KLASA: UP/II-008-07/14-01/230
URBROJ: 401-01/06-14-03
Zagreb, 18. rujna 2014.
Povjerenica za informiranje na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13.), povodom žalbe ………, novinara Udruge za nezavisnu medijsku kulturu iz Zagreba, ………, izjavljene protiv rješenja trgovačkog društva Unikom d.o.o., Osijek, Ružina 11 a, Broj: 14-697/ZS/DV od 31. ožujka 2014. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje trgovačkog društva Unikom d.o.o. Broj: 14-697/ZS/DV od 31. ožujka 2014. godine.
2. Djelomično se odobrava ………, novinaru Udruge za nezavisnu medijsku kulturu, dobivanje preslike:
- Ugovora o radu sklopljenog između trgovačkog društva Unikom d.o.o. i ………, direktora društva od 10. srpnja 2013. godine, na način da se žalitelju dostave preslike
- Ugovora koji sadržavaju podatke o novčanim iznosima, s time da se prekriju ostali osobni podaci koji su sastavni dio Ugovora i to: OIB i adresa ………
3. Nalaže se trgovačkom društvu Unikom d.o.o. da u roku od 8 dana od zaprimanja ovog rješenja omogući ………, novinaru Udruge za nezavisnu medijsku kulturu, pristup zatraženoj informaciji, sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem odbijen je zahtjev za dopunu informacije ………, novinara Udruge za nezavisnu medijsku kulturu (dalje u tekstu: žalitelj) temeljem odredbe članka 23., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 2. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama budući da je zatražena informacija poslovna tajna sukladno članku 3. stavku 2. Ugovora o radu direktora društva, te jer je ista također i zaštićeni osobni podatak.
Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da rješenje osporava u cijelosti odnosno u dijelu u kojem se Unikom d.o.o. poziva na odredbu članka 15. stavka 2. točke 2. i 4. Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje navodi da je Unikom d.o.o. trgovačko društvo čiji su osnivači i članovi društva jedinice lokalne samouprave (Grad osijek i Općine). Također navodi da je svrha poslovanja Unikoma d.o.o. u javnom a ne u privatnom interesu, da je tijelo javne vlasti pogrešno primijenilo odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama te nije sukladno članku 16. Zakona provelo test razmjernosti i javnog interesa. Žalitelj ističe da informacije o raspolaganju javnim sredstvima moraju biti dostupne korisnicima odnosno javnosti i bez provođenja navedenog testa prema odredbi stavka 3. istoga članka. Predlaže da se žalba uvaži.
Žalba je djelomično osnovana.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je kako je žalitelj dana 19. veljače 2014. godine zahtjevom za dopunu informacije zatražio od trgovačkog društva Unikom d.o.o., Ugovor o radu sklopljen između trgovačkog društva Unikom d.o.o. i ………, direktora društva, od 10. srpnja 2013. godine, odnosno presliku navedenog Ugovora na kojoj će biti vidljivi podaci o novčanim naknadama za obavljanje poslova iz Ugovora, koji su bili izbrisani kod dostave preslike istog Ugovora žalitelju povodom zahtjeva za pristup informacijama. Nadalje je utvrđeno da je trgovačko društvo Unikom d.o.o. uskratilo žalitelju zatražene informacije budući su iste poslovna tajna odnosno osobni podaci. U obrazloženju rješenja prvostupanjsko tijelo navodi da se u predmetnom zahtjevu za dopunu informacije traže podaci koji predstavljaju poslovnu tajnu sukladno odredbi iz predmetnog ugovora, da isti podaci spadaju u osobne podatke te su iz toga razloga odbili zahtjev žalitelja. Također navodi da korisnik u zahtjevu za dopunu informacije pogrešno navodi kako informacije izuzete iz dostavljene preslike ugovora o radu direktora društva predstavljaju javna sredstva, budući da oni nisu proračunski korisnik i financiraju se iz vlastitih sredstava obavljanjem osnovne djelatnosti. Nadalje je utvrđeno kako prvostupanjsko tijelo nije provelo test razmjernosti i javnog interesa što je bila njegova zakonska obveza sukladno odredbama članka 16. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.
U članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavka 3. ovog Zakona dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa.
Člankom 16. stavkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije o raspolaganju javnim sredstvima dostupne javnosti i bez provođenja postupka iz stavka 1. ovog članka, osim ako informacija predstavlja klasificirani podataka.
Članak 19. stavak 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisuje da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavak 2. istog članka Zakona propisuje da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Gore citiranim člankom Zakona o zaštiti tajnosti podataka je propisano što se može odrediti kao poslovna tajna te na koji način, a u ovom slučaju je utvrđeno da je visina prihoda u članku 3. Ugovora označena kao poslovna tajna.
U žalbenom postupku Povjerenici za informiranje je dostavljen Ugovor o radu sklopljen između trgovačkog društva Unikom d.o.o. i ………, direktora društva od 10. srpnja 2013. godine.
Uvidom u dostavljeni Ugovor razvidno je da je člankom 3. navedenog Ugovora propisano da se visina plaće smatra poslovnom tajnom. Međutim, uvidom u rješenje Broj: 14-697/ZS/DV od 31. ožujka 2014. godine kojim je odbijen zahtjev žalitelja za dopunom informacije, utvrđeno je i da trgovačko društvo Unikom d.o.o. pri odlučivanju o predmetnom zahtjevu nije provelo test razmjernosti i javnog interesa te nije uzelo u obzir odredbu članka 16. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama.
