KLASA: UP/II-008-07/24-01/189
URBROJ: 401-01/03-25-2
Zagreb, 20. ožujka 2025.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja predsjednice Upravnog suda u Splitu Broj: 26 PPI-34/2023-4 od 15. siječnja 2024. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja predsjednice Upravnog suda u Splitu Broj: 26 PPI-34/2023-4 od 15. siječnja 2024. godine, kao neosnovana.
O b r a z l o ž e n j e
Pobijanim rješenjem predsjednice Upravnog suda u Splitu odbijen je prigovor ......... (u daljnjem tekstu: žalitelj) koji je izjavljen protiv obavijesti službenika za informiranje Upravnog suda u Splitu poslovni broj: PPI-34/23 od 11. siječnja 2024. godine, temeljem odredbe članka 122. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku.
Protiv pobijanog rješenja žalitelj je pravodobno izjavio žalbu koju je naslovio kao privatnu tužbu na rad predsjednika Upravnog suda u Splitu. Navodi da bi dokazao da je Upravni sud u Splitu po sutkinji tog suda ......... koja je vodila upravni postupak bez inicijalnog akta, bez provedenog upravnog postupka, da je odlučivala i donijela rješenje poslovni broj: 7 UsI-685/2023-4 s kojim je izmišljena tužba odbačena kao nepravodobna te da je sukladno članku 18. stavku 1. podnesen zahtjev za pristup informacijama kojim korisnik traži inicijalni akt preslike tužbe podnesene Upravnom sudu u Splitu. Navodi da je ta informacija javno dostupna i istu Upravni sud u Splitu, ako ima rješenje, treba imati i tužbu. Navodi da posjeduje tužbu koja je preko Upravnog suda u Splitu podnesena stvarno i mjesno nadležnom sudu, Upravnom sudu u Zagrebu za šutnju administracije pod naslovom „ne rođenom Petku, kapa se kroji“. Navodi da je samo Upravni sud u Zagrebu dozvolio da koristi njegove osobne podatke te da Upravni sud u Splitu posjeduje tužbu koju žalitelj nema. Navodi kako je Upravni sud u Splitu, službenik za informiranje, bez ovlaštenja u dopisu Poslovni broj: PPI-34/23 od 11. siječnja 2024. godine miješa upravno i upravno procesno pravo jer da je Sudskim poslovnikom propisano da se stranke, njihovi punomoćnici i zastupnici i druge osobe koje dolaze na sud radi traženja obavijesti, razgledavanja, fotografiranja, preslikavanja i prijepisa spisa, dobivanja potvrda i slično u vrijeme utvrđenom rasporedom poslova. Nadalje, navodi da na podneseni prigovor da se traži preslika tužbe, ne osnovu koje je pred Upravnim sudom u Splitu osnovan predmet pod poslovnim brojem UsI-685/23, jer kod žalitelja postoji osnovana sumnja da navedena sutkinja nije upoznata sa sadržajem tužbe podnesene Upravnom sudu u Zagrebu. Nadalje, navodi da predsjednica Upravnog suda u Splitu u postupku rješavanja te upravne stvari, gdje se pojavljuje pravno pitanje koje čini samostalnu pravnu cjelinu, a bez kojeg rješavanja nije moguće riješiti upravnu stvar, utvrditi da li postoji upravni postupak te je zato trebalo prekinuti postupak rješenjem dok Upravni sud u Splitu ne riješi to pitanje ili obnoviti postupak i ukinuti – poništiti rješenje UsI-685/23 i predmet dostaviti adresatu Upravnom sudu u Zagrebu. Navodi kako da umjesto da tužbu „ne rođenom Petku, kapa se kroji“ dostavi adresatu, predsjednica Upravnog suda u Splitu odlučuje samo o prigovoru žalitelja izjavljenom protiv obavijesti službenika za informiranje Upravnog suda u Splitu od 11. siječnja 2024. godine i donosi pobijano rješenje s obrazloženjem da je uvidom u spis Upravnog suda u Splitu pod poslovnim brojem UsI-685/2023 utvrđeno da je žalitelj stranka te da je službenik za informiranje sukladno članku 23. stavku 1. točki 4. Zakona obavijestio da mu je dostupnost informacija kao stranci u tom sudskom postupku utvrđena temeljem odredbi Sudskog poslovnika, te stoga navodi da je Upravni sud u Splitu nije riješio prethodno pitanje – dostupnost informacije preslike tužbe s kojom dokazuje da je žalitelj stranka te da tako priznaje da sutkinja ......... nije upoznata sa sadržajem tužbe, te da nije nezavisan državni službenik, već zavisan koji je postupao po nečijem nalogu i donijela rješenje poslovni broj: 7 UsI-685/2023 -4 s kojim se tužba odbacuje kao nepravodobna. Ističe kako se rješenje o prigovoru može samo odbiti ako je postupak pravilno proveden. Napominje da Upravni sud u Splitu nije nezavisan sud, već zavisan jer sudac ......... donosi sudsku odluku po nalogu Upravnog suda u Splitu, da službenik za informiranje postupa bez ovlaštenja predsjednika Upravnog suda, a da zastupa Upravni sud i koristi pečat tog suda, a da predsjednica Upravnog suda u Splitu odbija prigovor kao neosnovan s uputom o pravnom lijeku. Zaključuje kako Upravni sud u Splitu nije nezavisan sud, obveza koja proizlazi iz Zakona o sudovima niti suci poštuju Etički kodeks donesen od Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
Žalba je neosnovana.
