KLASA: UP/II-008-07/25-01/338
URBROJ: 401-01/04-25-7
Zagreb, 11. lipnja 2025.
Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Istarske županije, KLASA/CLASSE: UP/I-008-01/25-02/2, URBROJ/N:PROT: 2163-02/6-25-2 od 20. ožujka 2025. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće
RJEŠENJE
1. Poništava se rješenje Istarske županije, KLASA/CLASSE: UP/I-008-01/25-02/2, URBROJ/N:PROT: 2163-02/6-25-2 od 20. ožujka 2025. godine.
2. Odobrava se ......... pravo na pristup preslici rješenja Istarske županije, Upravnog odjela za turizam, KLASA: UP/I-372-05/21-01/885, URBROJ: 2163/1-10/11-21-2 od 13. listopada 2021. godine.
3. Nalaže se Istarskoj županiji da postupi sukladno točki 2. izreke ovog rješenja u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.
O b r a z l o ž e n j e
Osporenim rješenjem Istarske županije (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko tijelo) KLASA/CLASSE: UP/I-008-01/25-02/2, URBROJ/N:PROT: 2163-02/6-25-2 od 20. ožujka 2025. godine odbijen je zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 4. veljače 2025. godine, kojim je zatražio dostavu finalnog rješenja/odobrenja Grada Poreča za otvaranje ugostiteljskog objekta za restoran OX u Zagrebačkoj 8 u Poreču. Zahtjev je odbijen temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se radi o poslovnoj tajni.
Žalitelj je protiv navedenog rješenja pravovremeno izjavio žalbu u kojoj u bitnome navodi da je prvostupanjsko tijelo odbilo njegov zahtjev navodeći da prema Zakonu o općem upravnom postupku nije dokazao pravni interes, a da se prema Zakonu o pravu na pristup informacijama tražena informacija ne može dostaviti jer predstavlja poslovnu tajnu temeljem provedenog testa razmjernosti i javnog interesa. Ističe, kako smatra da postoji javni interes jer je izdavanje odobrenja za otvaranje restorana predmet javnog interesa s obzirom da se odnosi na regulaciju ugostiteljskih objekata što izravno utječe na zdravlje, sigurnost i kvalitetu života građana. Nadalje, navodi kako djelovanje prvostupanjskog tijela treba biti transparentno kako bi se spriječile nepravilnosti i pogodovanja. Također navodi kako se radi o raspolaganju javnom imovinom jer se restoran nalazi u gradskom prostoru. Ujedno navodi i kako postoji zaštita od pogodovanja i korupcije jer je predsjednik komisije za gradske nekretnine odabrao novoosnovanu tvrtku svog prijatelja kao pobjednika natječaja, a nakon otvaranja restorana njegova je supruga preuzela vlasništvo nad tvrtkom, što otvara ozbiljne sumnje na moguće pogodovanje. Ističe, kako se s obzirom na politički angažman i javne funkcije navedene osobe mogu smatrati javnim osobama što dodatno opravdava pravo javnosti na pristup informaciji. Nadalje, ističe kako je protiv njega podnesena tužba koja ima obilježja SLAPP tužbe, kojom se pokušava spriječiti javno iznošenje informacija. Zaključno, žalitelj osporava da tražena informacija predstavlja poslovnu tajnu jer se ne radi o internoj poslovnoj odluci već o upravnom aktu tijela javne vlasti. Predlaže da se žalba uvaži, poništi osporavano rješenje i naloži prvostupanjskom tijelu dostava tražene informacije.
Dana 5. svibnja 2025. godine, putem elektroničke pošte, žalitelj je dostavio Povjereniku za informiranje dopunu žalbe.
Žalba je osnovana.
Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10-pročišćeni tekst i 5/14-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.
Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su sve informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.
Prema članku 5. stavku 1. točki 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.
Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 4. veljače 2025. godine zatražio od Grada Poreča da mu dostavi finalno rješenje/odobrenje za otvaranje ugostiteljskog objekta za restoran OX u Zagrebačkoj 8 u Poreču. Nadalje, utvrđeno je da je Grad Poreč-Parenzo dopisom, KLASA: 008-01/25-01/02, URBROJ: 2163-6-22/03-25-2 od 14. veljače 2025. godine, temeljem članka 21. Zakona o pravu na pristup informacijama žaliteljev zahtjev ustupio prvostupanjskom tijelu na daljnje nadležno postupanje i o tome obavijestio žalitelja. Također, utvrđeno je da je postupajući po ustupljenom zahtjevu prvostupanjsko tijelo nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa donijelo osporeno rješenje KLASA/CLASSE: UP/I-008-01/25-02/2, URBROJ/N:PROT: 2163-02/6-25-2 od 20. ožujka 2025. godine, kojim je odbilo zahtjev žalitelja temeljem odredbe članka 23. stavka 6. točke 2., a u vezi članka 15. stavka 2. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama jer se radi o poslovnoj tajni.
