KLASA: UP/II-008-07/25-01/41

URBROJ: 401-01/04-25-5

Zagreb, 9. travnja 2025.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Osnovne škole Dragutina Domjanića, Zagreb, Gajnice 31, KLASA: UP/I 034-01/24-01/04, URBROJ: 251-181-24-1 od 23. prosinca 2024. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

1. Poništava se rješenje Osnovne škole Dragutina Domjanića, KLASA: UP/I 034-01/24-01/04, URBROJ: 251-181-24-1 od 23. prosinca 2024. godine.

2. Djelomično se odobrava ......... pravo na pristup preslici zapisnika 57. sjednice Školskog odbora Osnovne škole Dragutina Domjanića, KLASA: 007-04/24-01/15, URBROJ: 251-181-24-19 od 5. studenoga 2024. godine, a koja sjednica je održana dana 23. listopada 2023. godine, na način da se na preslici zapisnika:

- na stranici broj 2. prekrije tekst koji započinje rečenicom: „Ravnateljica navodi da imamo jednu situaciju…“, a završava s rečenicom: „Nakon toga je ista napustila sjednicu Školskog odbora.“,

- na stranicama broj 3., 4., 5. i 6. prekrije sav tekst koji se odnosi na točku AD 4.) Zahtjev za zaštitu prava radnika,

te se u navedenim dijelovima zahtjev za pristup informacijama odbija.

3. Nalaže se Osnovnoj školi Dragutina Domjanića da u roku od 8 dana od pravomoćnosti ovog rješenja postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem Osnovne škole Dragutina Domjanića, KLASA: UP/I 034-01/24-01/04, URBROJ: 251-181-24-1 od 23. prosinca 2024. godine, odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) od 25. studenoga 2024. godine, kojim je tražio da mu se kao učitelju Osnovne škole Dragutina Domjanića dostavi preslika cijeloga zapisnika s 57. sjednice Školskog odbora od dana 23. listopada 2023. godine. Zahtjev je odbijen temeljem članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vezi članka 15. stavka 2. i članka 16. istoga Zakona jer tražena informacija sadrži osobne podatke koje je potrebno zaštititi.

Protiv navedenog rješenja Osnovne škole Dragutina Domjanića (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko tijelo) žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je zahtjevom za pristup informacijama od prvostupanjskog tijela tražio da mu se kao učitelju, koji je zaposlen u prvostupanjskom tijelu dostavi preslika cijelog zapisnika s 57. sjednice Školskog odbora od dana 23. listopada 2024. godine jer isti nije kao cijeli (potpun) oglašen na web stranicama prvostupanjskog tijela, a temeljem Poslovnika o radu Školskog odbora, članka 4., rad Školskog odbora je javan. Nadalje, navodi da mu je odbijanjem zahtjeva uskraćeno zakonsko ostvarenje prava na pristup informacijama te da rješenje osporava u cijelosti odnosno u dijelu jer mu je odbijena dostava informacije, da za to postoje zakonski razlozi, a provođenje testa razmjernosti tijelo ničim ne dokazuje. Ističe, da izjavljuje žalbu zbog nepotpuno i pogrešnog utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene zahtjeva i odbijanja zahtjeva. Pojašnjava da je prvostupanjsko tijelo nepotpuno utvrdilo činjenično stanje iz razloga jer je žalitelj i sam učitelj u prvostupanjskom tijelu od kojeg traži informaciju te samim time ne vidi iz kojeg razloga bi se provodio test razmjernosti da se od žalitelja prikriju javno dostupne informacije jer je i u samom zapisniku pod jednom od točki bilo govora o samome žalitelju, a ukoliko bi negdje bio potrebno onda bi se samo taj dio prekrio dok bi se ostatak informacije vidio. Nadalje, u žalbi navodi i školske primjere dobre prakse objave. Ističe, kako cijeli zapisnik ima dosta informacija o njemu te je i iz toga razloga tražio isti. Zaključno, navodi kako je prvostupanjsko tijelo na tako utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenilo Zakon jer mu nije dostavilo traženu informaciju. Predlaže da se žalba uvaži, poništi rješenje prvostupanjskog tijela i omogući mu pristup zatraženoj informaciji.