U žalbenom postupku Povjereniku za informiranje dostavljen je spis predmeta na odlučivanje po žalbi žalitelja.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 25. prosinca 2023. godine od Upravnog suda u Splitu (dalje u tekstu: prvostupanjsko tijelo), zatražio presliku tužbu podnesene protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, koju je dostavio sam tuženik, a na osnovu koje je sutkinja tog Suda ........., u upravnom sporu koji ne postoji, donijela rješenje poslovni broj: 7 UsI-685/2023-4. U predmetnom zahtjevu žalitelj navodi da je Upravni sudu u Splitu, po sutkinji toga suda ........., u upravnom sporu tužitelja ......... protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, radi prava iz mirovinskog osiguranja, dana 23. lipnja 2023. donio rješenje da se tužba odbacuje kao nepravodobna, te da se u obrazloženju toga rješenja navodi da je dana 20. ožujka 2023. zaprimljen podnesak tuženika, uz koji je dostavio na nadležno postupanje tužbu tužitelja. Nadalje, navodi se da je tužba protiv Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje podnesena Upravnom sudu u Zagrebu zbog šutnje administracije „Ne rođenom Petku kapa se kroji“, te se traži fotokopija tužbe podnesene protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koju je dostavio sam tuženik na osnovu koje je navedena sutkinja u upravnom sporu donijela rješenje Poslovni broj: 7 UsI-685/2023-4. Zahtjevu prileži rješenje Upravnog suda u Splitu Poslovni broj: 7 UsI-685/2023-4 od 23. lipnja 2023. godine kojim se tužba žalitelja odbacuje kao nepravodobna.
Uz spisa predmeta proizlazi da je službenik za informiranje prvostupanjskog tijela, postupajući po predmetnom zahtjevu za pristup informacijama, dostavio žalitelju obavijest Poslovni broj: 34/23 od 11. siječnja 20244. godine u kojoj ga obavještava sukladno članku 23. stavku 1. točki 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, da mu je dostupnost informacija (fotokopije tužbe koju je žalitelj podnio u spisu koji je pred tim sudom osnovan pod poslovnim brojem UsI-685/23) kao stranci u tom sudskom postupku utvrđena temeljem odredbi Sudskog poslovnika. Nadalje, citiraju se odredbe članka 42. stavka 1. i članka 44. stavka 1. Sudskog poslovnika koje se odnose na primanje stranka i obavještavanje stranka o predmetu.
Nadalje, iz spisa predmeta proizlazi da je žalitelj dana 12. siječnja 2024. godine izjavio prigovor čelniku tijela vezano za obavijest službenika za informiranje Poslovni broj: Ppi-34/23 od 11. siječnja 2024. godine te se u prigovoru navodi da službenik za informiranje koristi ključne riječi kojih nema na raspolaganju: USS.ZPPI, sudski poslovnik, stranka. Navodi kako je Sudski poslovnik iz domene upravnog prava donesen na temelju članka 76. stavka 1. Zakona o sudovima donesenog od ministra pravosuđa, te da je Sudskim poslovnikom propisano ustrojstvo sudova i unutarnje poslovanje koje je odvojeno od suđenja, te da u Sudskom poslovniku postoji „stranka“. Nadalje navodi se Zakon o pravu na pristup informacijama te da je slobodan pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti jedno od važnih prava u vladavini prava koja obilježava suvremeno društvo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske, te da sukladno navedenom Zakonu ne postoji „stranka“ nego „korisnik prava na informaciju“, te da je korisnik prava svaka domaća ili strana fizička ili pravna osoba te da je Upravni sud u Splitu tijelo javne vlasti. Navodi da se traži fotokopija tužbe koju je podnio u spisu koji je pred tim sudom osnovan pod poslovnim brojem UsI-685/23 jer kod korisnika te informacije postoji osnovana sumnja da sutkinja ......... nije pročitala tužbu da je podnesena Upravnom sudu u Zagrebu od strane tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a da je donijela odluku. Ističe kako je tužba protiv Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje sa prigovorom podnesena Upravnom sudu u Zagrebu zbog šutnje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Nadalje, navodi da Upravni sud u Zagrebu suglasno sa Sudskim poslovnikom odlučuje da li će on postupati ili predmet dostaviti Upravnom sudu u Splitu i o tome obavijestiti podnositelja, te da ne postoji tuženik sve dok tuženik ne izvrši ispravke u svom rješenju. Navodi da Upravni sud u Splitu po drugi puta donosi sudske odluke bez da ima ostvarene procesne pretpostavke da upravni spor počne, vodi se i završi. Predlaže da odgovorna osoba u Upravnom sudu suglasno Zakonu o pravu na pristup informacijama donese rješenje o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva s poukom da se može izjaviti žalba Povjereniku.
