KLASA: UP/II-008-07/25-01/878

URBROJ: 401-01/10-25-2

Zagreb, 27. studenog 2025.

Povjerenik za informiranje, OIB: 68011638990, na temelju članka 35. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13, 85/15 i 69/22), povodom žalbe ......... izjavljene protiv rješenja o prigovoru čelnika Ministarstva unutarnjih poslova, KLASA: 008-01/25-01/109, URBROJ: 511-01-11-25-2 od 10. srpnja 2025. godine, u predmetu ostvarivanja prava na pristup informacijama, donosi sljedeće

RJEŠENJE

Odbija se žalba ......... izjavljena protiv rješenja o prigovoru čelnika Ministarstva unutarnjih poslova, KLASA: 008-01/25-01/109, URBROJ: 511-01-11-25-2 od 10. srpnja 2025. godine kao neosnovana.

O b r a z l o ž e n j e

Osporenim rješenjem čelnika Ministarstva unutarnjih poslova (dalje u tekstu: prvostupanjsko tijelo) odbijen je prigovor ......... (dalje u tekstu: žalitelj) izjavljen protiv obavijesti Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave osječko-baranjske, KLASA: 009-01/25-01/86, URBROJ: 511-07-100-25-2 od 19. svibnja 2025. godine kao neosnovan.

Protiv navedenog rješenja žalitelj je pravodobno uložio žalbu u kojoj navodi da osporeno rješenje niti obavijest nisu utemeljeni na zakonu. Navodi da nije uočio zatražene informacije u spisu predmeta. Osporava stav prvostupanjskog tijela da je kazneni postupak u tijeku. Ističe da prvostupanjsko tijelo ne smije pravomoćno okončani postupak koristiti kao alibi za izbjegavanje donošenja rješenja o odbacivanju zahtjeva. Predlaže da se žalba prihvati.

Žalba je neosnovana.

Uvidom u spis predmeta utvrđeno je da je žalitelj zahtjevom za pristup informacijama od 18. travnja 2025. godine od prvostupanjskog tijela tražio sljedeće:

1. Je li, kada i koji viši kriminalistički tehničar PU Osječko-baranjske županije na centralni server ABIS-a unio i provjerio tragove papilarnih linija na poroznim i neporoznim predmetima domaćih i osumnjičenih osoba za k.d. teške krađe počinjena u Osijeku od I-osumnjičenika ......... i II-osumnjičene .........: a) 30. siječnja 2025. godine u domu oštećenika ........., b) 4. veljače 2025. godine u domu oštećenika .........

2. Je li, kada i koji viši kriminalistički tehničar kroz postojeću bazu fotografija unio i provjerio sporne i nesporne fotografije lica osumnjičenika ......... i ......... koje su nadzorne kamere snimile bez maski i sa maskama?

Postupajući po navedenom zahtjevu, Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava osječko-baranjska izdala je žalitelju obavijest, KLASA: 009-01/25-01/86, URBROJ: 511-07-100-25-2 od 19. svibnja 2025. godine temeljem članka 18. stavka 5. Zakona o pravu na pristup informacijama. Iz navedene obavijesti u bitnom proizlazi da je žalitelj obaviješten da nadležna policijska uprava ne može iznositi podatke iz kaznenog postupka, odnosno da policijski službenici Sektora kriminalističke policije Policijske uprave osječko-baranjske postupaju po njegovoj pritužbi.

Protiv navedene obavijesti žalitelj je izjavio prigovor koji je odbijen osporenim rješenjem čelnika prvostupanjskog tijela.

Iz obrazloženja osporenog rješenja u bitnom proizlazi da čelnik prvostupanjskog tijela prihvaća razloge navedene u obavijesti Policijske uprave osječko-baranjske, KLASA: 009-01/25-01/86, URBROJ: 511-07-100-25-2 od 19. svibnja 2025. godine. U osporenom rješenju se također ističe da će, neovisno o donesenom rješenju o odbacivanju kaznene prijave, biti provedeni dodatni izvidi u cilju prikupljanja dodatnih indicija/dokaza protiv osumnjičenih osoba.

Povjerenik za informiranje smatra da je je osporeno rješenje pravilno i zakonito, iz sljedećih razloga.

Kao prvo, svrha Zakona o pravu na pristup informacijama je u tome da se svim korisnicima omogući pristup informacijama od javnog značaja, što je naglašeno u odredbi članka 9. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Kao drugo, pravilno prvostupanjsko tijelo, kao i nadležna policijska uprava, smatraju da u konkretnom slučaju nije riječ o zahtjevu za pristup informacijama, već o pritužbi, jer žalitelj traži od prvostupanjskog tijela očitovanje o tome jesu li poduzete određene kriminalističke radnje u postupku u kojem je žalitelj oštećenik.

Kao treće, u osporenom rješenju jasno je istaknuto da će prvostupanjsko tijelo provesti dodatne izvide u postupku, pa su neosnovani navodi žalitelja da ne postoje naknadni izvidi, a sama činjenica postojanja izvida isključila bi uopće mogućnost da žalitelj dobije tražene podatke (kad bi bila riječ o zahtjevu za pristup informacijama), imajući na umu odredbu članka 15. stavka 1. Zakona o pravu na pristup informacijama.

Kao četvrto, kad bi bilo riječ o zahtjevu za pristup informacijama (i kad se ne bi provodili izvidi), tada se opet pristup podacima ne bi mogao ostvariti sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, jer bi prevladavala potreba zaštite prava na ograničenje iz članka 15. stavka 2. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama u odnosu na javni interes, pri čemu su i podaci o istovjetnosti osobe protiv koje je podnesena kaznena prijava službena tajna u smislu članka 204. stavku 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24 i 72/25).

Kao peto, iz zahtjeva žalitelja proizlazi da žalitelj nije preuzeo kazneni progon nakon donošenja rješenja o odbacivanju kaznene prijave, pri čemu Povjerenik za informiranje ne može ulaziti u razloge nepreuzimanja kaznenog progona, te ukazuje na odredbu članka 225. stavka 4. Zakona o kaznenom postupku kojom su propisana prava oštećenika kao tužitelja koji je preuzeo kazneni progon, što uključuje i predlaganje određenih radnji sucu istrage.

Uzimajući u obzir navedeno, ne mogu se prihvatiti navodi žalbe da se pravomoćno okončani postupak koristi kao alibi za izbjegavanje donošenja rješenja o odbacivanju zahtjeva, niti se mogu prihvatiti navodi žalitelja o tome da naknadni izvidi služe tome da žalitelj ne dođe do informacija o neposjedovanju traženih informacija, jer su izvidi tajni u smislu članka 206.f stavka 1. Zakona o kaznenom postupku.

Slijedom navedenog, žalbeni navodi žalitelja nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost osporenog rješenja o prigovoru.

Člankom 116. stavkom 1. točkom 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) je propisano da će drugostupanjsko tijelo odbiti žalbu ako utvrdi da je postupak koji je rješenju prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano.

Slijedom navedenog, temeljem članka 116. stavka 1. točke 1. Zakona o općem upravnom postupku odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana dostave rješenja.

                                               POVJERENICA ZA INFORMIRANJE

                                                          Anita Markić, dipl.iur.