Žalba je djelomično osnovana.

Ustavom Republike Hrvatske („Narodne novine”, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 05/14), u članku 38. stavku 4. jamči se svakome pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Pri tome ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu i propisana zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 25. studenoga 2024. godine od prvostupanjskog tijela zatražio da mu se kao učitelju u prvostupanjskom tijelu dostavi preslika cijelog zapisnika s 57. sjednice Školskog odbora od dana 23. listopada 2024. godine jer isti nije kao cijeli (potpun) oglašen na web stranicama prvostupanjskog tijela, a temeljem Poslovnika o radu Školskog odbora, članka 4., rad Školskog odbora je javan. U zahtjevu navodi kako ne traži uvid već presliku cijelog zapisnika.

Nadalje, uvidom u spis predmeta utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo rješenjem, KLASA: UP/I 034-01/24-01/04, URBROJ: 251-181-24-1 od 23. prosinca 2024. godine, odbilo zahtjev žalitelja temeljem članka 23. Zakona o pravu na pristup informacijama, a u vezi članka 15. stavka 2. i članka 16. istoga Zakona jer tražena informacija sadrži osobne podatke koje je potrebno zaštititi.

U obrazloženju pobijanog rješenja u bitnom se navodi da prvostupanjsko tijelo kao tijelo javne vlasti sukladno članku 10. Zakona o pravu na pristup informacijama objavljuje zaključke sa službenih sjednica tijela javne vlasti i službene dokumente usvojene na tim sjednicama, a ne objavljuje cijeli zapisnik. Ističe se, kako tijela javne vlasti sukladno odredbama članka 12. istog Zakona nisu dužna osigurati neposredan uvid u svoj rad kada se radi o pitanjima u kojim se po zakonu javnost mora isključiti odnosno ako se radi o informacijama za koje postoje ograničenja prava na pristup informacijama. Nadalje, u obrazloženju pobijanog rješenja navode se nadležnosti, obveze i ovlasti Školskog odbora. Ističe se, kako je iz navedenih nadležnosti, obveza i ovlasti Školskog odbora vidljivo da se većina njihovog rada odnosi na donošenje akata koji se objavljuju na službenoj web stranici prvostupanjskog tijela. Pojašnjava se, kako rad Školskog odbora koji se odnosi na zahtjeve radnika za zaštitu prava iz radnog odnosa, upućivanje radnika na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti, odluke u postupcima jednostavne nabave, davanja ili odbijanja davanja suglasnosti u vezi sa zasnivanjem i prestankom radnog odnosa, financijskom poslovanju škole, izvanrednim situacijama, zaštite prava djeteta, informacijama o učenicima naše škole, njihovim roditeljima, informacijama o zdravstvenim stanjima bilo koga od spomenutih ili bilo koji drugih pitanja vezana uz poslovanje i ugled škole, podliježe primjeni članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, a zaključci o svim navedenim pitanjima objavljuju se na web stranici prvostupanjskog tijela, te se zaštićuju osobni podatci ukoliko je to primjenjivo. Nadalje, prvostupanjsko tijelo se u obrazloženju rješenja poziva na odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka, Ustava Republike Hrvatske i Zakona o radu, pa se tako navodi da je člankom 29. stavkom 1. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23 i 64/23) propisano da se osobni podaci radnika smiju prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno ovim ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnog odnosa, odnosno u vezi s radnim odnosom. Također se navodi, kako se sukladno članku 67. Pravilnika o radu škole radnikovi osobni podaci mogu dostavljati trećima samo uz njegovu prethodnu pisanu privolu, osim kada je dostava osobnih podataka radnika propisana zakonskim odredbama, u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka i propisima koji propisuju područje zaštite osobnih podataka. Ističe se, kako žalitelj navodi da mu se tražene informacije dostave kao učitelju u prvostupanjskom tijelu te da je navedena činjenica nevažna u smislu primjene Zakona o pravu na pristup informacijama jer korisnik je svaka domaća ili strana fizička i pravna osoba. Pojašnjava se, kako sukladno članku 57. Poslovnika o radu Školskog odbora svakom radniku koji je prema zakonu pokrenuo postupak zaštite stečenih prava, predsjednik Školskog odbora mora na njegov zahtjev omogućiti uvid u dio zapisnika sa sjednice koji se odnosi na zaštitu tih prava te da je žalitelju kao učitelju i radniku u prvostupanjskom tijelu omogućeno to pravo. Nadalje se ističe, kako je žalitelj nakon uvida u dio zapisnika koji se odnosi na njega, uputio mail Školskom odboru kojim je omalovažavao njihov rad. Napominje se, kako sukladno članku 9. Zakona o pravu na pristup informacijama, korisnik koji raspolaže informacijom ima pravo tu informaciju javno iznositi te da slijedom te odredbe Zakona, a i zaštite osobnih podataka svih dionika prvostupanjskog tijela, te poslovanja rada prvostupanjskog tijela i svega onoga što može naštetiti tijelu javne vlasti jasno je zašto je zakonodavac propisao da se objavljuju samo zaključci službenih sjednica tijela javne vlasti. Pojašnjava se, kako u suprotnom, i primjenjujući drugačiju praksu od trenutne, nijedno tijelo javne vlasti ne bi moglo učinkovito, svrsishodno i zakonito obavljati ono što mu je zakonodavac propisao. Ističe se, kako je svrha tijela javne vlasti zakonito, svrhovito, djelotvorno i učinkovito obavljanje poslova javne službe, te da bi rad tijela javne vlasti u suprotnom bio onemogućen, a sam proces odlučivanja o bilo čemu pod stalnim preispitivanjem, sumnjama, mogućim napadima i nanesenoj šteti članovima, te samoj ustanovi.

