem traži presliku Zahtjeva za kontrolu bolovanja.
4. Nalaže se Gradu Kninu da u roku od 8 dana od dana primitka ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev ……… (u daljnjem tekstu: žaliteljica) za ostvarivanjem prava na pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. i 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, zbog toga što podaci iz osobnih očevidnika i popisa službenika i namještenika predstavljaju profesionalnu tajnu, te nisu ispunjeni uvjeti iz članka 11. stavka 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka zbog čega bi se davanjem informacija ugrozila sigurnost i zaštita osobnih podataka službenika i namještenika gradske uprave Grada Knina.
Protiv navedenog rješenja žaliteljica je pravodobno uložila žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje osporava u cijelosti zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede pravila postupka, proturječnosti izreke i obrazloženja, pogrešne primjene zakona. Nadalje navodi da je tijelo javne vlasti nepotpuno utvrdilo činjenično stanje na način da ničim nije obrazložilo na koji način, čime, koja sigurnost i kojih osobnih podataka službenika i namještenika gradske uprave Grada Knina bi se ugrozila. Također navodi da je tijelo javne vlasti spominjući test razmjernosti i javnog interesa i pravo tijela javne vlasti da ograniči pristup traženoj informaciji, a bez provedbe istog, povrijedilo pravila postupka. Ističe da čak i da je proveden test razmjernosti i javnog interesa, u konkretnom slučaju prevladava javni interes za saznanje o ne/zakonitom i transparentnom radu gradske uprave i tijela Grada Knina, posebno ako to ima za posljedicu nezakonito stjecanje nečijih statusnih i materijalnih prava na štetu gradskog proračuna poreznih obveznika i nekih drugih zaposlenika. Žaliteljica navodi da je bespredmetno odbijati njezin zahtjev u postupku ostvarivanja prava na pristup informacijama iz razloga jer nije stranka u upravnom postupku u kojem se odlučuje o pravima i obvezama službenika jer naprotiv da je sukladno Zakonu o općem upravnom postupku bilo udovoljeno njezinom zahtjevu kao zainteresiranoj osobi s pravnim interesom, ne bi ni postojala potreba za ovim postupkom. Ističe da je člankom 27. Zakona o službenicima i namještenicima propisan sadržaj rješenja o rasporedu službenika, te da ona ne traži ničije osobne podatke koji su zakonom zaštićeni, niti tajne podatke. U odnosu na dio zahtjeva kojim je zatražila zahtjev poslodavca za kontrolu njenog bolovanja, navodi da se u pobijanom rješenju ne obrazlažu zakonski razlozi zašto joj nije dostavljen traženi zahtjev nego se nepotrebno navodi da joj je dostavljena preslika rezultata obavljene kontrole. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Uvidom u spise predmeta razvidno je da je žaliteljica zahtjevom za pristup informacijama od 08. svibnja 2014. godine zatražila od Grada Knina, kao tijela javne vlasti, da joj se dostave preslike 1. Rješenja o razrješenju s radnog mjesta privremene pročelnice i premještaju/rasporedu Sanje Lozančić nakon razrješenja, 2. Rješenja o imenovanju Nenada Damjanovića privremenim pročelnikom Upravnog odjela za lokalnu samoupravu i društvene djelatnosti, 3. Rješenja o rasporedu Tatjane Đurić nakon stupanja na snagu novog Pravilnika o unutarnjem redu upravnih tijela Grada Knina i 4. Zahtjeva za kontrolu bolovanja žaliteljice. Nadalje je razvidno da je Grad Knin rješenjem odbio žaliteljičin zahtjev za pristup informacijama.
Iz obrazloženja pobijanog rješenja razvidno je da je Grad Knin odbio zahtjev žaliteljice temeljem odredbe članka 15. stavka 2. i 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Grad Knin se u pobijanom rješenju poziva na odredbu kojom je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne, kao i na odredbu koja propisuje da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo rad tijela koje obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor odnosno nadzor zakonitosti. Međutim iz obrazloženja pobijanog rješenja je nejasno na koji se konkretno postupak odnosno postupke citirane odredbe odnose, a pogotovo na koji bi se način onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje tog postupka ili na koji bi se način onemogućio rad tijela koji obavlja nadzor, o kakvom je nadzoru riječ i koje ga tijelo provodi. Naknadno se u dopisu Grada Knina KLASA: UP/I-008-01/14-01/4, URBROJ: 2182/10-03/2-14-4 od 17. lipnja 2014. godine upućenog Povjerenici za informiranje, između ostalog, navodi da je u provedenom postupku utvrđeno da se zatražena informacija nalazi kod tijela javne vlasti, ali da ista podliježe ograničenju iz članka 15. stavka 2. i 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, budući da je u tijeku inspekcijski nadzor od strane Ministarstva uprave u odnosu na cjelokupnu sistematizaciju gradske uprave Grada Knina.
U žalbenom postupku zatraženo je od Grada Knina da se očituje Povjerenici za informiranje kada je započeo inspekcijski nadzor od strane Ministarstva uprave, te da li je donesen i kada zapisnik o provedenom nadzoru odnosno da li je postupak nadzora završen.