U obrazloženju osporenog rješenja u bitnom se navodi kako je uvidom u traženi dokument utvrđeno da je riječ o nastavku obavljanja ugostiteljske djelatnosti, kojeg je izdao Upravni odjel za turizam prvostupanjskog tijela povodom zahtjeva trgovačkog društva BLACK OX d.o.o. sa sjedištem u Poreču, Zagrebačka ulica 8, a čiji su osnivači fizičke osobe. Nadalje se navodi kako je utvrđeno da žalitelj ne ostvaruje pravo stranke u predmetnom postupku, niti je dokazao pravni interes te je razmotreno da li tražena informacija može dostaviti primjenom odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama. Također se navodi kako je prvostupanjsko tijelo dana 19. ožujka 2025. godine provelo test razmjernosti i javnog interesa te je utvrdilo da gospodarski subjekt na koji se odnosi predmetno traženje ne predstavlja tijelo javne vlasti, pa se u takvom slučaju u odnosu na dokument koji se traži ne može raditi o transparentnosti njegova poslovanja koja bi bila u njegovom interesu. Ističe se kako se ne može otkloniti mogući štetan utjecaj na poslovne interese gospodarskog subjekta BLACK OX d.o.o. u privatnom vlasništvu otkrivanjem njegovih poslovnih podataka odnosno podataka o njegovoj poslovnoj djelatnosti što može naštetiti njegovim gospodarskim interesima. Također se ističe kako je utvrđeno da ne postoji širi javni interes, osim interesa žalitelja i da bi dostavljanjem tražene informacije žalitelju bila povrijeđena poslovna tajna čija zaštita prevladava u odnosu na javni interes. U obrazloženju osporenog rješenja prvostupanjsko tijelo nadalje citira odredbu članka 19. Zakona o zaštiti tajnosti podataka te odredbe članka 3. stavka 1., 2. i 3. Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti. Zaključno se navodi kako nije poznato da su se vodile bilo kakve javne rasprave u odnosu na traženi dokument, niti se traženi dokument odnosi na pitanje javnog zdravlja, javne sigurnosti ili zaštite okoliša ili na pitanje raspolaganja javnim sredstvima, a niti je vjerojatno da bi objava tražene informacije doprinijela javnom interesu u smislu ostvarivanja temeljnih vrijednosti društvenog poretka i specifičnih načela funkcioniranja tijela javne vlasti kao što su dobro upravljanje, zakonitost, odgovornost, integritet i slično.
Odredbom članka 23. stavka 5. točke 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se ispune uvjeti propisani u članku 15. stavcima 2. i 3., a u vezi s člankom 16. stavkom 1. ovog Zakona.
Prema članku 15. stavku 2. točki 2. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija poslovna ili profesionalna tajna, sukladno zakonu.
Člankom 16. stavkom 1. istog Zakona propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. i stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, dužno prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Vlasnik informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, po prethodno pribavljenom mišljenju Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je, prije donošenja odluke, provesti test razmjernosti i javnog interesa. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da je kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno utvrditi da li se pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavaka 2., 3. i 4. Zakona, da li bi omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te da li prevladava potreba zaštite prava na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese, informacija će se učiniti dostupnom.
Iz osporenog rješenja u bitnom proizlazi da prvostupanjsko tijelo smatra da zatraženo rješenje predstavlja poslovnu tajnu.
U žalbenom postupku je utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo rješavajući o zahtjevu žalitelja nepotpuno i pogrešno utvrdilo činjenično stanje te nakon toga pogrešno primijenilo materijalno pravo, iz kojeg razloga je valjalo poništiti osporeno rješenje.
Sukladno članku 34. Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 79/07) propisano je da stupanjem na snagu navedenog Zakona prestaju važiti odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96), osim odredbi navedenih u glavi 8. i 9. istog zakona.
Odredbom članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka („Narodne novine“, broj 108/96.) propisano je da poslovnu tajnu predstavljaju podaci koji su kao poslovna tajna određeni zakonom, drugim propisom ili općim aktom trgovačkog društva, ustanove ili druge pravne osobe, a koji predstavljaju proizvodnu tajnu, rezultate istraživačkog ili konstrukcijskog rada te druge podatke zbog čijeg bi priopćavanja neovlaštenoj osobi mogle nastupiti štetne posljedice za njezine gospodarske interese. Stavkom 2. istog članka Zakona propisano je da se općim aktom ne može odrediti da se svi podaci koji se odnose na poslovanje pravne osobe smatraju poslovnom tajnom niti se poslovnom tajnom mogu odrediti podaci čije priopćavanje nije razložno protivno interesima te pravne osobe.
Prema članku 26. navedenog Zakona, općim aktom pravne osobe pobliže se određuju način uporabe i čuvanja podataka koji se smatraju poslovnom tajnom, te mjere, postupci i druge okolnosti od interesa za čuvanje poslovne tajne.