Zaključno se navodi, kako je prije donošenja prvostupanjskog rješenja proveden test razmjernosti i javnog interesa, kojim je utvrđeno da su zatražene informacije u dijelu osobnih podataka zaštićeni te da javni interes nije prevladavajući u odnosu na sve prethodno navedene činjenice. Ističe se da prvostupanjsko tijelo nije našlo razlog da se omogući tražena informacija žalitelju, te da bez obzira što je manji dio podataka o radnicima, učenicima, roditeljima poznat žalitelju, isti moraju biti zaštićeni.

Prvostupanjsko tijelo je kao dio spisa predmeta odnosno kao informaciju koja je predmet postupka u žalbenom postupku dostavilo zapisnik 57. sjednice Školskog odbora Osnovne škole Dragutina Domjanića, KLASA: 007-04/24-01/15, URBROJ: 251-181-24-19 od 5. studenoga 2024. godine, održane dana 23. listopada 2023. godine.

U žalbenom postupku razmotreno je li žalitelju moguće odobriti pristup dostavljenom zapisniku te da li se pristup može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama, da li bi omogućavanjem pristupa traženom zapisniku zaštićeni interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes.

Uvidom u sadržaj dostavljenog zapisnika utvrđeno je da isti sadrži imena i prezimena fizičkih osoba kao što su imena i prezimena prisutnih članova Školskog odbora, imena i prezimena ostalih prisutnih, imena i prezimena izabranih kandidata s kojim se sklapa ugovor, imena i prezimena određenih radnika prvostupanjskog tijela i dr.

Člankom 4. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. godine o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (dalje u tekstu: Opća uredba o zaštiti podataka) propisano je da su osobni podaci svi podaci koji se odnose na pojedinca čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi („ispitanik“): pojedinac čiji se identitet može utvrditi jest osoba koja se može identificirati izravno ili neizravno, osobito uz pomoć identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji, mrežni identifikator ili uz pomoć jednog ili više čimbenika svojstvenih za fizički, fiziološki, genetski, mentalni, ekonomski, kulturni ili socijalni identitet tog pojedinca.