U provedenom je postupku uvidom u podatke iz sudskog registra Trgovačkog suda u Osijeku utvrđeno da je trgovačko društvo Unikom d.o.o. u stopostotnom vlasništvu jedinica lokalne samouprave Osječko-baranjske županije: Grada Osijeka, Općine Antunovac, Općine Čepin, Općine Erdut, Općine Ernestinovo, Općine Vuka, Općine Semeljci i Općine Vladislavci, te je nesporno da je navedeno trgovačko društvo tijelo javne vlasti i obveznik primjene Zakona o pravu na pristup informacijama. Osim navedenog, iako je trgovačko društvo Unikom d.o.o.. po obliku društva, društvo s ograničenom odgovornošću, ono je i komunalno društvo u većinskom vlasništvu jedinica lokalne samouprave koje se bavi komunalnim djelatnostima, što je jedno od najvažnijih pitanja svake lokalne zajednice, te su navedene djelatnosti od općeg društvenog interesa. U provedenom je postupku dakle utvrđeno da je trgovačko društvo Unikom d.o.o. tijelo javne vlasti i obveznik primjene Zakona o pravu na pristup informacijama prema više kriterija propisanih Zakonom.
Pri rješavanju predmetnog zahtjeva, ukoliko je tijelo javne vlasti smatralo da postoje razlozi za uskratu informacije sukladno odredbama članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, trebalo je obratiti pozornost na provođenje testa razmjernosti i javnog interesa, koji s obzirom na rezultate može dovesti do toga da se daju i one informacije koje su navedenim Zakonom propisane kao izuzeci. Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2. i 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen, te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ukoliko prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija se treba učiniti dostupnom. Kako bi tijelo javne vlasti došlo do odluke potrebno je pronaći ravnotežu između suprotstavljenih razloga na temelju pojedinih okolnosti slučaja.
Analizom sadržaja iz medija može se zaključiti da se po pitanju visine otpremnina, plaća direktora komunalnih trgovačkih društava i trgovačkih društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo pokreću i vode javne rasprave odnosno da postoji velik interes javnosti za dostupnošću tih informacija.
Razlog za omogućavanje pristupa zatraženim podacima u predmetnom slučaju je transparentnost potrošnje sredstava trgovačkog društva Unikom d.o.o., kao tijela javne vlasti koje kumulativno ispunjava kriterije iz zakonske definicije tijela javne vlasti iz članka 5. stavka 1. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Stoga se trgovačko društvo Unikom d.o.o. u svom radu treba rukovoditi otvorenošću i javnosti rada. Također treba omogućavati pristup informacijama, bilo kod podnošenja zahtjeva za pristup informacijama kao što je to u konkretnom slučaju ili objavom informacija na internetskim stranicama odnosno na drugi prikladan način (primjerice informacije o svom radu, aktivnostima, organizaciji, troškovima, izvorima financiranja i drugim informacijama), a što je i obveza tijela javne vlasti propisana u članku 10. Zakona o pravu na pristup informacijama.
Kada se uzmu u obzir razlozi protiv omogućavanja pristupa zatraženim informacijama, nesporno je da je razlog protiv omogućavanja pristupa zatraženim podacima otkrivanje osobnih podataka.
Zakonom o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“, broj 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12. – pročišćeni tekst) uređuje se zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj. Svrha zaštite osobnih podataka je zaštita privatnog života i ostalih ljudskih prava i temeljnih sloboda u prikupljanju, obradi i korištenju osobnih podataka.
Člankom 2. stavkom 1. točkom 1. citiranog Zakona propisano je da je osobni podatak svaka informacija koja se odnosi na identificiranu fizičku osobu ili fizičku osobu koja se može identificirati; osoba koja se može identificirati je osoba čiji se identitet može utvrditi izravno ili neizravno, posebno na osnovi identifikacijskog broja ili jednog ili više obilježja specifičnih za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet.
Člankom 7. stavkom 1. podstavkom 1. do 8. Zakona o zaštiti osobnih podataka propisan je pravni temelj prikupljanja i obrade osobnih podataka.
Odredbom članka 11. stavka 3. citiranog Zakona propisano je da je zabranjeno davanje osobnih podataka na korištenje drugim primateljima za čiju obradu, odnosno korištenje nisu ovlašteni prema odredbama članka 7. i članka 8. stavka 2. ovoga Zakona te ako je svrha za koju se osobni podaci traže na korištenje suprotna odredbi članka 6. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
Međutim, sama činjenica da je nešto osobni podatak ne znači automatski da je on u konkretnom slučaju zaštićen. Kada su odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka temelj odbijanja zahtjeva korisnika prava na informaciju, potrebno je razmotriti razloge i okolnosti pod kojima doista može nastati šteta nezakonitom upotrebom nečijih osobnih podataka.
Provodeći test razmjernosti i javnog interesa u drugostupanjskom postupku, Povjerenica za informiranje je utvrdila da bi dostavom preslike Ugovora o radu sklopljenog između trgovačkog društva Unikom d.o.o. i direktora društva ……… od 10. srpnja 2013. godine u dijelu koji se odnosi na adresu i osobni identifikacijski broj ………došlo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je trgovačko društvo Unikom d.o.o. prikupilo osobne podatke i moguće zloporabe tih podataka, te prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes.
U odnosu na ostale podatke iz Ugovora o radu sklopljenog između trgovačkog društva Unikom d.o.o. i direktora društva ……… od 10. srpnja 2013. godine, prevladava javni interes u odnosu na zaštićene interese, te je stoga Povjerenica za informiranje donijela odluku o djelomičnom omogućavanju pristupa Ugovoru koji sadržava podatak o visini plaće direktora društva.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Stoga je temeljem članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku i članka 25. stavka 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješeno kao u izreci rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
dr. sc. Anamarija Musa, dipl. iur.