KLASA: UP/II-008-07/25-01/1080

URBROJ: 401-01/06-25-2

Zagreb, 20. studenoga 2025.

 

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13. i 85/15.) povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja Ministarstva zdravstva, KLASA: 008-01/25-1/52, URBROJ: 534-06-1-1/5-25-10 od 15. rujna 2025. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

 

RJEŠENJE

 

1.    Poništava se rješenje Ministarstva zdravstva, KLASA: 008-01/25-1/52, URBROJ: 534-06-1-1/5-25-10 od 15. rujna 2025. godine.

2.    Predmet se povodom zahtjeva za pristup informacijama ......... od 13. svibnja 2025. godine vraća Ministarstvu zdravstva na ponovni postupak.


O b r a z l o ž e n j e

 

Osporenim rješenjem Ministarstva zdravstva (dalje u tekstu: prvostupanjsko tijelo) je odbačen zahtjev za pristup informacijama ......... (dalje u tekstu: žalitelj) od 13. svibnja 2025. godine, kojim su zatražene informacije vezane za provođenje zdravstveno-inspekcijskog nadzora i broja pacijentica pregledanih od strane liječnika ......... u određenom razdoblju, temeljem članka 23. stavka 5. Zakona pravu na pristup informacijama, uz obrazloženje da tijelo javne vlasti ne posjeduje zatražene informacije.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj u bitnom navodi da je rješenje protivno Zakonu o pravu na pristup informacijama jer iz istog proizlazi da prvostupanjsko tijelo bez legitimnog razloga ne želi dostaviti informacije iz njegovog zahtjeva od 13. svibnja 2025. godine, jer nije točan navod da navedeno tijelo javne vlasti ne posjeduje zatražene informacije i ne zna gdje se one nalaze. Pojašnjava kako je uz predmetni zahtjev priložio Izvješće o radu Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata iz kojeg nedvojbeno proizlazi da je prvostupanjsko tijelo obavilo inspekcijski nadzor Kliničkom bolničkom centru Osijek vezano za rad ......... po prigovoru pacijentica te da se iz njegovog zahtjeva nedvojbeno može utvrditi kako su njime zatražene upravo informacije vezane za navedeno. Nadalje, žalitelj citira definiciju informacije iz članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te da je sukladno istoj prvostupanjsko tijelo nezakonito odbacilo njegov zahtjev navođenjem „kako ne sastavlja nalaz“, jer se ne može od korisnika očekivati da znaju točan naziv informacije na koju se zahtjev odnosi. Ističe da mu je strogo formalnim pristupom prvostupanjsko tijelo nelegitimno ograničilo pravo na pristup informacijama, Također navodi kako prvostupanjsko tijelo nije postupilo sukladno načelu iz članka 9.a Zakona o pravu na pristup informacijama. Osim toga, žalitelj citira odredbu članka 21. Zakona o pravu na pristup informacijama, kojom je propisano ustupanje zahtjeva drugom tijelu javne vlasti, te ističe da ga prvostupanjsko tijelo nije uputilo na propis/pravilnik ili eventualno nadležno tijelo koje ima tražene informacije, iz čega dodatno proizlazi da mu nezakonito odbija dostaviti zatražene informacije. Slijedom navedenog predlaže žalbenom tijelu da postupi sukladno odredbama članka 25. Zakona o pravu na pristup informacijama. Predlaže da se žalba usvoji.

Žalba je osnovana.

Prvostupanjsko tijelo je u žalbenom postupku dostavilo spis predmeta na nadležno postupanje.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 13. svibnja 2025. godine od prvostupanjskog tijela, vezano za navode iz Izvješća o radu Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata Osječko-baranjske županije u 2024. godini, zatražio sljedeće informacije: Nalaz Ministarstva o obavljenom inspekcijskom nadzoru i podatke koliko je pacijentica pregledano od strane ......... u periodu od 27. lipnja 2022.godine do prestanka radnog odnosa po mjesecima.

Također je utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo rješavajući o navedenom zahtjevu donijelo osporeno rješenje KLASA: 008-01/25-1/52, URBROJ: 534-06-1-1/5-25-10 od 15. rujna 2025. godine, kojim je isti odbačen, pozivom na odredbu članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer je u postupku zaključeno kako prvostupanjsko tijelo ne posjeduje zatražene informacije.

U obrazloženju osporenog rješenja prvostupanjsko tijelo je citiralo odredbu članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama te je u odnosu na zatraženi nalaz o obavljenom inspekcijskom nadzoru navelo kako zdravstvena inspekcija istoga tijela ne sastavlja nalaz nakon obavljenog zdravstveno-inspekcijskog nadzora, nego prema utvrđenom činjeničnom stanju izdaje rješenje i pokreće prekršajni ili kazneni postupak, dok je vezano za zatraženi broj pacijentica pregledanih u određenom razdoblju od strane ginekologa Zlatka Topolovca navelo kako ne posjeduje takve podatke. Zaključno je navedeno kako je slijedom utvrđenog, temeljem odredbe članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama odlučeno kako u izreci osporenog rješenja.