Pobijanim rješenjem predsjednice prvostupanjskog tijela odbijen je prigovor žalitelja izjavljen protiv obavijesti službenika za informiranije prvostupanjskog tijela poslovni broj: PPI-34/23 od 11. siječnja 2024. godine. U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se sadržaj predmetnog zahtjeva za pristup informacijama, sadržaj obavijesti službenika za informiranje od 11. siječnja 2024. godine te da je protiv navedene obavijesti žalitelj izjavio prigovor. Nadalje, citiraju se odredbe članka 23. stavka 1. točke 4., članka 23. stavka 2. i stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama. Nadalje, citiraju se odredbe članka 122. Zakona o općem upravnom postupku. Zaključuje se da upravo što je žalitelj stranka u predmetu pod poslovnim brojem UsI-685/2023, trebalo ga je sukladno odredbi članka 23. stavka 1. točke 4. Zakona obavijestiti na način kako je to učinio službenik za informiranje u obavijesti od 11. siječnja 2024. godine, a ne mu dostaviti tužbu u spisu UsI-685/2023, kako on to zahtijeva. Sukladno navedenom, pobijanim rješenjem se odbija prigovor.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima toga Zakona.
Odredbom članka 1. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano da se odredbe tog Zakona ne primjenjuju na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom.
Odredbom članka 23. stavka 1. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu kad obavještava korisnika da mu je kao stranki u postupku dostupnost informacija iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena.
U stavku 2. istoga članka propisana je obveza tijela javne vlasti da o postojanju razloga koji su utvrđeni stavkom 1. točkama 2., 3., 4., 5. i 6. tog članka, bez odgode, obavijesti podnositelja zahtjeva pisanim putem, a stavkom 3. propisano je da na obavijest iz stavka 2. toga članka podnositelj zahtjeva ima pravo izjaviti prigovor. Na podnošenje i postupanje po prigovoru primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje opći upravni postupak.
Člankom 156. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) propisano je da osoba koja smatra da joj je drugim postupanjem javnopravnog tijela iz područja upravnog prava, o kojem se ne donosi rješenje, povrijeđeno pravo, obveza ili pravni interes, može izjaviti prigovor sve dok takvo postupanje traje ili traju njegove posljedice.
Odredbom članka 122. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da se prigovor izjavljuje čelniku tijela, ako tim Zakonom nije drukčije određeno. Stavkom 2. istog članka propisano je da se odredbe o obliku, sadržaju i predaji žalbe na odgovarajući način primjenjuju i na prigovor. U stavku 3. navedenog članka propisano je da čelnik tijela odlučuje o prigovoru rješenjem u roku od osam dana od dana izjavljivanja prigovora. Stavak 4. istoga članka propisuje da se protiv rješenja prvostupanjskog tijela o prigovoru može izjaviti žalba, a protiv rješenja drugostupanjskog tijela o prigovoru može se pokrenutu upravni spor. Ako nema drugostupanjskog tijela, protiv rješenja tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor.
Stoga, u drugostupanjskom je postupku utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo pravilno postupilo kada je postupajući po žaliteljevom traženju iz zahtjeva za pristup informacijama od 25. prosinca 2023. godine donijelo obavijest sukladno odredbi članka 23. stavka 1. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama kojom je isti obaviješten da mu je kao stranci u postupku dostupnost informacija iz sudskog postupka utvrđena Sudskim poslovnikom. Naime, iz obavijesti prvostupanjskog tijela od 11. siječnja 2024. godine i iz obrazloženja pobijanog rješenja, kao i iz navoda žalbe, proizlazi da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama tražio presliku tužbe u predmetu poslovni broj: UsI-685/2023 u kojem je žalitelj stranka u postupku, u konkretnom slučaju tužitelj. S obzirom na navedeno, dostupnost tražene informacije je žalitelju osigurana kao stranci u sudskom postupku Sudskim poslovnikom te se u konkretnom slučaju ne primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama.
Napominje se da je presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Poslovni broj: UsII-81/20-10 od 23. veljače 2021. godine izraženo stajalište da se pristup sudskim spisima i odlukama ne ostvaruje u općem postupku ostvarivanja prava na pristup informacijama prema odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama te da stranke i druge osobe pristup informacijama sadržanima u spisima sudskih predmeta primarno ostvaruje putem posebnih propisa o sudskom poslovanju, odnosno na način i u postupku propisanom odredbama Sudskog poslovnika.
Slijedom navedenog, prigovori i navodi iznijeti u žalbi ne mogu se prihvatiti niti utjecati na drugačije rješenje u ovoj upravnoj stvari.
Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilo proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.
Sukladno navedenom, na temelju članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
Anita Markić, dipl.iur.