Dopisom od 22. rujna 2014. godine Grad Knin se očitovao Povjerenici za informiranje da je Upravna inspekcija Ministarstva uprave dana 13. i 14. ožujka 2014. godine provela neposredni inspekcijski nadzor nad tijelima Grada Knina, te da je o utvrđenim nezakonitostima i nepravilnostima sastavljen Zapisnik o obavljenom neposrednom inspekcijskom nadzoru KLASA: 043-01/14-01/1, URBROJ: 515-07-02/1-14-2 od 9. travnja 2014. godine, kojim su sukladno odredbama članka 19. i 20. Zakona o upravnoj inspekciji („Narodne novine“, broj 63/08.) izrečene mjere. U dopisu također navode da je protiv izrečenih mjera gradonačelnica Grada Knina, u propisanom roku, podnijela prigovor KLASA: 043-01/14-01/1, URBROJ: 2182/10-02-14-3 od dana 28. travnja 2014. godine, zbog nepotpuno ili pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene propisa i na temelju toga izrečene mjere. Nadalje navode da je odlukom Ministarstva uprave KLASA: 043-01/14-01/1, URBROJ: 515-07-02/1-14-9 od 13. lipnja 2014. godine prihvaćen prigovor gradonačelnice Grada Knina u dijelu koji se odnosi na mjere izrečene pod točkama 1.a), 4.a) i 4.b) Zapisnika, te su iste mjere zamijenjene novim mjerama, dok je u ostalom dijelu prigovor odbijen kao neosnovan. Također se navodi da su rokovi za izvršenje mjera iz Zapisnika još u tijeku, te da je većina mjera već izvršena.
Iz dostavljenog očitovanja Grada Knina od 22. rujna 2014. godine razvidno je da je inspekcijski nadzor obavljen i da su tijeku rokovi za izvršenje mjera pa je stoga nejasno pozivanje Grada Knina na odredbu kojom je propisano da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne, kao i na odredbu koja propisuje da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo rad tijela koje obavljaju upravni nadzor, inspekcijski nadzor odnosno nadzor zakonitosti.
Grad Knin u pobijanom rješenju također navodi da podaci iz osobnih očevidnika i popisa službenika i namještenika predstavljaju profesionalnu tajnu i da bi omogućavanje pristupa traženim informacijama bio povrijeđen zaštićeni interes definiran člankom 118. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj područnoj (regionalnoj) samoupravi, te da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 11. stavka 3. Zakona o zaštiti osobnih podataka zbog čega bi se davanjem informacija ugrozila sigurnost i zaštita osobnih podataka službenika i namještenika gradske uprave Grada Knina. Međutim, Grad Knin u pobijanom rješenju ne obrazlaže na koji način bi se davanjem informacija ugrozila sigurnost i zaštita osobnih podataka službenika i namještenika gradske uprave Grada Knina.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130 /11. i 106/12., pročišćeni tekst) propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati (ispitanik); osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.
Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. istog Zakona propisani su pravni temelji prikupljanja i obrade osobnih podataka.
Člankom 11. stavkom 3. Zakona o zaštiti osobnih propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
Iz dostavljenih rješenja razvidno je da ista sadrže osobne podatke osoba zaposlenih u tijelu javne vlasti poput imena i prezimena, stručne spreme, radnog staža, plaće iskazane kao umnožak koeficijenta složenosti i osnovice za izračun plaće.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti. Osobe koje su zaposlene u tijelu javne vlasti Gradu Kninu dobivanju plaću iz državnog proračuna, pa je logično da postoji interes javnosti u što se troše državna sredstva. Sam zakonodavac je u članku 16. stavak 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisao da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, osim ako informacija predstavlja klasificirani podatak. Dakle, kada se informacija odnosi na javnu potrošnju, ona je automatski dostupna javnosti ukoliko ne predstavlja klasificirani podatak.
Ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa Povjerenica za informiranje utvrđuje da ne dolazi do kršenja Zakona o zaštiti osobnih podataka ako se dostave osobni podaci osoba zaposlenih u tijelu javne vlasti: imena i prezimena, stručne spreme, radni staž, plaće iskazane kao umnožak koeficijenta složenosti i osnovice za izračun plaće, te da u odnosu na iste preteže interes javnosti.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama riješeno kao u točki 2. izreke ovog rješenja.
Dio zahtjeva žaliteljice u kojem žaliteljica traži Zahtjev za kontrolu bolovanja se odbacuje jer se radi o informaciji koja se odnosi na žaliteljicu i na koju bi žaliteljica trebala ostvariti pravo temeljem drugog propisa budući se radi o uvidu u svoje osobne podatke, a ne temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama. Prema navodima prvostupanjskog tijela isti je izostavljen kao nepotreban budući je žaliteljici dostavljena preslika rezultata obavljene kontrole - Odgovor Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Područne službe Šibenik KLASA: 501-09/147-01/10, URBROJ: 338-15-13-14-4 od 28. ožujka 2014. godine, iz čega proizlazi da o njezinom zahtjevu nije ni odlučeno temeljem odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama. Iz dokumentacije nije razvidno da je žaliteljica u tom dijelu svoga zahtjeva odbijena što znači da ona i dalje može ustrajati da joj se dostavi tražena informacija odnosno da se o tom dijelu njezina zahtjeva odluči sukladno zakonu kao o pravu iz radnog odnosa. Naime, žaliteljica je zaposlenica Grada Knina, te ista svoja prava može ostvariti temeljem drugog propisa. Tako je primjerice člankom 118. stavkom 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 86/08. i 61/11.) propisano da službenik i namještenik ima pravo uvida u podatke iz svog očevidnika.
Člankom 41. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da kad službena osoba utvrdi da ne postoje zakonske pretpostavke za pokretanje postupka, rješenjem će odbaciti zahtjev.
S obzirom da se u ovom dijelu zahtjeva ne primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama to je sukladno članku 41. stavku 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u točki 3. izreke ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.