Člankom 38. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00.,124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10. i 5/14.) jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Cilj Zakona o pravu na pristup informacijama je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na pristup informacijama, kao i ponovnu uporabu informacija, fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.

Člankom 6. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su informacije dostupne svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovog Zakona.

Člankom 5. stavkom 1. točkom 3. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da je informacija svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea registra, neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Odredbom članka 23. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da će tijelo javne vlasti rješenjem odbaciti zahtjev ako ne posjeduje informaciju te nema saznanja gdje se informacija nalazi.

U postupku prije donošenja rješenja nadležno tijelo mora utvrditi pravo stanje stvari i u tu svrhu utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su od značaja za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja, pridržavajući se pri tome pravila koja vrijede za dokazni postupak. Prema ocjeni drugostupanjskog tijela u ovom slučaju činjenično stanje nije u potpunosti, a niti pravilno utvrđeno, jer činjenice koje se nalaze u spisu ovog predmeta nisu argumentirane odnosno potkrijepljene odgovarajućim dokazima.

Naime, pravilno u žalbi navodi žalitelj kako on kao korisnik ne mora znati točan naziv dokumenta koji traži, a iz spisa predmeta je nedvojbeno utvrđeno kako je u 2024. godini prvostupanjsko tijelo provelo zdravstveno-inspekcijski nadzor u Kliničkom bolničkom centru Osijek, pa po logici stvari mora imati u posjedu akt u kojem su navedeni podaci o utvrđenom činjeničnom stanju pri provedenom nadzoru.

Nadalje, u odnosu na traženje podataka o tome koliko je pacijentica pregledano od strane Zlatka Topolovca u periodu od 27. lipnja 2022. godine do prestanka radnog odnosa po mjesecima, u žalbenom je postupku također prihvaćen navod žalitelja da, iako prvostupanjsko tijelo ne mora imati u posjedu navedenu informaciju, isto bi po logici stvari moralo imati saznanja o tijelu javne vlasti koje bi istu moglo posjedovati. Ovdje se napominje kako iz predmetnog zahtjeva jasno proizlazi da se on odnosi na rad ginekologa koji je u razdoblju navedenom u zahtjevu radio u Kliničkom bolničkom centru Osijek.

Odredbom članka 21. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama je propisano da ako tijelo javne vlasti ne posjeduje informaciju, a ima saznanja o tijelu koje je posjeduje, dužno je, bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od zaprimanja zahtjeva, ustupiti zahtjev tome tijelu, a o čemu će obavijestiti podnositelja. Rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji računaju se od dana kada je nadležno tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev.

Uzimajući u obzir navedenu odredbu u žalbenom je postupku zaključeno kako je prvostupanjsko tijelo u tom dijelu propustilo razmotriti primjenu citirane odredbe i ustupiti navedeni dio zahtjeva za koji je utvrdilo da ne posjeduje zatražene podatke o broju pregledanih pacijentica.

U odnosu na traženje nalaza inspekcijskog nadzora iz predmetnog zahtjeva u žalbenom je postupku prvostupanjsko tijelo sa spisom predmeta vezano za isti nadzor dostavilo Zapisnik o obavljenom zdravstveno-inspekcijskom nadzoru u Kliničkom bolničkom centru Osijek iz 2024. godine, no bez dokumenata koji čine njegov sastavni dio. Iz navedenog je razvidno kako je prvostupanjsko tijelo u tom dijelu neopravdano odbacilo predmetni zahtjev žalitelja, no uvidom u informaciju u obliku kako je dostavljena, u žalbenom postupku nije bilo moguće nedvojbeno utvrditi činjenice, a iz kojeg razloga u konkretnom slučaju Povjerenik za informiranje nije mogao u smislu članka 117. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku sam riješiti ovu upravnu stvar.

Člankom 117. stavkom 2. Zakona o općem upravnom postupku je propisano da kad je za donošenje novog rješenja, s obzirom na prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.

Slijedom navedenog je zbog pogrešne primjene odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, na temelju članka 117. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, riješeno kao u izreci rješenja, a predmet se zbog prirode upravne stvari dostavlja na ponovni postupak prvostupanjskom tijelu.

U ponovljenom postupku prvostupanjsko tijelo nakon što utvrdi činjenice treba riješiti predmetni zahtjev žalitelja sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama. U navedenom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je utvrditi sve činjenice koje su važne za donošenje zakonitog i pravilnog rješenja te činjenice prikazati u spisima predmeta i potkrijepiti odgovarajućim dokazima, te na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja riješiti ovu upravnu stvar.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

 

                                                POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

 

                                                            Anita Markić, dipl.iur.