Uvodnom odredom broj 4. Opće uredbe o zaštiti podataka propisano je da bi obrada osobnih podataka trebala biti osmišljena tako da bude u službi čovječanstva. Dalje se navodi da pravo na zaštitu osobnih podataka nije apsolutno pravo, te da ga se mora razmatrati u skladu s načelom proporcionalnosti, odnosno da se predmetnom Uredbom poštuju sva temeljna prava i uvažavaju slobode i načela priznata Poveljom koja su sadržana u ugovorima, uključujući slobodu izražavanja i informiranja.

Člankom 39. Opće uredbe o zaštiti podataka je, između ostalog, propisano da bi svaka obrada osobnih podataka trebala biti zakonita i poštena.

U žalbenom postupku utvrđeno je da ne dolazi do kršenja Opće uredbe o zaštiti podataka ako se dostave osobni podaci kao što su imena i prezimena prisutnih članova Školskog odbora, imena i prezimena izabranih kandidata, ime i prezime stručnog suradnika knjižničara.

Naime, sukladno ustaljenoj praksi Povjerenika za informiranje i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske imena i prezimena zaposlenih osoba u tijelima javne vlasti ne predstavljaju zaštićene osobne podatke.

Međutim, u odnosu na dio zapisnika koji se odnosi na jednu situaciju koja se dogodila u prvostupanjskom tijelu, kao i na dio zapisnika koji se odnosi na žalitelja, u žalbenom postupku je utvrđeno da se ti dijelovi zapisnika moraju zaštititi.

Člankom 8. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je kako pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima, a korisnici su ravnopravni u njegovu ostvarivanju. Stoga, Zakon o pravu na pristup informacijama potencira omogućavanje informacija čije je dobivanje u javnom interesu i koje bi svaki podnositelj zahtjeva mogao dobiti neovisno o svojem privatnom interesu i neovisno o tome postoji li neki drugi pravni temelj za dobivanje takvih informacija. Spomenuto načelo jednakosti u ostvarivanju prava na pristup informacijama, podrazumijeva i načelo raspolaganja informacijom, odnosno članak 9. Zakona o pravu na pristup informacijama propisuje da korisnik koji raspolaže informacijom ima pravo tu informaciju javno iznositi.

Odredbom članka 15. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da ako tražena informacija sadrži i podatak koji podliježe ograničenju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, preostali dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

U žalbenom postupku je utvrđeno da se u konkretnom slučaju ne može udovolji zahtjevu žalitelja i odobriti mu pravo na pristup traženoj informaciji u cijelosti jer je utvrđeno da ne prevlada javni interes u odnosu na interese koji se štite, a to je u konkretnom slučaju zaštita osobnih podataka određenih zaposlenika prvostupanjskog tijela, između ostalog, i žaliteljevih osobnih podataka. Naime, svaka osoba ima pravo na zaštitu svojih osobnih podataka, a njih ne čini samo ime, prezime, adresa i slično, već i obilježja specifična za njezin fizički, psihološki, mentalni, gospodarski, kulturni ili socijalni identitet. Stoga se zbog zaštite osobnih podataka ne može žalitelju omogućiti u cijelosti pristup zatraženoj informaciji. Iskazani privatni interes žalitelja u konkretnom slučaju ne može biti stavljen ispred zaštite osobnih podataka, kako žalitelja tako i drugog zaposlenika prvostupanjskog tijela čiji se osobni podaci navode na stranici broj 2. predmetnog zapisnika vezano za jednu situaciju koja se dogodila u prvostupanjskom tijelu.

Sukladno svemu navedenom, u žalbenom postupku je utvrđeno da se žalitelju može omogućiti djelomičan pristup zapisniku Školskog odbora, KLASA: 007-04/24-01/15, URBROJ: 251-181-24-19 od 5. studenoga 2024. godine, na način na koji je to navedeno u točki 2 izreke ovog rješenja.

Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.

Slijedom navedenog, sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) u vezi s člankom 15. stavkom 5. i člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama trebalo je poništiti prvostupanjsko rješenje te žalitelju djelomično omogućiti pristup traženoj informaciji kako je to navedeno u izreci ovog rješenja.

Posebno se skreće pozornost da je člankom 25.a Zakona o pravu na pristup informacijama propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se tijelu javne vlasti nalaže rješavanje zahtjeva za pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                               POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                           Anita Markić, dipl.iur.