Sukladno članku 1. točki 5. Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti („Narodne novine“, broj 30/18) propisano je da su poslovna tajna informacije koje ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve: a) tajne su jer nisu, u svojoj ukupnosti ili u točnoj strukturi i sklopu svojih sastavnih dijelova, općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave predmetnom vrstom informacija, b) imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost zbog toga što su tajne c) u odnosu na njih osoba koja te informacije zakonito kontrolira poduzela je u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost.
Povjerenik za informiranje je stava da informacija koja je predmet postupka ne predstavlja proizvodnu tajnu, a niti predstavlja rezultate konstrukcijskog ili istraživačkog rada. Osim toga, informacija koja je predmet postupka ne predstavlja niti druge informacije u smislu članka 19. stavka 1. Zakona o zaštiti tajnosti podataka jer nije jasno zašto bi nastala i u čemu bi se konkretno sastojala šteta za gospodarske interese.
U odnosu na odredbe Zakona o zaštiti neobjavljenih informacija s tržišnom vrijednosti, u žalbenom postupku je utvrđeno da kriteriji iz navedenog Zakona, koji se odnose na pitanje poslovne tajne, nisu ispunjeni u konkretnom slučaju da bi se radilo o poslovnoj tajni. Naime, činjenica je da se radi o aktu tijela javne vlasti izdanom na zahtjev podnositelja privatne pravne osobe, a koji akt je tijelo javne vlasti izradilo u okviru svoje nadležnosti i koji akt odnosno njegov sadržaj nema obilježja poslovne tajne.
Nadalje, s obzirom na žalbene navode žalitelja da se ugostiteljski objekt za koji je zatraženo predmetno rješenje nalazi u gradskom prostoru, tijekom žalbenog postupka dana 5. lipnja 2025. godine te dana 9. lipnja 2025. godine od prvostupanjskog tijela zatraženo je očitovanje o tome te dostava dokaza.
Dana 10. lipnja 2025. godine prvostupanjsko tijelo dostavilo je Uredu povjerenice za informiranje elektroničku poruku Upravnog odjela za turizam prvostupanjskog tijela u kojoj se u bitnom navodi da ugostitelj ima sklopljen ugovor s Gradom Porečom-Parenzo te da je dana 9. lipnja 2025. godinu žalitelju omogućen uvid u spis predmeta vezan za ugostiteljski objekt OX. Također, prvostupanjsko tijelo dostavilo je Uredu povjerenice za informiranje kao dokaz da se radi o prostoru u vlasništvu Grada Poreča-Parenzo Ugovor o zakupu poslovnog prostora sklopljen između Grada Poreča-Parenzo i trgovačkog društva BLACK OX d.o.o. KLASA: 372-03/19-01/123, URBROJ: 2167/01-02/10-20-12 od 15. listopada 2020. godine.
Sukladno svemu navedenom jasno je vidljivo da kod odlučivanja o zahtjevu žalitelja i provođenja testa razmjernosti i javnog interesa, prvostupanjsko tijelo nije uzelo u obzir da se radi o prostoru u vlasništvu tijela javne vlasti Grada Poreča-Parenzo, a navedena činjenica da se radi o gradskom prostoru itekako ima značaja kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa odnosno vaganja razloga ZA i PROTIV omogućavanja pristupa traženoj informaciji. Naime, kada se radi o nekretninama u vlasništvu jednog tijela javne vlasti tada je očit javni interes te su takve informacije od javnog značaja. Stoga je u žalbenom postupku utvrđeno kako je prvostupanjsko tijelo provodeći test razmjernost i javnog interesa pogrešno ocijenilo da u konkretnom slučaju ne postoji širi javni interes, već da postoji samo interes žalitelja.
Ispitujući pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa izvršen je uvid u sadržaj informacije koja je predmet postupka te je u žalbenom postupku utvrđeno da se žalitelju može omogućiti pristup istoj i da nema drugog zakonskog uporišta iz članka 15. Zakona o pravu na pristup informacijama za ograničenje pristupa.
Člankom 25. stavkom 7. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će kad utvrdi da je žalba osnovana Povjerenik rješenjem korisniku omogućiti pristup informaciji.
Slijedom navedenog, valjalo je sukladno članku 117. stavku 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) i članku 25. stavku 7. Zakona o pravu na pristup informacijama, riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Posebno se skreće pozornost da je člankom 25.a Zakona o pravu na pristup informacijama propisana obveznost izvršenja pravomoćnih rješenja Povjerenika za informiranje kojima se omogućava pristup informacijama i mogućnost njegova prisilnog izvršenja izricanjem novčane kazne čelniku tijela. Sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, u slučaju nepostupanja tijela javne vlasti, postupak izvršenja po ovom rješenju Povjerenik za informiranje provodi na prijedlog stranke.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.
POVJERENICA ZA INFORMIRANJE
Anita Markić, dipl.iur.